https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&feed=atom&title=O-prstenO-prsten - Povijest promjena2026-05-25T07:06:44ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.36.2https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=O-prsten&diff=345214&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-11-24T21:37:06Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''O-prsten'''-->[[datoteka:O-ring collection.jpg|mini|desno|250px|O-prstenovi različitih [[promjer]]a.]]<br />
<br />
[[datoteka:Brtva 1.png|mini|desno|250px|O-prsten: a) prije ugradnje, b) ugrađen.]]<br />
<br />
[[datoteka:O-Ring CAD-Skizze.jpg|mini|desno|250px|Primjer ugradnje O-prstena.]]<br />
<br />
[[datoteka:Detail of barrel seal scuba manifold P8100005.JPG|mini|desno|250px|Primjer ugradnje O-prstena.]]<br />
<br />
'''O-prsten''' je vrsta tvrdoprofilne [[brtva|brtve]] od [[guma|gume]] kružna presjeka koja se koristi za mirujuće [[krug|kružne]] i [[cilindar|cilindrične]] dijelove. [[Meka brtva|Meke brtve]] se izrađuju uglavnom od gume, [[polimer]]nih materijala ([[teflon]], [[polietilen]], [[PVC|polivinilklorid]], [[poliamidi|poliamid]]), biljnih i životinjskih [[vlakno|vlakana]], [[papir]]a, [[karton]]a, [[pluto|pluta]], [[grafit]]a, [[Troska|troskine]] vune i slično. <ref> '''brtva''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=9776] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019. </ref><br />
<br />
== Profilne brtve ==<br />
Profilne brtve su brtve koje se, kad su u neopterećenom stanju, dodiruju s brtvenim površinama samo na nekoj liniji. Pri upotrebi ovih brtava brtvene površine nastaju istom pri [[deformacija]]ma koje su posljedica stezanja. Pri tome se razlikuju brtve koje se deformiraju [[elastičnost|elastično]], one koje se deformiraju [[Plastičnost|plastično]], kao i one koje se deformiraju pretežno elastično, odnosno plastično. Također se razlikuju meke i tvrde profilne brtve. <br />
<br />
=== Meke profilne brtve ===<br />
Meke profilne brtve (takozvani O-prstenovi) s elastičnim deformacijama su prstenovi od gume dobivene od različitih sintetskih [[kaučuk]]a, već prema zahtjevima koji se postavljaju s obzirom na njihove [[toplina|toplinske]] postojanosti i prema [[tlak]]ovima u [[pogon]]u. Zbog nestišljivosti gume za ispravnu ugradnju ovih brtava mora biti osiguran dovoljan prostor za [[deformacija|deformaciju]]. Utori za njihovu ugradnju mogu imati različite oblike. <br />
<br />
== Guma za brtve ==<br />
{{Glavni|Guma}}<br />
<br />
Guma je upotrebljiva kao samostalno brtvilo u velikom broju slučajeva. Glavna je njena odlika što se dade vrlo lako elastično deformirati i time prilagoditi obliku brtvene površine već pod malim [[pritisak|pritiscima]]. Ta i ostala njena mehanička, a i kemijska svojstva zavise od [[elastomer]]a koji čine njenu temeljnu tvar, i od vrste dodataka, [[punilo|punila]] i [[materijal]]a kojima može biti armirana. U pogledu kemijske otpornosti gume kao brtvila, obično se razlikuju tipovi neotporne i otporne gume prema djelovanju derivata [[nafta|nafte]]. Pod toplinski otpornim gumama podrazumijevaju se otporne na srednje temperature. Naročito su toplinski otporne gume dobivene od [[silikon]]skih kaučuka, koje su postojane od - 90 °C do + 250 [[celzij|°C]]. I ostala svojstva tih guma izuzetno su povoljna. Osim kao samostalno brtvilo, guma je važna i kao sastojak drugih brtvila. Guma se može ubaciti (inkorporirati) u brtvila [[impregnacija|impregnacijom]] tih brtvila kaučukom i zatim [[Vulkanizacija|vulkanizacijom]], ali i kao posebna obloga. <ref> "Tehnička enciklopedija" ('''Elementi strojeva'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref><br />
<br />
== Izvori ==<br />
{{izvori}}<br />
<br />
== Vanjske poveznice ==<br />
{{commons|Category:O-rings}}<br />
<br />
<br />
[[Kategorija:Strojarstvo]]<br />
[[Kategorija:Hidraulika]]<br />
[[Kategorija:Strojevi]]</div>WikiSysop