WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-05T10:47:44Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz}}
{{Španjolska autonomna zajednica |
| HrvIme =Autonomna zajednica Navara
| genitiv = Navare
| EspIme = Nafarroako Foru Komunitatea 
Comunidad Foral de Navarra 
| zastava = Bandera de Navarra.svg
| grb = Escudo de Navarra (oficial).svg
| zemljovid = Localización de Navarra.svg
| glavni_grad = [[Pamplona]]
| rang_površina = 11.
| površina = 10.391
| stan_rang = 15.
| stan_broj = 640.790<ref>[http://www.ine.es/dynt3/inebase/es/index.html?padre=517&dh=1 Instituto Nacional de Estadística] Cifras oficiales de población resultantes de la revisión del Padrón municipal a 1 de enero - Navarra: Población por municipios y sexo (španjolski), (pristupljeno 5. studenoga 2015.)</ref>
| godina_popisa = [[2014.]]
| stan_gust =
| pol_stat_ime = autonomna zajednica
| statut_datum = [[16. kolovoza]] [[1982.]]
| iso 3166-2 = NA
| broj_predstavnika_u_kongresu = 5
| broj_predstavnika_u_senatu = 5
| predsjednik = Miguel Sanz Sesma
| službene_stranice = http://www.navarra.es/
|}}
[[Datoteka:Nafarroa_fisikoa.png|mini|200px|fizička karta]]
'''Navara''' ([[Španjolski jezik|špa]]. ''Navarra'', [[Baskijski jezik|bas]]. ''Nafarroa'') je [[španjolske autonomne zajednice|španjolska autonomna zajednica]], smještena na sjeveru [[Španjolska|Španjolske]]. Njezin službeni naziv na španjolskom glasi ''Comunidad Foral de Navarra'' (španjolska riječ ''foral'' dolazi od riječi ''fuero'' što znači bula, sloboština, povlastica).

Navara graniči na zapadu s [[Baskija (autonomna zajednica)|Baskijom]] (s provincijama [[Guipúzcoa]] i [[Álava]]), na jugu s autonomnom zajednicom [[La Rioja (Španjolska)|La Rioja]], na istoku s [[Aragonija|Aragonijom]] (s provincijama [[Zaragoza (pokrajina)|Zaragoza]] i [[Huesca]]), te na sjeveru s [[Francuska|Francuskom]].

Sastoji se od 272 općine, i ima 593.472 stanovnika (2005.), od kojih otprilike trećina živi u njezinom glavnom gradu [[Pamplona|Pamploni]] (193.328 stanovnika). Navarra je tzv. jednoprovincijalna autonomna zajednica.

Navarra je mješavina [[baski]]jskog utjecaja iz planinskog područja [[Pireneji|Pireneja]], i mediteranskog utjecaja iz doline rijeke [[Ebro]].

Iz njezine duge političke povijesti, sadašnja upravno-pravna organizacija ima za osnovu Statut autonomije (''Amejoramiento del Fuero'') iz [[1982.]], koji uključuje tradicionalni sustav povijesno stečenih prva i sloboština (''fueros''), priznatih i španjolskim Ustavom iz 1978.

Navarra, kao i druge autonomne zajednice, ima svoj Parlament (''Parlamento de Navarra'') i Vladu (''Gobierno de Navarra''). Zdravstvo, zapošljavanje, obrazovanje i socijalna skrb, zajedno sa stanogradnjom, urbanim planiranjem, politikom zaštite okoliša, u nadležnosti su njezinih autonomnih institucija. Za razliku od drugih regija (osim [[Baskija|Baskije]] i [[Katalonija|Katalonije]], prema novom statutu), Navara ima i autonomiju pri ubiranju poreza, iako mora slijediti neke smjernice koje utvrđuje središnja španjolska vlada.

Tradicionalno, Navara je bila mala agrarna i slabo razvijena regija. Danas je jedna od bogatijih autonomnih zajednica zahvaljujući prije svega razvoju industrije i uslužnih djelatnosti u Pamploni, glavnom gradu zajednice. Stopa nezaposleosti je među najnižima u Španjolskoj (7,41% 2005.), a dohodak po glavi stanovnika (kao i u cijeloj [[Južna Baskija|južnoj Baskiji]]) među najvišim.

==Povijest==
{{glavni|Kraljevina Navara}}
[[Datoteka:Coins of Arsaos in Navarre Spain 150BCE 100BCE Roman stylistic influence.jpg|minijatura|konanice iz Arsaoa (150.-100. prije Krista) u Navari, pokazuju rimski utjecaj]]
Tijekom [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]], Vasckonci-predrimsko pleme naseljeno na južnim obroncima Pirineja zauzeli su prostor koji bi u konačnici postao Navara. U planinskom sjeveru, ''Vascones'' su pobjegli iz velikih rimskih naselja, ali ne toliko u ravnija područja na jugu, koja su bila pogodna za velika rimska naseljavanja.
[[datoteka:Castillo_javier.jpg|mini|200px|[[Dvorac Xabier]]]]

Ni [[Vizigoti]] niti [[Mauri]] nisu nikad u potpunosti pokorili ovaj prostor. Godine 778., Baski su pobijedilu [[Franačka|franačku]] vojsku u [[Bitka kod Roncesvallesa 778.|bitci kod Roncesvallesa]]. Dvije generacije kasnije, godine 824.,poglavica [[Íñigo Arista]] izabran je za [[kraljevina Pamplona|kralja Pamplone]] položivši temelje za kasniju [[Kraljevina Navara|Kraljevinu Navaru]]. To kraljevstvo doživjelo svoj vrhunac za vrijeme vladavine [[Sančo III. Navarski|Sancha III.]], a obuhvaćalo je područja današnje Navare, [[Baskija (autonomna zajednica)|Baskije]], i [[La Rioja (Španjolska)|La Rioje]], zajedno s dijelovima moderne Kantabrije, [[Kastilija i León|Kastilje-Leona]] i [[Aragon]]a.

Nakon što je umro Sancho III., Kraljevina Navara je podijeljena između njegovih sinova. Ona nikada nije u potpunosti vratila svoju političku moć, iako se njena trgovačka važnosti povećala naon što su što su trgovci i hodočasnici prešli [[Put Svetog Jakova]], prelazeći kraljevstvo. Navara se borila uz druga kršćanska španjolska kraljevstva u odlučujućoj bitci za Las Navas de Tolosa godine 1212., nakon čega su muslimanska osvajanja Iberijskog poluotoka polako svedena na mala područja oko Granade godine 1252. Zbog svog strateškog položaja, Navara se često borila da zadrži svoju cjelovitost protiv jačih kraljevstva na istoku ([[Kruna Aragonije|Aragon]]) i zapadu ([[Kruna Kastilije|Kastilija]]). Njena kraljevska obitelj ženila se s francuskim plemićima, ali Navarezi su zadržavali svoje jake gradski bazirane demokratske tradicije, što ne samo da je držalo ceste održavanima, već je i ograničavalo aristokratsku moć. Godine 1469. brak kraljice [[Izabela I. Kastilijska|Isabelle od Kastilje-Leona]] i kralja [[Ferdinand II. Aragonski|Ferdinanda od Aragona-Katalonije]] ujedinio je ta tim kraljevstva u ono što je postalo Kraljevina Španjolska. Iako je njihova vojna pažnja ostala usredotočena na preostali muslimanskog carstva na jugu, i Navari su dani bili odbrojani. Napori da se planinsko kraljevstvo stopi u novoformiranu Kraljevinu Španjolsku brakom u konačnici nisu uspjeli.

Godine 1515., nakon rata Lige Cambrai, većina Navare južno od Pireneja (Gornja Navara) je [[Španjolsko osvajanje iberske Navare|apsorbirana u Španjolsku]], ali je zadržala neki stupanj autonomije. Navareška je kraljevska obitelj pobjegla u male dijelove Navare sjeverno od Pirineja ([[Donja Navarra]]), a njihovi vojni pokušaji vraćanja svog kraljevstva nisu uspjeli. Kraljica [[Jeanne d'Albret]] postala je poznata [[Hugenoti|hugenot]]kinja i njezin sin postao francuski kralj [[Henrik IV., kralj Francuske|Henrik IV.]], osnivač Dinastije [[Bourbon]], čiji je ogranak mnogo kasnije došao na vlast u Španjolskoj. Uz proglašenje Francuske Republike i smaknuće [[Luj XVI., kralj Francuske|Luja XVI.]], posljednjeg kralja Francuske i Navare, kraljevstvo je uklopljeno u unitarnu francusku državu.

==Zemljopis i klima==
Navara nalazi se u sjevernoj Španjolskoj. Na sjeveru graniči sa francuskim departmanom [[Atlantski Pireneji]], u regiji [[Akvitanija|Akvitaniji]], na zapadu s [[Baskija (autonomna zajednica)|baskijskom autonomnom zajednicom,]] [[La Rioja (Španjolska)|La Riojom]] na jugu i s Aragonom na istoku. Zemljopis Navare je, unatoč malim dimenzijama, vrlo raznolik. Većina teritorija je brdovito i njime dominirala gorje Pirineja, za razliku od ravnice u dolini Ebro i južno od La Ribera.

Navara se sastoji od 272 općine, i ima ukupnu populaciju od 601.874 (prema popisu iz 2006.), od čega oko jedna trećina živi u glavnom gradu, Pamploni (195769 stanovnika.), a polovica u metroplitanskom području Pamplone (315988 stanovnika). U regiji nema drugih velikih općina. Sljedeće najveće su [[Tudela]] (32802), Barañáin (22401), Burlada (18388), Estella-Lizarra (13892 ), Zizur Mayor (13197), Tafalla (11040), Villava/Atarrabia (10295), i Ansoáin (9952). Općina Petilla de Aragón unutar županije Sangüesa/Zangoza je u potpunosti okružena teritorijem Aragona i čine je 2 enklave: sam grad Petilla de Aragón te Los Bastantes.

Pored relativno male veličine, Navaru odlikuju potpuni kontrasti u zemljopisnim odlikama, u rasponu Pireneja koji dominiraju teritorijem do ravnica doline rijeke Ebro na jugu. Najviša točka u Navarri je ''Mesa de los Tres Reyes'', visine 2.428 metara. Ostale važne planine su Txamantxoia, Kartxela, Larra-Belagua masiv, Sierra de Alaiz, Untzueko Harria, Sierra de Leyre, Sierra del Perdón, Montejurra, Ezkaba, Monte Ori, Sierra de Codés, Urbasa, Andia i planinski lanac Aralar. Na sjeveru je klima pod utjecajem Atlantskog oceana (po Köppenu: Cfb). U središnjoj Navari ljetne padaline se smanjuju, što dovodi do mediteranske klime (po Köppenu: CSA i CSB) Na najjužnijem dijelu Navarra je [[hladna polusuha klima]] (po Köppenu: BSK)
=== Hidrologija ===

U Navari postoje dva hidrografska područja: kantabrijski i mediteranski slijev.

[[Kantabrijski slijev]] zauzima oko 1000 km², što predstavlja 10% teritorija Navare. Rijeke ovog slijeva teku dubokim dolinama, ima kratki tok i njihovi slijevovi su maleni. Također se odlikuju strmim padinama i visokom erozivnom snagom.

Rijeke su vrlo redovite zbog obilne i stalne kiše na tom području. Glavne rijeke u ovom slijevu su: [[Bidasoa]] (zove se Baztán u početnoj fazi), Araxes, Urumea, Leizarán.

[[Mediteranski slijev]] ima površinu oko 9000 km² što predstavlja 90 % teritorija Navare. Ovaj aspekt rijeke teku u Sredozemno more preko rijeke Ebro koji traje oko 90 km ² zajednicu uglavnom obilježavanje ovaj put graniči autonomne zajednice [[La Rioja (Španjolska)|La Rioja]]. Ova rijeka prima podatke od glavnih rijeka Navare: [[El Arga]], [[El Ega]] i [[Aragon (rijeka)|Aragón]] i dajući joj 4180 hm³ što čini 23%.<ref>PÉREZ EQUIZA, María Cruz (2006). «2 Geografía Física». Atlas de Navarra Geografía e Historia. Gobierno de Navarra y EGN Comunicación. pp. 30-31. {{ISBN|84-934512-1-5}}.</ref>

=== Reljef ===
U reljefu Navare razlikuuju se dvije zone:sjeverno planinsko područje Navare, hrapavi Pireneji, s prosječnim gradijent od oko 10-20 %, s najvišom točkom u Mesa de los Tres Reyes (2438 metara). Na jugu, La Ribeira, u blizini ogromne ravnice sa obroncima općenito manjim od 5% . Između to dvoje je prijelazna zona zvana Navarra Media (središnja Navara) ili Zona Media (središnja zona) područje s planinama na sjeveru i širokim ravnicama jugu s nagibom između 5 i 10%.
[[Datoteka:Bardenas Reales 4.jpg|minijatura|[[Bardenas Reales]]]]

Ove dvije zone su odvojeni crtom počevši od Sierra de Codés, nastavljajući za Santiago Lóquiz, Andia, Echauri, Perdón, Aláiz, Izco, Leyre i Navascués. U planini dominiraju zemljišta sa više od 600 metara nadmorske visine. U Ribeiri, međutim, prevladavaju zemljišta ispod 400 metara, iako su neka područja viša od 600 metara. (Sierra de Peralta, Bardena Negra, Montes del Cierzo. Oko 40 % teritorija Navare je iznad 600 metara a preostalih 60 % niže. Ta brda su dijelom [[Baskijsko gorje|baskijskog gorja]].<ref>http://dpto6.educacion.navarra.es/publicaciones/pdf/geo.pdf</ref>

== Demografija ==
[[Datoteka:Navarra - Densidad población 2006.svg|minijatura|gustoća naseljenosti Navare po općinama]]
===Jezici ===
[[Datoteka:Navarra - Zonificacion linguistica.png|mini|lijevo|Distribucija baskofone, mješovite i nebaskofone zone po općinama.]]
Prema zakonu iz 1986. kojim je uređeno govorno područje gdje je [[baskijski jezik]] ima status službenog jezika, Navara je jezično podjeljena na tri zone: baskofonu, mješovitu i nebaskofonu.

U baskofonoj i mješovitoj zoni, baskijski ima službeni status, zajedno sa [[španjolski]]m, dok u nebaskofonoj zoni nema uopće status službenog jezika. Status službenog jezika pretpostavlja da, između ostalog, zemljopisni nazivi budu na baskijskom, te jamči pravo građanima da se služe baskijskim u komunikaciji sa javnom upravom.

Baskijski jezik puno sporije napreduje u Navari nego u ostale 3 pokrajine [[Južna Baskija|južne Baskije]] (Alava, Bikaja, Gipuskoa). Unatoč tomu, broj djece koja uče baskijski u školama je u stalnom rastu.

== Kultura ==
Navara povijesno središte države Baska u srednjem vijeku ([[Kraljevina Navara]]). Međutim, prema istraživanjima iz 1981. i 1991. 51% se uopće ne smatra Baskima što je najveći postotak od svih 7 povijesnih baskijskih regija. Oko 80% stanovništva uopće ne zna [[baskijski jezik]].

== Teritorijalni ustroj ==
[[Datoteka:Nafarroa.png|200px|minijatura|tradicionalne navareške županije (merindadeak) i općine (udalerriak)]]

U srednjem vijeku i za vrijeme trajanja Županijskog vijeća Merindade su imale je ulogu lokalne vlasti, pa čak i izbornih jedinica (od 1841. do kraja Francova režima, merindade su djelovale kao provincijske izborne jedinice za izbor pokrajinskih zastupnika. Današnje merindade nemaju upravne ovlasti, iako se ta područja preklapaju s postojećim sudskim pokrajinama (iako u njima dvjema se mijenja sjedište).

Te tradicionalne merindade su:
*Erriberri
*Lizarra
*Iruñea
*Tutera
*Zangoza

Navara je pak, poljoprivredno, podijeljena na 7 zona tj. sedam poljoprivrednih županija (comarcas Agrícolas):
[[Datoteka:Navarra - Mapa municipal Comarcas Agrícolas.svg|minijatura|Navara-podjela na "poljoprivredne županije"]]

Županije (comarcas, eskualdeak) unutar Navare su:

*Cinco Villas (baskijski:'''Bortziriak''' ili '''Bortzerriak''')
*Baztán (baskijski:'''Baztanaldea''')
*Tudela (baskijski:'''Tuteraldea''')
*Alto Bidasoa (baskijski:'''Malerreka''')
*Barranca (baskijski:'''Sakana''')
*Norte de Aralar (baskijski:'''Leitzaldea''')
*Aoiz (baskijski:'''Agoitzaldea''')
*Lumbier (baskijski:'''Irunberrialdea''')
*Auñamendi (baskijski:'''Auñamendiko eskualdea''')
*Cuenca de Pamplona (baskijski:'''Iruñerria''')
*Puente la Reina (baskijski:'''Garesaldea''')
*Estella Oriental (baskijski:'''Lizarraldea''')
*Estella Occidental (baskijski:'''Vianaldea''')
*Sangüesa (baskijski:'''Zangozerria''')
*Tafalla (baskijski:'''Tafallaldea''')
*Ribera del Alto (baskijski: '''Ebro Erribera Garaia''' ili '''Goi Erribera''')
*Ribera Arga-Aragón (baskijski:'''Arga-Aragoiko Erribera''')
*Roncal-Salazar (baskijski:'''Erronkari-Zaraitzu''')
*Ultzamaldea (baskijski: '''Ultzamaldea''')

==Himna Navare==

Himna se povijesno naziva "Himna Sabora", koji duguje svoje podrijetlo "Marš za ulazak Kraljevstva''koja se iuvodila u klaustru [[katedrale u Pamploni]] za vrijeme zasijedanja Sabora Navare, povodom njegovih sastanaka.

{| class="wikitable"
! španjolski
! baskijski
|-----
|Por Navarra 
tierra brava y noble, 
siempre fiel, 
que tiene por blasón 
la vieja ley tradicional 
Por Navarra 
pueblo de alma libre 
proclamemos juntos 
nuestro afán universal 
En cordial unión, 
con leal tesón, 
trabajemos y hermanados 
todos lograremos. 
honra, amor y paz. 
|Nafarroa, 
lur haundi ta azkar, 
beti leial, 
zure ospea da 
antzinako lege zaharra 
Nafarroa, 
gizon askatuen sorlekua, 
zuri nahi dizugu gaur 
kanta 
Gaiten denok bat, 
denok gogo bat 
behin betiko iritsi dezagun 
aintza, bake eta 
maitasuna 
|-bgcolor="#EFEFEF"
|-----
|}
==Kulturno naslijeđe==
[[Datoteka:Palau reial d'Olite.JPG|minijatura|[[dvorac Olite/Erriberri]]]]
Navara je mješavina svoje Vaskonske tradicije prekopirenejskog priljeva ljudi i ideja i mediteranskih utjecaja koji su dolazili od Ebra. Dolina Ebro je pogodan za pšenicu, povrće, vino, pa čak i maslinike kao u Aragonu i La Rioji. Ona je bila dio Rimskog Carstva , naseljena Vaskoncima, kasnije na svojim južnim rubovima pod kontrolom muslimana [[Banu Qasi]], čija je vlast bila preuzeta od strane taifa kraljevstva Tudela u 11. stoljeću .

Tijekom [[Rekonkvista|Rekonkviste]], Navara je stekla malo teritorija nauštrb muslimana, jer je njena južna granica već bila uspostavljena u vrijeme bitke kod Las Navas de Tolosa godine 1212 . Počevši od 11. stoljeću , Put svetog Jakova porastao je na važnosti. To je donijelo hodočasnike, trgovce i kršćanske vojnika sa sjevera. Gaskonjci i Oksitanci s one strane Pirineja (nazivani Francima primili su samoupravu i druge povlastice za naseljavanje navareških gradova, a oni donijeli svoje obrte, kulturu i romanske jezike.

Židovi i muslimani su bili proganjani i na sjeveru i jugu Navare, a protjerani su najvećim dijelom tijekom kasnog 15. stoljeća do početka 16. stoljeća. Kraljevstvo se borilo za zadržavanje svog identiteta u 14. i 15. stoljeću , a nakon što je kralj [[Ferdinand II. Aragonski|Fernando]] nasilno [[Španjolsko osvajanje iberske Navare|pripojio Navaru]] nakon smrti svoje supruge kraljice Isabelle, nastavio je s protjerivanjem i prisilnom integracijom ''Conversosa'' i ''Mudéjar''a godine 1492. Stoga, Tudela više nije mogla služiti kao utočište nakon što je [[Španjolska inkvizicija|inkvizitori]] počela djelovati.

== Energetska politika ==
Navara je vodeća u [[Europa|Europi]] po korištenju obnovljivih izvora energije. U planu je da do 2010. godine u potpunosti prijeđe na korištenje obnovljivih izvora energije. U 2004. godini, 61% potrebne energije dolazilo je iz obnovljivih izvora (43.6% iz 28 vjetroelektrana, 12% iz 100 malih hidroelektrana i 5.3% iz bioelektrana). Također, u ovoj regiji je najveća Špnjolska solarna elektrana, smještena na Montes de Cierzo de Tudela (kapaciteta 1.2 MWs ), zajedno s još nekoliko manjih.

U program razvoja od 2004. uključuje i nove solarne elektrane Larrión (0.25 MWs) i španjolsku najveću na Castejónu (2.44 Mws).

== Izvori ==
{{Izvori}}
{{Španjolske regije}}
{{Španjolske pokrajine}}
{{Povijesne baskijske pokrajine}}

[[Kategorija:Španjolske autonomne zajednice]]
[[Kategorija:Baskijske pokrajine]]

Navara - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica