WikiSysop: no summary specified

2021-11-02T23:04:44Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 23:04, 2. studenoga 2021.
Redak 73:		Redak 73:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{commonscat\|Ob River}}~~
	* [http://slovari.yandex.ru/dict/bse/article/00054/32600.htm ''Большая советская энциклопедия'' - {{ru}} ]		* [http://slovari.yandex.ru/dict/bse/article/00054/32600.htm ''Большая советская энциклопедия'' - {{ru}} ]
	* [http://earthtrends.wri.org/maps_spatial/maps_detail_static.php?map_select=367&theme=2 Informacije i karta slijeva Oba - earthtrends.wri.org ]		* [http://earthtrends.wri.org/maps_spatial/maps_detail_static.php?map_select=367&theme=2 Informacije i karta slijeva Oba - earthtrends.wri.org ]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-24T02:31:11Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir rijeka
| ime =Ob
| slika =Ob river -a.jpg
| slika opis =Gornji tok Oba
| Duljina =3650 km od izvora rijeke Katun; 5410 km od izvora rijeke Irtiš
| Nadmorska visina izvora =
| Prosječni istjek ='''Ušće''' 12 500 m³/s
| Površina porječja =2 972 497
| Izvor =Altajski kraj, Sibirski savezni okrug, Rusija
| Ušće =Obski zaljev
| Tip ušća =Estuarij
| Pritoke ='''desne''' Čumiš, Inja, Tom, [[Čulym (pritoka Oba)|Čulym]], [[Ket]], Tym, Vah, Tromjegan, Pim, Nazim, Kazim, Poluj, Kunovat '''lijeve''' Čariš, Alej, Šegarka, Čaja, [[Parabelj]], Boljšoj Jugan, Boljšoj Salim, [[Vasjugan]], [[Irtiš]], Severnaja Sosva, Sob, Ščučja
| Države kroz koje protječe ={{ZD+X/R|RUS}}
| Gradovi kroz koje protječe =Barnaul, Novosibirsk, [[Kolpaševo]], Nižnjevartovsk, Surgut, [[Hanti-Mansijsk]], Berjozovo, Labitnangi, Salehard
| Sliv =Arktičkooceanski
| Ulijeva se u =Karsko more
| Plovna od - do =
|karta=Ob river basin.png
|karta_opis=Zemljovid porječja Oba
}}
'''Ob''' ({{jezik|[[Ruski jezik|rus]]|Обь}}), je [[Rijeka (vodotok)|rijeka]] u [[Azija|azijskom]] dijelu [[Rusija|Rusije]]. Zajedno s rijekom [[Irtiš]] sedma najduža rijeka u svijetu i najduža u Rusiji. Također, [[estuarij]] rijeke Ob najduži je na svijetu.

== Nazivi ==
Ob je kod naroda [[Hanti]] poznat kao ''As'', ''Yag'', ''Kolta'' i ''Yema''; narodu [[Nenci]] kao
''Kolta'' ili ''Kuay''; dok je kod sibirskih [[Tatari|Tatara]] poznat kao ''Umar'' ili ''Omass''.

== Zemljopis ==
Ob se formira 26 km jugozapadno od Bijska u Altajskom kraju, spajanjem rijeka Bija i Katun. Obje rijeke izviru u gorju [[Altaj]], Bija iz jezera Teleckoe, dok Katun iz istoimenih ledenjaka na južnim obroncima planine Beluha. Ob krivuda zapadno i sjeverno do 55°, kroz umjetna jezera Kamener i Novosibirsk i grad Novosibirsk, gdje skreće na sjeverozapad, teče Zapadnosibirskom depresijom istočno od Urala, potom na sjever kroz gradove Nižnjevartovsk, Surgut i Hanti-Mansijsk. Oko 300 km nakon Hanti-Mansijska, Ob se dijeli na Veliki Ob i Mali Ob, 446 odnosno 456 km dužine, koji se ponovo spajaju prije sjevernosibirskog grada Saleharda, nakon kojeg rijeka skreće na istok i utječe u Obski zaljev (Golemi, 970 km dugački i do 70 km široki estuarij) u [[Karsko more|Karskom moru]], koje se nadovezuje na [[Sjeverno ledeno more]].

Rijeka se dijeli na više rukavaca, posebno nakon spajanja s velikom rijekom Irtiš, na oko 69° istočno. Irtiš, koji izvire u [[Kina|Kini]], duži je od Oba mjereno od izvora do mjesta njihovog spajanja. S 5410 km od izvora Irtiša do ušća Oba, to je najduža rijeka u Rusiji. Značajne su pritoke; s istoka Tom, [[Čulym (pritoka Oba)|Čulym]], [[Ket]], Tym i Vah, te sa zapada i juga [[Vasjugan]], [[Irtiš]] (s rijekama Išim i Tobol) i Severnaja Sosva.

Kombinirani sustav Ob-Irtiš, treći najduži riječni sistem Azije nakon kineskih [[Yangtze]] i [[Žuta rijeka|Žute rijeke]], dugačak je 5410 km, s površinom sljeva od 2 990 000 km2

[[Slijev]] rijeke Ob većinom se sastoji od [[Stepa|stepe]], [[Tajga|tajge]], [[močvara]], [[Tundra|tundre]] i [[Polupustinja|polupustinjske]] topografije. Naplavne ravnice Oba karakteriziraju mnoge pritoke i jezera.

Ob je zaleđen na jugo kod Barnaula od studenog do travnja, te na sjeveru kod [[Salehard]]a, 160 km od ušća, od listopada do početka lipnja.

Ob prolazi kroz nekoliko klimatskih zona. Od vlažne kontinentalne u gornjem toku na jugu, do subartičke klime u donjem toku na sjeveru. Gradovi Bijsk, Barnaul i Novosibirsk uživaju ugodnu klimu s toplim ljetima i umjerenim proljećima i jesenima.

== Antropogeografija ==
[[Slika:Barnaul River Port.jpg|desno|mini|180px|Ob u Barnaulu.]]
Ob se većinom koristi za navodnjavanje, pitku vodu, hidroelektričnu energiju i ribarstvo. U rijeci živi više od 50 vrsta riba.

Plovne vode unutar slijeva dosežu ukupnu duljinu od 15 000 km. Važnost slijeva Oba za transport bila je posebno značajna prije izgradnje [[Transsibirska željeznica|Transsibirske željeznice]]. Od tada, unatoč većim dijelom južno-sjevernom smjeru rijeke i većine pritoka, širina slijeva Oba omogućavala je i (donekle indirektan) prevoz u smjeru istok-zapad. Do početka 20. stoljeća, posebno značajna zapadna luka bila je [[Tjumenj]] na rijeci Turi, pritoci Tobola. Nakon što je do Tjumenja 1885. produžena željeznica [[Jekaterinburg]]-[[Perm (Permski kraj, Rusija)|Perm]], što je omogućilo vezu s rijekama [[Kama (rijeka)|Kamom]] i [[Volga|Volgom]], grad je postao značajna polazna željeznička stanica, do produženja pruge dalje na istok. Na istočnom kraju slijeva, [[Tomsk]] na rijeci Tom, bio je važna polazna stanica.

U Tjumenju, prvi je [[parobrod]] zaplovio 1836., te je su parobrodi srednjim tokom Oba plovili od 1845. Prvi parobrod na Obu, ''"Osnova"'' Nikite Mjašnikova, porinut je 1844., ali počeci su bili teški, te se promet parobrodima nije ozbiljnije razvio do 1857. Na [[Jenisej]]u, parobrodi su plovidbu započeli 1863, dok na [[Lena|Leni]] i [[Amur]]u 1870-ih. U nastojanju da se plovni sustav Oba produži, korištenjem rijeke [[Ket]] krajem 19. stoljeća izgrađen je sustav kanala (Ob-Jenisej kanal), radi povezivanja rijeka Ob i Jenisej, ali uskoro je napušten jer nije mogao konkurirati Transsibirskoj željeznici.

[[Slika:Crossing the river Ob.jpg|mini|lijevo|180px|Mostovi preko Oba u Novosibirsku.]]
Po dovršenju Transsibirske pruge, omogućena je direktna, cjelogodišnja prometna veza u smjeru istok-zapad, ali Ob je ostao značajan za povezivanje velikih prostranstava [[Tjumenjska oblast|Tjumenjske]] i [[Tomska oblast|Tomske]] [[Ruske oblasti|oblasti]] s većim gradovima duž transsibirske rute, kao [[Novosibirsk]] ili [[Omsk]]. U drugoj polovici 20. stoljeća, izgradnja željezničkih veza za [[Labitnangi]], [[Tobolsk]], i naftno-plinska središta Surgut i Nižnjevartovsk nije umanjila značaj vodenih puteva za povezivanje mjesta koje ne opslužuje željeznica.

1956., izgrađena je [[brana]] kraj Novosibirska, koja je stvorila tada najveće [[umjetno jezero]] u [[Sibir]]u, nazvano Novosibirskoe vodochranilišče, ili neformanlo "Obsko more".

Od 1960-ih do 1980-ih razmatran je divovski projekt djelomičnog skretanja voda Oba i Irtiša prema [[Kazahstan]]u i sovjetskim [[Srednja Azija|srednje azijskim]] republikama, obnavljanjen vodenih zaliha [[Aralsko more|Aralskog mora]]. Projekt nije nikada zaživio, te je napušten 1986. iz ekonomskih i ekoloških razloga.<ref>Douglas R. Weiner, "A Little Corner of Freedom: Russian Nature Protection from Stalin to Gorbachev". University of California
Press, 1999. {{ISBN|0520232135}}. [http://books.google.com/books?id=2rRjx4pCEx0C On Google Books] p. 415 {{eng oznaka}}</ref>
<ref>Michael H. Glantz, "Creeping Environmental Problems and Sustainable Development in the Aral Sea...". {{ISBN|0521620864}}. [http://books.google.com/books?id=2YXnBxZg7c4C On Google Books] p. 174</ref>

== Duljina rijeke ==
* 3650 km - dužina Oba bez Katuna
* 4338 km - Ob s Katunom, najdužom izvorišnom rijekom
* 5410 km - [[Irtiš-Ob]] - ukupna dužina [[Irtiš]]a (4248 km) + dužina donjeg toka Oba nakon spajanja s Irtišem (1162 km)
**Još 800 km estuarija

== Galerija ==
<center><gallery>
Slika:Ob u Barnaulu.jpg|Ob kraj Barnaula.
Slika:RT tug pusher.jpg|Potiskivač na Obu.
Slika:River Ob.jpg|Zaleđeni Ob.
Slika:The Ob sea.jpg|Umjetno jezero ''Novosibirskoe vodochranilišče.''
</gallery></center>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Ob River}}
* [http://slovari.yandex.ru/dict/bse/article/00054/32600.htm ''Большая советская энциклопедия'' - {{ru}} ]
* [http://earthtrends.wri.org/maps_spatial/maps_detail_static.php?map_select=367&theme=2 Informacije i karta slijeva Oba - earthtrends.wri.org ]
* [http://www.ywat.org/knowledgebase/riverbasins/as-ob.html ''River Basin Report: Ob River'' - ywat.org ]



[[Kategorija:Rijeke u azijskom dijelu Rusije]]
[[Kategorija:Porječje Oba| ]]

Ob - Povijest promjena

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica