https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&feed=atom&title=NeonNeon - Povijest promjena2026-05-23T20:55:09ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.36.2https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Neon&diff=12172&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-07-24T00:10:19Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Neon'''-->{{Kemijski_element<br />
|ime = neon<br />
|simbol = Ne<br />
|redni_broj = 10<br />
|kemijska_skupina = plemeniti plinovi<br />
|grupa = 18<br />
|perioda = 2<br />
|blok = p<br />
|izgled = bezbojni [[plin]],<br/>na fotografiji u visokonaponskom el. polju<br/>[[Datoteka:NeTube.jpg|200px]]<br />
|gustoca = 0,9002<br />
|tvrdoca = -<br />
|atomska_masa = 20,1797(6)<br />
|specificni_toplinski_kapacitet = (25 °C) 20,786<br />
|taliste = -248,59<br />
|vreliste = -246,08<br />
|toplina_taljenja = 0,335<br />
|toplina_isparivanja = 1,71<br />
|EK1 = Helij<br />
|EK2 = He<br />
|e_konfiguracija = 2s<sup>2</sup>2p<sup>6</sup><br />
}}<br />
<br />
Neon su [[1898.]] godine otkrili [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] kemičari [[William Ramsay|Sir William Ramsay]] i [[Morris Travers]]. Ime je dobio od [[Starogrčki jezik|grčke]] riječi ''neos'', što znači "nov". To je kemijski inertan, jednoatomni, nezapaljivi [[plin]] bez [[boja|boje]] i [[miris]]a. Spada u skupinu plemenitih plinova.<br />
<br />
Neon se može dobiti umjetnim putem, [[frakcijska destilacija|frakcijskom destilacijom]] tekućeg [[zrak]]a. Gustoća neona u tekućem stanju je 1,2 gcm^-3, specifične težine u odnosu na zrak 0,674. Komercijalno se dobiva kao [[nusproizvod]] frakcijske destilacije tekućeg zraka pri proizvodnji kisika i dušika. Upotrebljava se u svijetlećim napravama ([[Neonska cijev|neonske cijevi]]), u elektronskoj industriji i [[laser]]skoj tehnici.<br />
<br />
Za većinu primjena nije potreban potpuno čist neon, stoga neon tehničke čistoće obično sadrži primjese argona i kriptona. Pri standardnim uvjetima, neon je jednoatoman plin bez boje, mirisa i okusa. U čvrstom stanju ima plošno centriranu kubičnu strukturu. U prirodi postoji kao smjesa tri stabilna izotopa: [[Ne-20]], [[Ne-21]] i [[Ne-22]], a registrirano je postojanje još deset izotopa (neki su umjetno dobiveni i svi imaju kratka vremena poluraspada - najduže živući izotop ima vrijeme [[poluraspad]]a 3,38 minuta). Ako kroz plinoviti neon pri sniženom tlaku dođe do [[električno pražnjenje|električnog pražnjenja]], javlja se intenzivna narančasta svjetlost kao posljedica brojnih emisijskih linija u tom dijelu spektra. Stoga se neon najviše upotrebljava za punjenje reklamnih svijetlećih cijevi (neonske svijetleće reklame).<br />
<br />
Neon tek pri posebnim uvjetima (prisutnost električnog pražnjenja, povišeni tlak, prisutnost jakih dipolnih molekula u smjesi) može dati mali broj nestabilnih "spojeva", prvenstveno s fluorom. [[Hidridi]] neona nisu registrirani niti pri visokim tlakovima.<br />
<br />
Pored navedene primjene za punjenje [[svijetleća reklama|svijetlećih reklama]], neonom se pune neki [[laser|laseri]]. Smjesa [[Helij|He]]-Ne bila je upotrijebljena u prvom laseru, a i danas ima relativno veliku primjenu. Koristi se za [[visokonaponski indikator|visokonaponske indikatore]], a katkad i kao [[rashladno sredstvo]] umjesto skupog helija.<br />
<br />
Neon nije toksičan. Bezopasan je plin, iako može izazvati gušenje ako istisne kisik iz pluća.<br />
<br />
{{Wječnik}}<br />
<br />
{{Kemijski elementi}}<br />
<br />
[[Kategorija:Plemeniti plinovi]]</div>WikiSysop