WikiSysop: file->datoteka

2022-05-01T00:02:04Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 00:02, 1. svibnja 2022.
Redak 39:		Redak 39:
	== Povijest ==		== Povijest ==
	[[Datoteka:Nin (lower gate).JPG\|mini\|300px\|Donja vrata (u mjesnom govoru nazivaju se Bardelina)]]		[[Datoteka:Nin (lower gate).JPG\|mini\|300px\|Donja vrata (u mjesnom govoru nazivaju se Bardelina)]]
	[[~~File~~:Nin - Gornja vrata.JPG\|300px\|mini\|Gornja vrata]]		[[Datoteka:Nin - Gornja vrata.JPG\|300px\|mini\|Gornja vrata]]
	[[~~File~~:Crkva sv. Križa, autorica Marija Dejanović.jpg\|thumb\|Crkva sv. Križa, autorica Marija Dejanović]]		[[Datoteka:Crkva sv. Križa, autorica Marija Dejanović.jpg\|thumb\|Crkva sv. Križa, autorica Marija Dejanović]]
	Prvo naselje u Ninu na području otočića razvilo je ilirsko pleme Liburni u [[9. stoljeće pr. Kr.\|9. st. pr. n. e.]] nakon nemira izazvanih panonsko - balkanskim seobama. Vremenski je to kraj brončanog i početak željeznog doba. Još starije naselje pronađeno je oko 300 metara južnije na području današnje solane a datira se mlađe kameno doba. Nin se prvi put spominje u obliku ''Hemionoi'' u djelu Periplus grčkog pisca Pseudo Skilaka, a najvjerojatnije je iskrivljeni oblik imena ''Ainonoi''. Kasnije grčki pisci ime Nina navode u obliku ''Ainona'', a rimski u obliku ''[[Aenona]]''.<br/>		Prvo naselje u Ninu na području otočića razvilo je ilirsko pleme Liburni u [[9. stoljeće pr. Kr.\|9. st. pr. n. e.]] nakon nemira izazvanih panonsko - balkanskim seobama. Vremenski je to kraj brončanog i početak željeznog doba. Još starije naselje pronađeno je oko 300 metara južnije na području današnje solane a datira se mlađe kameno doba. Nin se prvi put spominje u obliku ''Hemionoi'' u djelu Periplus grčkog pisca Pseudo Skilaka, a najvjerojatnije je iskrivljeni oblik imena ''Ainonoi''. Kasnije grčki pisci ime Nina navode u obliku ''Ainona'', a rimski u obliku ''[[Aenona]]''.<br/>
	Početkom [[1. stoljeće pr. Kr.\|1. st. pr. n. e.]] gubi se Liburnski utjecaj a zamjenjuje ga rimski kada se pojavljuje i drugo ime za Nin Enona. Za vrijeme utjecaja Rima Nin je imao svoju statutarnu autonomiju.<br/>		Početkom [[1. stoljeće pr. Kr.\|1. st. pr. n. e.]] gubi se Liburnski utjecaj a zamjenjuje ga rimski kada se pojavljuje i drugo ime za Nin Enona. Za vrijeme utjecaja Rima Nin je imao svoju statutarnu autonomiju.<br/>

WikiSysop: no summary specified

2021-11-02T22:44:03Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 22:44, 2. studenoga 2021.
Redak 112:		Redak 112:
	* [http://www.solananin.hr/ Solana Nin]		* [http://www.solananin.hr/ Solana Nin]

	~~{{commonscat}}~~
	{{Nin}}		{{Nin}}
	{{GiO ZdŽ}}		{{GiO ZdŽ}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-08T10:35:49Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz|[[Nin (županija)]]|srednjovjekovnu [[starohrvatske županije|starohrvatsku županiju]]}}
[[Datoteka:Pogled na kip kneza Branimira.jpg|mini|298x298px|Kip [[Branimir|kneza Branimira]]]]
{{Grad
|ime = Nin
|članak o grbu = [[Grb Nina]]
|slika_panorama = DSCN5021.JPG
|opis_slike = Pogled na Nin
|županija = {{ZD+X/HŽ|ZDŽ}}
|stanovništvo_godina = 2011.
|broj stanovnika = 2.744
|poštanski broj = 23232
|pozivni broj = (0)23
|autooznaka = ZD
|web_stranica = [http://www.nin.hr www.nin.hr]
|gradonačelnik = Emil Ćurko
|z. širina = 44.23
|z. dužina = 15.18
|karta2 = Zadarska županija
|naziv karte2 = [[Zadarska županija|Zadarske županije]]
}}
'''Nin''' je grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], smješten na obali [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. Administrativno pripada [[Zadarska županija|Zadarskoj županiji]]. Prvi je hrvatski kraljevski grad.

== Gradska naselja ==
U sastav grada Nina ulazi 6 naselja (stanje 2008.), to su: [[Grbe (Nin)|Grbe]], Nin, [[Ninski Stanovi]], [[Poljica-Brig]], [[Zaton (Nin)|Zaton]] i [[Žerava]].

== Zemljopis ==
Nin je gradić smješten oko 15 km sjeverozapadno od [[Zadar|Zadra]]. Centar drevnog grada je otočić, promjera 500 m, povezan s kopnom dvama mostovima, nastao na pješčanom sprudu nekadašnjeg ušća rječice Miljašić Jaruge u more. Sa sjeverne strane okružen je pješčanim sprudom i vikend naseljem Ždrijac, s istočne strane se nalazi solana a na južnoj i zapadnoj strani se nalazi noviji dio samog mjesta. Nin se prostire u nekoliko formiranih zona: povijesni otok, vikend naselje Ždrijac, novi dio Nina, Bilotinjak i Ninske Vodice.

== Stanovništvo ==
Prema popisu stanovništva iz [[2011.]] na području Grada Nina živjelo je 2.744 stanovnika, a u samom Ninu 1.132 stanovnika.<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup13_2828.html Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.]</ref>

Prema popisu stanovništva iz [[2001.]] godine na području grada Nina živjelo je sveukupno 4603 stanovnika od toga 2286 muškaraca i 2317 žena (''procjena za 2005. 5 683 stanovnika''). Sam gradić Nin imao je 1256 stanovnika. Prema zapisima, navodno je u Ninu za vrijeme Liburna živjelo 40 000 stanovnika, u Rimsko doba 20 000, a kralj [[Tomislav]] je u Ninu imao spremnu mornaricu koja se sastojala od 15 000 veslača na condurama i sagenama.

== Uprava ==
Grad Nin administrativno se sastoji od 6 naselja: Nin, Ninski Stanovi, Grbe, Zaton, Žerava i Poljica Brig.

Gradonačelnik: Emil Ćurko

== Povijest ==
[[Datoteka:Nin (lower gate).JPG|mini|300px|Donja vrata (u mjesnom govoru nazivaju se Bardelina)]]
[[File:Nin - Gornja vrata.JPG|300px|mini|Gornja vrata]]
[[File:Crkva sv. Križa, autorica Marija Dejanović.jpg|thumb|Crkva sv. Križa, autorica Marija Dejanović]]
Prvo naselje u Ninu na području otočića razvilo je ilirsko pleme Liburni u [[9. stoljeće pr. Kr.|9. st. pr. n. e.]] nakon nemira izazvanih panonsko - balkanskim seobama. Vremenski je to kraj brončanog i početak željeznog doba. Još starije naselje pronađeno je oko 300 metara južnije na području današnje solane a datira se mlađe kameno doba. Nin se prvi put spominje u obliku ''Hemionoi'' u djelu Periplus grčkog pisca Pseudo Skilaka, a najvjerojatnije je iskrivljeni oblik imena ''Ainonoi''. Kasnije grčki pisci ime Nina navode u obliku ''Ainona'', a rimski u obliku ''[[Aenona]]''. 
Početkom [[1. stoljeće pr. Kr.|1. st. pr. n. e.]] gubi se Liburnski utjecaj a zamjenjuje ga rimski kada se pojavljuje i drugo ime za Nin Enona. Za vrijeme utjecaja Rima Nin je imao svoju statutarnu autonomiju. 
Doseljavanjem Slavena i [[Hrvati|Hrvata]] na ove prostore Krajem [[6. stoljeće|6. st]] i početkom [[7. stoljeće|7. st]] Nin postaje njihovo prvo političko, kulturno i vjersko središte. Za vrijeme hrvatskih narodnih vladara Nin je jedna od njihovih prijestolnica iz koje upravljaju državom, a isto tako i važna ratna i trgovačka luka. [[7. lipnja]] [[879.]] godine knez [[Branimir]] od [[Papa|pape]] Ivana VIII. prima pismo koje je u ono doba bilo priznanje države [[hrvatska|Hrvatske]]. [[1069.]] godine [[Petar Krešimir IV.]] u Ninu prvi naziva [[Jadransko more]] ''našim morem'' u darovnici kojom zadarskom samostanu Sv. Krševana daruje otok [[Maun]]. [[1080.]] godine za vrijeme kralja [[Dmitar Zvonimir|Dmitra Zvonimira]] papinski legat održava crkveni sabor. 
Gubitkom državne samostalnosti Nin kao i cijela Hrvatska pada pod mađarsku krunu. Za to vrijeme Nin je samostalna gradska komuna što mu potvrđuju [[Andrija II.]] [[1205.]] godine i [[Bela IV.]] [[1244.]] godine. [[Ludovik I. Anžuvinac]] [[1371.]] godine održava sabor plemstva i građanstva hrvatske i [[Dalmacija|Dalmacije]] i naziva Nin ''naš glavni i kraljevski grad dalmatinski''. 
Nin je pod hrvatsko ugarskim kraljem do [[1409.]] godine kada ga sramotnom prodajom [[Ladislav Napuljski]] zajedno sa Dalmacijom, [[Zadar|Zadrom]] i ostalim autonomnim gradovima nije predao Mlečanima. Nin zadržava svoju autonomiju. U strahu od [[Tursko carstvo|Turaka]] Mlečani [[1537.]] godine napuštaju Nin, Turci ga ruše ali ga nisu zadržali. Stanovništo se vraća i obnavlja grad i zidine. Početkom [[Ciparski rat|Ciparskog rata]] [[1570.]] godine Turci još jednom nakratko zauzimaju Nin, a Mlečani ga s brodova razaraju. Godine [[1646.]] Mlečani ponovo napuštaju Nin, ali ovom prigodom su ga prvo zapalili te s dvije velike i četiri male galije bombardirali iz luke. Nakon ovog razaranja, iako je pokušana obnova grada, Nin više nikada vratio prijašnju važnost. 
[[1828.]] godine konačno je ukinuta [[Dodatak:Popis ninskih biskupa|Ninska biskupija]], a zbog malarije stanovništva je sve manje. Od [[1903.]] do [[1909.]] godine vrši se asanacija rječice Jaruge, kanalizira se njeno ušće i premješta istočnije od samog grada (otoka). Stanovništvo se vraća, a grad ekonomski jača jer je riješen najveći problem stanovanja u gradu. 
[[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevina Jugoslavija]] nije se puno brinula za sam grad tako da su ostali neiskorišteni njegovi potencijali. 
Tek nakon [[drugi svjetski rat|II. svjetskog rata]] počelo se ulagati u Nin (izgrađena je ciglana, uređena solana). 
Nakon osamostaljenja Hrvatske, odlukom [[Hrvatski sabor|Hrvatskog sabora]] Nin je 1997. godine dobio status grada.

== Gospodarstvo ==
* [[Solana Nin]]
* [[Cenmar]]

== Poznate osobe ==
[[Datoteka:Nin Grgur Ninski.JPG|mini|250px|Kip Grgura Ninskog djelo kipara [[Ivan Meštrović|Ivana Meštrovića]]]]
* Biskup [[Grgur Ninski]]
* Knez [[Branimir]]
* Kralj [[Petar Krešimir IV.]]
* [[Teodozije|Biskup Teodozije]]
* [[Petar Zoranić]], pjesnik
* [[Branimir Johnny Štulić]], glazbenik
* [[Neven Ljubičić]], liječnik, profesor, hrvatski političar, bivši ministar zdravstva i socijalne skrbi u [[Deveta Vlada Republike Hrvatske|Vladi Republike Hrvatske]] (2005. – 2008.)

== Spomenici i znamenitosti ==
* [[Višeslavova krstionica]]
* [[Crkva sv. Križa]]
* [[Crkva sv. Anselma i Marcele]]
* [[Crkva sv. Nikole u Prahuljama kod Nina|Crkva sv. Nikole]] u Prahuljama
* [[Gospa od Zečeva]]
* [[Condura croatica]]
* [[Serilia liburnica]]

== Obrazovanje ==
=== Osnovno školstvo ===
* Osnovna škola "[[Petar Zoranić]]"

== Kultura ==
* Muzeji
**[[Muzej ninskih starina]]
**[[Riznica župne crkve u Ninu|Riznica župne crkve]]

* Galerije
** Galerija Višeslav

* KUD Branimir Nin

* [[SV Zadar]] – osnovan je u siječnju [[1996.]] godine i ima dvije sekcije: tamburaški orkestar i mažoretkinje.

== Šport ==
* MNK "Aenona", Nin
* boćarski klub "Grgur Ninski"
* Od 1983. trči se utrka ''Nin – Zadar''.

[[Datoteka:Nin1.JPG|300px|mini|desno|Nin]]

== Gastronomija ==
* [[Šokol]], najpoznatija ninska delicija

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==
* [https://www.academia.edu/4517726/Poganski_obi%C4%8Daj_prilaganja_obola_Konstantina_V._Kopronima_i_Lava_IV._u_inhumiranim_grobovima_na_prostoru_isto%C4%8Dnojadranske_obale_Znanstveni_skup_Hrvatska_arheologija_i_Aachenski_mir_812.-2012._-_Zadar_Poster_sekcija Marin Buovac: Poganski običaj prilaganja obola Konstantina V. Kopronima i Lava IV. u inhumiranim grobovima na prostoru istočnojadranske obale, Znanstveni skup "Hrvatska arheologija i Aachenski mir, 812.-2012." - Zadar, 2012 (poster sekcija).]
* Marin Buovac: Numizmatička građa s hidroarheoloških istraživanja iz antičke luke u Zatonu kraj Nina, Stručni rad, Zadar, 2012, str. 1-49
* [https://www.academia.edu/36263886/Marin_Buovac_Prilog_boljem_poznavanju_simbolike_zoomorfnih_recipijenata_iz_anti%C4%8Dke_luke_u_Zatonu_kraj_Nina_-_Toward_better_understanding_of_the_symbolism_of_the_zoomorphic_receptacles_from_the_ancient_port_of_Zaton_near_Nin_Diadora_vol._31_2017 Marin Buovac: Prilog boljem poznavanju simbolike zoomorfnih recipijenata iz antičke luke u Zatonu kraj Nina - Toward better understanding of the symbolism of the zoomorphic receptacles from the ancient port of Zaton near Nin, Diadora, vol. 31, 2017.]

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.nin.hr Turistička zajednica grada Nina]
* [http://www.solananin.hr/ Solana Nin]

{{commonscat}}
{{Nin}}
{{GiO ZdŽ}}
{{Portal Hrvatska}}

[[Kategorija:Nin| ]]
[[Kategorija:Gradovi u Zadarskoj županiji]]

Nin - Povijest promjena

WikiSysop: file->datoteka

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica