https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&feed=atom&title=Octena_kiselina 2026-05-23T06:07:52Z Povijest promjena ove stranice na wikiju MediaWiki 1.36.2 https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Octena_kiselina&diff=154341&oldid=prev 2021-09-23T02:19:34Z

<p>Bot: Automatski unos stranica</p> <p><b>Nova stranica</b></p><div>&lt;!--'''Octena kiselina'''--&gt;[[Datoteka:Acetic acid structures4.png|300px|thumb|Prikaz octene kiseline]]<br /> '''Octena kiselina''' ('''etanska kiselina''', etan kiselina, acetatna kiselina), je karboksilna kiselina, kemijske formule [[ugljik|C]][[vodik|H]]&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;C[[kisik|O]]OH.<br /> <br /> ==Osobine i svojstva==<br /> <br /> Od svih organskih kiselina najčešće susrećemo i koristimo octenu, jer se obično pojavljuje kao sastojak hrane. U čistom je stanju bistra bezbojna tekućina oštra mirisa, na 16,6&amp;nbsp;°C očvrsne u kristalnu masu sličnu ledu (odatle čistoj bezvodnoj kiselini ime ''ledena octena kiselina''), vrije na 118&amp;nbsp;°C. S uobičajenim organskim otapalima miješa se u svim omjerima. Otapa [[sumpor]], [[fosfor]], [[olovo]] i mnoge organske spojeve.<br /> <br /> Ubraja se u srednje jake kiseline. Mnogo je slabija od anorganskih, ali je jača od većine organskih kiselina. Njezina razrijeđena otopina (ocat 6 i 9%-tni kupovni) dobiva se od pamtivijeka vrenjem iz alkoholnih otopina. Odavno je poznata kao sastojak vinskog octa.<br /> <br /> U vinarstvu ju se ubraja u hlapljive kiseline. Nije poželjna u vinu i pokazatelj je je li vino bolesno.&lt;ref name=&quot;Bižić&quot;&gt;[http://www.vinogradarstvo.com/preporuke-i-aktualni-savjeti/aktualni-savjeti-vinarstvo/pretok-i-bistrenje-vina Prvi hrvatski vinogradarski portal] Nenad Bižić: Pretok i bistrenje vina (pristupljeno 1. studenoga 2015.)&lt;/ref&gt;<br /> <br /> ==Dobivanje==<br /> <br /> Nastaje biokemijskom oksidacijom [[etanol]]a.<br /> <br /> Najveće količine octene kiseline dobivaju se danas sintetski, i to oksidacijom ''acetaldehida'', reakcijom [[metanol]]a s ugljikovim monoksidom ili izravnom oksidacijom [[ugljikovodik]]a.<br /> <br /> Tzv. &quot;drvni ocat&quot; je naziv za vodeni destilat octene kiseline dobiven [[Suha destilacija|suhom destilacijom]] drveta.<br /> <br /> ==Uporaba==<br /> <br /> Rabi se za konzerviranje zelenog povrća i kao [[začin]] [[salata|salati]] i drugim jelima.<br /> <br /> Octena kiselina najviše se troši za proizvodnju anhidrida i estera (organskih acetata), koji su dobra otapala i sirovine za proizvodnju polimernih materijala (vlakana). Osim toga, rabi se za dobivanje svojih soli (metalnih ''acetata''), koje nalaze primjenu u tekstilnoj industriji, zatim u proizvodnji olovnoga bjelila, insekticida, lijekova ([[aspirin]], ''acetamid'' i dr.), kao octena esencija, [[otapalo]], sredstvo za koagulaciju kaučukova lateksa i dr.. U organskoj tehnologiji, kao jeftina kiselina svestrane primjene, octena kiselina zauzima sličan položaj kao [[sumporna kiselina]] u teškoj kemijskoj industriji. U novije se doba u tom pogledu često zamjenjuje još jeftinijom [[mravlja kiselina|mravljom kiselinom]].<br /> <br /> == Acetanhidrid ==<br /> {{Glavni|Acetanhidrid}}<br /> <br /> '''[[Anhidridi|Anhidrid]] octene kiseline''' nazvan je jednostavno ''acetanhidrid''. To je bezbojna tekućina prodorna mirisa, slabo topljiva u hladnoj vodi, topljiva u organskim otapalima. Na povišenoj temperaturi ili u prisutnosti anorganskih kiselina žestoko reagira s vodom. Najčešće se proizvodi od octene kiseline oduzimanjem vode, reakcijom s ketenom ili oksidacijom acetaldehida. Upotrebljava se za acetiliranje u organskoj sintezi, najviše pri proizvodnji ''acetilceluloze''.<br /> <br /> == Soli ==<br /> * [[Natrijev acetat]]<br /> <br /> ==Izvori==<br /> * Hrvatska enciklopedija, Broj 8 (O-Pre), str. 29. Za izdavača:Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2000.g. {{ISBN|953-6036-29-0}} (cjelina) i 953-6036-32-0<br /> <br /> [[Kategorija:Organske kiseline]]</div>

WikiSysop