https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&feed=atom&title=Ocean 2026-05-25T12:29:21Z Povijest promjena ove stranice na wikiju MediaWiki 1.36.2 https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Ocean&diff=5184&oldid=prev 2021-07-09T03:25:24Z

<p>Bot: Automatski unos stranica</p> <p><b>Nova stranica</b></p><div>&lt;!--'''Ocean'''--&gt;{{5 oceana}}<br /> {{drugoznačenje2|[[Ocean (glazbeni sastav, Split)]]}}<br /> '''Ocean''' ([[latinski jezik|lat.]] ''oceanus''; [[grčki jezik|grč.]] ''ὠκεανός'', prema grčkom bogu mora i voda [[Okean]]u), u užem smislu jedinstvena, kontinuirana vodena masa golemih dimenzija, u širem smislu ukupna vodena masa mora na [[Zemlja|Zemlji]] koja pokriva skoro tri četvrtine (71%) Zemljine površine.<br /> [[Slika:World ocean map hr.gif|mini|Oceani svijeta]]<br /> <br /> Ta globalna, međusobno povezana masa [[morska voda|slane vode]], nazivana i [[Svjetsko more|Svjetskim oceanom]], podijeljena je [[kontinent]]im i [[otočje|otočjima]] na sljedećih pet cjelina, od najveće prema najmanjoj: [[Tihi ocean]], [[Atlantski ocean]], [[Indijski ocean]], [[Južni ocean]] i [[Arktički ocean]]. Njihove službene granice definirala je [[Međunarodna hidrografska organizacija]]. Južni ocean, koji je dugo vremena bio poznat u pomorskoj tradiciji, službeno je potvrđen [[2000.]] godine te je jedinstven jer se definira linijom [[zemljopisna širina|zemljopisnih širina]] bez ikakvih kopnenih granica.<br /> <br /> [[oceanografija|Oceanografi]] ipak govore samo o četiri oceana, smatrajući Arktički ocean (ili ''Arktičko more'') dijelom Atlantskog oceana. <br /> <br /> Manja područja oceana nazivaju se [[more|morima]], [[zaljev]]ima, [[Morski prolaz|prolazima]] i dr.<br /> <br /> [[Geologija|Geološki]] gledano, ocean je područje oceanske [[zemljina kora|kore]] pokrivene vodom. Oceanska kora je tanak sloj skrućenog vulkanskog [[bazalt]]a koji prekriva [[Zemljin plašt]] na mjestima gdje nema kontinenata. Prema tom gledištu danas postoje tri oceana: Svjetski ocean te [[Crno more|Crno]] i [[Kaspijsko more]] (ili Kaspijsko jezero) koji su nastali sudarom [[Cimerijska ploča|Cimerije]] s [[Laurazija|Laurazijom]]. [[Sredozemno more]] je gotovo samostalan ocean povezan sa Svjetskim oceanom kroz [[Gibraltarska vrata]], a nekoliko puta tijekom zadnjih nekoliko milijuna godina uistinu je kretanje [[Afrika|afričkog kontinenta]] zatvorilo pravac u potpunosti, pretvarajući Sredozemlje u četvrti ocean. (Crno more je povezano sa Sredozemnim preko [[Bospor]]a koji je zapravo prirodni kanal probijen kroz kontinentalnu stijenu prije otprilike 5000 godina, te nije djelić oceanskog dna poput [[Gibraltarska vrata|Gibraltarskih vratiju]].)<br /> <br /> Površina Svjetskog oceana iznosi 361 milijun km², obujam 1370 milijuna km³, a prosječna mu je dubina 3790 m. To ne uključuje mora koja nisu povezana sa Svjetskim oceanom kao što je Kaspijsko more.<br /> <br /> Ukupna masa hidrosfere iznosi oko 1.4 &amp;times; 10&lt;sup&gt;21&lt;/sup&gt; kg, što je jednako otprilike 0.023 % Zemljine ukupne mase.<br /> <br /> Vidi [[morska voda|morsku vodu]] za opširniju raspravu o sastavu oceanske vode od koje je najznačajnija [[slanost]].<br /> <br /> == Istraživanja ==<br /> <br /> [[Datoteka:Ocean gravity map.gif|desno|mini|350px|Karta velikih podvodnih obilježja. (1995, [[NOAA]])]]<br /> <br /> Putovanje brodovima površinom oceana potječe još iz pretpovijesnih vremena, ali tek je u modernom dobu ekstenzivno podvodno putovanje postalo mogućim.<br /> <br /> Najdublja točka oceana izmjerena je u [[Marijanska brazda|Marijanskoj brazdi]] (jarku) smještenoj u Tihom oceanu blizu [[Sjevernomarijanski otoci|Sjevernomarijanskih otoka]], a iznosi 10,923 m. U potpunosti je istražena [[1951.]] plovilom britanske mornarice &quot;[[Chalenger II|Chalengerom II]]&quot; koji je svoje ime dao i najdubljem dijelu jarka, &quot;[[Dubina Challenger|Dubini Challenger]]&quot;.<br /> <br /> Veliki dijelovi dna svjetskih oceana neistraženi su i nemapirani. Globalna slika mnogih podvodnih obilježja većih od 10 km napravljena je [[1995.]], a bazirana je na gravitacijskim iskrivljenjima obližnje morske površine.<br /> <br /> == Klima ==<br /> <br /> Jedan od najdramatičnijih [[vrijeme (klima)|vremenskih]] oblika javlja se iznad oceana: [[tropski ciklon|tropski cikloni]] (poznatiji kao &quot;tajfuni&quot; i &quot;harikeni&quot; ovisno gdje se sustav stvara). [[morska struja|Morske struje]] uvelike utječu na Zemljinu klimu prenoseći topao ili hladan zrak i padaline prema obalnim područjima gdje ih dalje u unutrašnjost mogu prenositi vjetrovi. [[Antarktička struja]] okružuje taj kontinent, utječe na klimu područja te povezuje struje iz nekoliko oceana.<br /> <br /> == Ekologija ==<br /> <br /> Oceani su dom mnogim [[život|životnim]] oblicima kao što su:<br /> * [[ribe]]<br /> * kitovi ([[Cetacea]]) - [[kitovi]], [[dupini]] i [[pliskavica|pliskavice]],<br /> * [[glavonošci]] ([[Cephalopoda]]) - [[hobotnica|hobotnice]]<br /> * [[rakovi]] ([[Crustacea]]) - [[jastog|jastozi]] i [[morski račić|morski račići]]<br /> * [[morski crvi]]<br /> * [[plankton]]<br /> * [[kozice (rakovi)|kozice]]<br /> <br /> == Ekonomija ==<br /> <br /> Oceani su bitni za prijevoz: ogroman se dio svjetskih dobara kreće [[brod]]ovima između svjetskih [[morska luka|morskih luka]]. Važni [[brodski kanal|brodski kanali]] uključuju [[Morski put Saint Lawrence]], [[Panamski kanal|Panamski]] i [[Sueski kanal]].<br /> <br /> == Izvanzemaljski oceani ==<br /> <br /> Zemlja je jedini poznati planet s tekućom vodom na svojoj površini, a zasigurno jedini takav u našem [[sunčev sustav|sunčevom sustavu]]. Ipak se smatra da je tekuća voda prisutna ispod površine nekoliko [[prirodni satelit|prirodnih satelita]], posebice [[Galilejanski mjeseci|Galilejanskih mjeseca]]: [[Europa (mjesec)|Europe]] te s manjom sigurnošću [[Kalisto (mjesec)|Kalista]] i [[Ganimed (mjesec)|Ganimeda]]. Ostali ledeni mjeseci poput [[Triton (mjesec)|Tritona]] su nekada mogli imati unutarnje oceane koji su danas smrznuti. Planeti [[Uran (planet)|Uran]] i [[Neptun (planet)|Neptun]] mogu također posjedovati ogromne oceane tekuće vode ispod svoje tanke atmosfere iako njihova unutrašnja struktura nije dobro poznata u ovom trenutku.<br /> <br /> Trenutačno se vodi mnogo rasprava o tome je li [[Mars]] nekada imao ocean vode na svojoj sjevernoj hemisferi, i o tome što mu se dogodilo ako ga je imao. Nedavni pronalasci misije [[Mars Exploration Rover]] pokazuju da je Mars imao nešto dugotrajne stajaće vode barem na jednom mjestu, ali njeno postojanje još uvijek nije poznato. <br /> <br /> Smatra se da su tekući ugljikovodici prisutni na [[Titan (mjesec)|Titan]]ovoj površini, iako bi ih bilo ispravnije opisati kao &quot;jezera&quot; nego kao &quot;oceane&quot;. Razdioba područja tekućih ugljikovodika bolje će se znati nakon cjelokupne analize podataka sa [[svemirska sonda|sonde]] [[Huygens]] iz svemirske misije [[Cassini-Huygens]] koja se spustila na Titanovu površinu u siječnju [[2005.]] Također se smatra da se ispod mješavine leda i ugljikovodika koji oblikuju Titanovu vanjsku koru vjerojatno nalazi podzemni ocean vode.<br /> <br /> == Više informacija ==<br /> * [[More]]<br /> * [[Oceanografija]]<br /> * [[Pomorska biologija]]<br /> * [[Svjetski dan oceana]]<br /> * [[Voda]]<br /> <br /> == Vidi još ==<br /> * [[Abisal]]<br /> <br /> == Vanjske poveznice ==<br /> <br /> * [http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/4033555.stm Znanost otvara tajne oceana]<br /> * [http://www.palomar.edu/oceanography/salty_ocean.htm Zašto je ocean slan?]<br /> * [http://ioc.unesco.org/oceanteacher/resourcekit/M3/Formats/Geography/OceansSeas.htm Službene IHO granice oceana i mora]<br /> * [http://www.thehydrogenexpedition.com Vodikova ekspedicija] Prvo oplovljavanje Zemlje u brodu pokretanom vodikovim gorivim ćelijama<br /> * [http://www.nopp.org/ NOPP - Program Nacionalnog oceanografskog društva]<br /> <br /> [[Kategorija:Vodene mase]]<br /> [[Kategorija:Oceani| ]]<br /> <br /> {{Oceani}}</div>

WikiSysop