Olib - Povijest promjena

WikiSysop: file->datoteka

2022-05-01T04:29:40Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 04:29, 1. svibnja 2022.
Redak 66:		Redak 66:
	[[Hrvati]] naseljavaju otok postupno, od sredine [[7. stoljeće\|7.]] do kraja [[8. stoljeće\|8. st.]] na što upućuju brojni toponimi romanskog porijekla, ali i hrvatsko nazivlje za neke zatečene objekte. U vrijeme nesigurnog [[srednji vijek\|srednjeg vijeka]] život se zadržao samo uz Gradinu, osim nekoliko vjerskih objekata izvan tog središnjeg dijela otoka. To su bili starokršćanski samostan sv. Ante Opata u uvali Banjve koji se zadržao sve do početka 19. st., crkvica i groblje Svetog Nikole u istoimenoj uvali te crkvica Svetog Ivana u sjevernom dijelu otoka.		[[Hrvati]] naseljavaju otok postupno, od sredine [[7. stoljeće\|7.]] do kraja [[8. stoljeće\|8. st.]] na što upućuju brojni toponimi romanskog porijekla, ali i hrvatsko nazivlje za neke zatečene objekte. U vrijeme nesigurnog [[srednji vijek\|srednjeg vijeka]] život se zadržao samo uz Gradinu, osim nekoliko vjerskih objekata izvan tog središnjeg dijela otoka. To su bili starokršćanski samostan sv. Ante Opata u uvali Banjve koji se zadržao sve do početka 19. st., crkvica i groblje Svetog Nikole u istoimenoj uvali te crkvica Svetog Ivana u sjevernom dijelu otoka.

	[[~~File~~:Turmolib.jpg\|mini\|lijevo\|"Kaštel"-[[kula]] izgrađena u 16. st za obranu Oliba od [[gusari\|gusara]] i [[pirati\|pirata]]]]		[[Datoteka:Turmolib.jpg\|mini\|lijevo\|"Kaštel"-[[kula]] izgrađena u 16. st za obranu Oliba od [[gusari\|gusara]] i [[pirati\|pirata]]]]
	Kroz stoljeća su na središnjem dijelu otoka, oko Gradine, nastali odvojeni zaseoci. U vrijeme [[Mletačka Republika\|mletačke]] uprave, od [[1409.]] g. do [[17. stoljeće\|17. st.]] otok je više puta bio iznajmljivan [[zadar]]skom plemstvu. Natpis kraj tadašnje župne crkve Svete Stošije ukazuje da su [[1476.]] g. na otok doselili izbjeglice pred [[Osmansko Carstvo\|Turcima]] iz [[Vrlika\|Vrlike]] pod vodstvom [[Jure Cetinjan]]a. U 16. st. izgrađen je Kaštel, [[kula]] za obranu otoka od [[gusari\|gusara]] i [[Pirati\|pirata]]. Početkom 17. st [[Mletačka Republika]] prodala je otok zadarskoj plemićkoj obitelji Lantana koja ga je kasnije preprodala, a Olibljani su se oslobodili [[Kmetstvo\|kmetstva]] otkupivši otok od vlasnika Filipija [[1900.]] g.		Kroz stoljeća su na središnjem dijelu otoka, oko Gradine, nastali odvojeni zaseoci. U vrijeme [[Mletačka Republika\|mletačke]] uprave, od [[1409.]] g. do [[17. stoljeće\|17. st.]] otok je više puta bio iznajmljivan [[zadar]]skom plemstvu. Natpis kraj tadašnje župne crkve Svete Stošije ukazuje da su [[1476.]] g. na otok doselili izbjeglice pred [[Osmansko Carstvo\|Turcima]] iz [[Vrlika\|Vrlike]] pod vodstvom [[Jure Cetinjan]]a. U 16. st. izgrađen je Kaštel, [[kula]] za obranu otoka od [[gusari\|gusara]] i [[Pirati\|pirata]]. Početkom 17. st [[Mletačka Republika]] prodala je otok zadarskoj plemićkoj obitelji Lantana koja ga je kasnije preprodala, a Olibljani su se oslobodili [[Kmetstvo\|kmetstva]] otkupivši otok od vlasnika Filipija [[1900.]] g.

Redak 94:		Redak 94:

	Olibljani su oduvijek bili težaci što znači da su se bavili prvenstveno [[maslinarstvo]]m, [[vinogradarstvo]]m, [[ratarstvo]]m i [[stočarstvo]]m. Za razliku od njih stanovnici susjednih Silbe i [[Premuda\|Premude]] više su bili orjentirani na more odnosno [[pomorstvo]] i [[ribarstvo]]. Razlog tome je vjerojatno u činjenici što je Olib bitno veći od spomenutih otoka i ima znatno više obradivih površina. Nekada je važna djelatnost bila i izvoz [[Drvo\|drvne mase]], [[Hrast crnika\|hrasta crnike]], naročito u [[Italija\|talijanske]] gradove na obali Jadrana.		Olibljani su oduvijek bili težaci što znači da su se bavili prvenstveno [[maslinarstvo]]m, [[vinogradarstvo]]m, [[ratarstvo]]m i [[stočarstvo]]m. Za razliku od njih stanovnici susjednih Silbe i [[Premuda\|Premude]] više su bili orjentirani na more odnosno [[pomorstvo]] i [[ribarstvo]]. Razlog tome je vjerojatno u činjenici što je Olib bitno veći od spomenutih otoka i ima znatno više obradivih površina. Nekada je važna djelatnost bila i izvoz [[Drvo\|drvne mase]], [[Hrast crnika\|hrasta crnike]], naročito u [[Italija\|talijanske]] gradove na obali Jadrana.
	[[~~File~~:Olib2.jpg\|mini\|Težački put, [[suhozid]]i i [[Maslinik\|maslinici]] na Olibu]]		[[Datoteka:Olib2.jpg\|mini\|Težački put, [[suhozid]]i i [[Maslinik\|maslinici]] na Olibu]]

	Posljednjih desetljeća je važnost maslinarstva i vinogradarstva pala te su obradive površine uglavnom zapuštene. Nekad važno stočarstvo i proizvodnja [[sir]]eva su gotovo potpuno nestali. Najviše je do toga dovelo izrazito iseljavanje mladog stanovništva.		Posljednjih desetljeća je važnost maslinarstva i vinogradarstva pala te su obradive površine uglavnom zapuštene. Nekad važno stočarstvo i proizvodnja [[sir]]eva su gotovo potpuno nestali. Najviše je do toga dovelo izrazito iseljavanje mladog stanovništva.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-29T10:15:29Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 10:15, 29. studenoga 2021.
Redak 133:		Redak 133:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{Commonscat}}~~
	* [http://www.tzzadar.hr/register.php?code=map179 Stranica Turističke zajednice Grada Zadra o Olibu]		* [http://www.tzzadar.hr/register.php?code=map179 Stranica Turističke zajednice Grada Zadra o Olibu]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

2021-11-10T22:31:14Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

←Starija inačica		Inačica od 22:31, 10. studenoga 2021.
Redak 136:		Redak 136:
	* [http://www.tzzadar.hr/register.php?code=map179 Stranica Turističke zajednice Grada Zadra o Olibu]		* [http://www.tzzadar.hr/register.php?code=map179 Stranica Turističke zajednice Grada Zadra o Olibu]

	{{~~Naseljeni~~ otoci u Hrvatskoj}}		{{Infookvir naseljeni otoci u Hrvatskoj}}

	[[Kategorija:Sjevernodalmatinski otoci]]		[[Kategorija:Sjevernodalmatinski otoci]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-09T07:18:41Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz|[[Olib (Zadar)]]|glavno naselje na ovom otoku, koje administrativno pripada gradu [[Zadar|Zadru]]}}
{{Infookvir otok|
|Ime = Olib
|zemljovid = [[Datoteka:Croatia_-_Olib.PNG|250px|]]
|smještaj = Jadransko more
|otočje =
|koordinate = {{Coord|44.37594|N|14.78141|E|region:HR-08_type:isle_source:CGN|display=inline,title|format=dms}}
|država = Hrvatska
|gl.naselje = [[Olib (Zadar)|Olib]]
|površina = 26,14<ref name="Duplancic-Cala-Ujevic">[http://hrcak.srce.hr/file/14783/ Duplančić Leder, T.; Ujević, T.; Čala, M. (2004): ''Duljine obalne crte i površine otoka na hrvatskom dijelu Jadranskog mora određene s topografskih karata mjerila 1:25 000'', Geoadria, Vol. 9, No. 1, 5-32.]</ref>
|obalna crta = 33,34<ref name="Duplancic-Cala-Ujevic"/>
|stanovništvo = Stalnih:140 (2011.) Sezonski:800-3500
|slika = [[Datoteka:Olib3.jpg|250px|Lučica Banjve na Olibu]]
}}

'''Olib''' je [[otok]] u [[Jadransko more|Jadranskom moru]], na [[Hrvatska|hrvatskom]] dijelu Jadrana.

== Smještaj ==
Otok Olib se nalazi na graničnom području [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Kvarner]]a. Pripada sjevernodalmatinskoj skupini otoka, točnije [[zadar]]skoj skupini. Lokalno se ponekad određuje kao dio tzv. ''Silbanske skupine otoka'' koju čine [[Silba]] kao najnapućeniji, Olib kao najveći, [[Premuda]] te više manjih nenastanjenih otočića.

Nalazi se između otoka [[Pag]]a na istoku, od kojeg ga dijeli [[Pohlipski kanal]], i Silbe na zapadu, od koje ga dijeli [[Olipski kanal]]. Bliži od Paga su mu otoci [[Maun]] i [[Škrda]]. Sjeverno je [[Kvarnerić]], a južno [[Virsko more]] te otoci [[Ist]] i [[Molat]]. [[Vir (otok)|Vir]], na jugoistoku, je udaljeniji.

Od manjih otočića, blizu Oliba su [[Kurjak]], [[Šip (otok)|Šip]] i [[Morovnik]] na sjeverozapadu, [[Planik]], [[Planičić]] i [[Pohlib]], te hrid [[Fućin]] u Pohlipskom kanalu tj. na istoku.

Na [[Njemački jezik|njemačkom]] se jeziku Olib naziva Lüb, [[Talijanski jezik|talijanskome]] Ulbo.

== Zemljopis ==
Olib je površinom od 26,14 km<sup>2</sup> osamnaesti po veličini hrvatski otok.<ref name="Duplancic-Cala-Ujevic"/> Obale duge 33,34 km ukazuju da je Olib razveden otok.

Izdužen je u smjeru sjever-jug čime malo odstupa od dinarskog pravca pružanja sjeverozapad-jugoistok. Dug je 9,5 km, a najveća širina je 5,8 km. U središnjem dijelu je sužen, 1,4 km, i tu se smjestilo jedino naselje na otoku, [[Olib (Zadar)|Olib]].

[[Rt]] Garmina je najsjevernija točka, rt Tale najzapadnija, rt Ploče najjužnija,a rt Kvoško najistočnija. Još se ističu rt Šip na sjeverozapadu u nastavku kojeg je i otočić [[Šip (otok)|Šip]] i rt Arat na sjeveroistoku.

Obale su pretežno pjeskovite i plitke. Brojne su [[hrid]]i i [[plićina|plićine]]: plićine Žubinin i Grišni muli na jugu, hrid Fučin na sjeveroistoku, hrid Kurjak na zapadu.

Otok je zaravnjen i vrlo nizak s najvišim vrhom Kalac sa samo 74 mnm.

Olib je građen većinom od [[Kreda (tvar)|gornjokrednih]] i dijelom od [[eocen]]skih [[vapnenac]]a. Vapnenačka građa rezultirala je pojavom brojnih [[krš]]kih oblika ([[ponikva|ponikve]], [[klanac|klanci]], [[jama|jame]], kamenjari...). Najveća ponikva je Cukrov dolac koja je omeđena masivnim [[suhozid]]ima i s brojnim stubištima poput [[amfiteatar|amfiteatra]].

Mjestimice se javljaju i [[dolomit]]ni sastojci. Središnjim dijelom otoka proteže se [[Tektonika ploča|tektonski]] rasjed.

Nema velikih obradivih površina, ali je u vrijeme najintenzivnije poljoprivredne obrađenosti kultivirana bila čak 1/3 otočne površine. Prevladava [[crvenica]].

Klima je tipična [[Mediteranska klima|sredozemna]] s blagim i kišnim zimskim periodom godine te toplim i sušnim ljetima.

Takva klima pogodovala je razvoju mediteranske biljne zajednice i uzgoju mediteranskih poljoprivrednih kultura. Međutim, sušna ljeta, uz nepostojanje sustava navodnjavanja, ograničavajući su čimbenik intenzivnog razvitka poljoprivrede.

Zbog vapnenačke građe, na otoku nema većih površinskih voda, ali su brojne [[Lokva|lokve]], [[izvor]]i i [[zdenac|zdenci]]. Lokve služe prvenstveno za natapanje obrađenih površina i napajanje stoke. Nekada ih je bilo oko 50, ali je padom poljoprivredne aktivnosti na otoku, njihov broj bitno smanjen. Na sjeveru otoka teče povremeni potočić Vodotok.

== Plovidba ==
Otok Olib najčešće posjećuju [[nautičar]]i pretežno zbog njegovih uvala i pješćanih [[plaža]]. Najznačajnije uvale na Olibu su:
*luka (porat) Olib - sigurna od sjeveroistočnog (bura), istočnog i vjetrova južnih smjerova. Jedina opasnost prijeti od [[nevera]] i zapadnih vjetrova. U luci je [[lukobran]] s vezovima s vanjske i unutarnje strane lukobrana (dubina 2–4 m) s [[muring|murinzima]]. Tamo gdje je veća dubina i sigurniji vez, na glavi i unutarnji dio uz glavu lukobrana, koriste putnički [[brod]]ovi. S obje strane lukobrana su [[bova|bove]] za privez kao i jugozapadno od luke. Ispred luke je dopušteno [[sidrenje]], a pješčano dno dobro drži.
*uvala Banve - u uvali su ostaci naselja iz [[Rimsko Carstvo|rimskog doba]], trobrodne crkve Sv.Pavla i [[samostan]]a pustinjaka koji je napušten krajem [[12. stoljeće|12. st]].
*uvala Slatinica - najljepša pješčana plaža na otoku, otvorena na istočne vjetrove, plitka pa se mora sidriti daleko od obale. Nije pogodna za dulji boravak.
*uvala Sveti Nikola - pod crkvicom Sv. Nikole zaklonjena od svih osim južnih vjetrova koji stvaraju velike valove. Pogodna je za sidrenje, a moguć je i privez na kopno gdje ima nekoliko zidanih [[bitva|bitvi]].

== Povijest ==
Već u prvim godinama nove ere [[povjesničar]] [[Antička Grčka|antičke Grčke]] [[Strabon]] spominje današnji Olib odnosno naselje ''Aloip''. Prvobitno naselje Aloip se nalazilo na uzvisini Gradina. I položaj i naziv lokaliteta Gradina upućuju da je to naselje postojalo još u doba [[Iliri|Ilira]] tj. [[Liburni|Liburna]], pretpovijesne kulture željeznog doba. Osim toga, na naseljenost otoka Liburnima upućuju i drugi [[toponim]]i (Gradina Petrova, Zagradina), grobni humci (Garkova gomila) te niz [[tumul]]usa na lokalitetu Sambore i Pasje gomile. Očito su Liburni odabrali za stvaranje naselja najuži dio otoka na kojem je i danas naselje Olib. Glavni razlog tome bio je blizina obje strane otoka, luke Olib na zapadnoj te luke Samotvorac na istočnoj strani otoka.

U vrijeme [[Rimsko Carstvo|rimske]] vladavine nastaje ''novo naselje Aloip'' na poluotočiću Arat na jugu otoka koji zatvara uvalu Svetog Nikole. Tu je pronađeno puno liburnske i romanske keramike, a kasnije to naselje spominje i [[Konstantin VII. Porfirogenet]]. U obližnjoj uvali Banjve pronađeni su ostaci rimskog veleposjeda iz [[1. stoljeće|1. st. po. Kr.]], groblje iz [[4. stoljeće|4. st.]] te ostaci nekakve obrambene građevine vjerojatno iz doba nakon [[pax romana]]-e.

I na sjeverozapadnoj strani otoka, na lokalitetu Mirine su pronađeni ostaci građevina te novac iz [[6. stoljeće|6. st.]] Moguće je da se radi o [[villa rustica|villi rustici]].

Nije isključeno da je istovremeno na otoku u to antičko doba bilo više naseobina pa čak i da su istovremeno postojali stari i novi Aloip.

[[Hrvati]] naseljavaju otok postupno, od sredine [[7. stoljeće|7.]] do kraja [[8. stoljeće|8. st.]] na što upućuju brojni toponimi romanskog porijekla, ali i hrvatsko nazivlje za neke zatečene objekte. U vrijeme nesigurnog [[srednji vijek|srednjeg vijeka]] život se zadržao samo uz Gradinu, osim nekoliko vjerskih objekata izvan tog središnjeg dijela otoka. To su bili starokršćanski samostan sv. Ante Opata u uvali Banjve koji se zadržao sve do početka 19. st., crkvica i groblje Svetog Nikole u istoimenoj uvali te crkvica Svetog Ivana u sjevernom dijelu otoka.

[[File:Turmolib.jpg|mini|lijevo|"Kaštel"-[[kula]] izgrađena u 16. st za obranu Oliba od [[gusari|gusara]] i [[pirati|pirata]]]]
Kroz stoljeća su na središnjem dijelu otoka, oko Gradine, nastali odvojeni zaseoci. U vrijeme [[Mletačka Republika|mletačke]] uprave, od [[1409.]] g. do [[17. stoljeće|17. st.]] otok je više puta bio iznajmljivan [[zadar]]skom plemstvu. Natpis kraj tadašnje župne crkve Svete Stošije ukazuje da su [[1476.]] g. na otok doselili izbjeglice pred [[Osmansko Carstvo|Turcima]] iz [[Vrlika|Vrlike]] pod vodstvom [[Jure Cetinjan]]a. U 16. st. izgrađen je Kaštel, [[kula]] za obranu otoka od [[gusari|gusara]] i [[Pirati|pirata]]. Početkom 17. st [[Mletačka Republika]] prodala je otok zadarskoj plemićkoj obitelji Lantana koja ga je kasnije preprodala, a Olibljani su se oslobodili [[Kmetstvo|kmetstva]] otkupivši otok od vlasnika Filipija [[1900.]] g.

U olipskom župnom uredu vode se matične knjige već od 1565. g. i to ih čini najstarijim matičnim knjigama u čitavoj Hrvatskoj.<ref>[http://www.zadarskilist.hr/clanci/12042013/olib-ima-najstarije-maticne-knjige-na-svijetu Zadarski list]</ref> Do početka [[Hrvatske zemlje pod francuskom vlašću#Francuska uprava u Dalmaciji|francuske uprave u Dalmaciji]] 1806. g. one su pisane [[glagoljica|glagoljicom]], a nakon toga [[latinica|latinicom]]. Čuvaju se u Državnom arhivu u Zadru.

U [[20. stoljeće|20. st.]] Olib je kao dio istočnojadranske obale bio željom [[Italija|talijanskih]] [[Iredentizam|iredentista]] za širenjem [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]]. Iako je, za razliku od matičnog Zadra, između dva svjetska rata ostao dijelom Hrvatske tj. [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]], bio je na rubu države i potpuno zapostavljen. Zbog toga se proces iseljavanja Olibljana, koji je započeo već prije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] nastavio te je trajao još i nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. [[Depopulacija]] odnosno masovno iseljavanje i [[deagrarizacija]] najznačajniji su događaji koji su u 20. st. nepovratno pogodili otok. Unatoč razvoju [[Turizam|turizma]], zbog nepovoljne dobne strukture stanovništva Oliba, izumiranje naselja je neizbježno.

== Stanovništvo ==
U Olibu je prema popisu stanovnika iz [[2001.]] g. živjelo 147 stanovnika.

Današnjih 147 stanovnika predstavlja samo 9,8 % nekadašnjeg broja stanovnika.

Mjesto Olib zahvaćeno je neprekidnom depopulacijom već više od sto godina, a u nekim periodima, npr. 1950-ih i 1970-ih godina, ta je [[depopulacija]] izrazita.

Do depopulacije je na Olibu došlo zbog dugotrajnog iseljavanja stanovništva i to u prvom redu mladog stanovništva. Time je na otoku gotovo nestalo stanovništva iz „reproduktivne dobne skupine“ zbog čega se depopulacija nastavila i nakon što je smanjen ili zaustavljen proces iseljavanja.

Tijekom druge polovine [[19. stoljeće|19. st.]] broj stanovnika postupno je rastao, sa 1195 stanovnika [[1857.]] g. na 1495 stanovnika [[1900.]] g. Te godine postignut je ujedno i najveći broj stanovika. Crkveni podaci su bitno drukčiji i prema njima je Olib imao najviše žitelja [[1913.]] g. – čak 2030. U svakom slučaju početkom [[20. stoljeće|20. st.]] počinje dugi period masovnog iseljavanja Olibljana u prvom redu u prekomorske zemlje, najviše u [[SAD]] i [[Argentina|Argentinu]]. Tako je [[1931.]] g. popisano 1128 stanovnika, [[1953.]] g. 805 stanovnika.

Iseljavanje se nastavilo i nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], ali ne samo u prekomorske zemlje nego i u zapadnu [[Europa|Europu]] te u neke gradove, prvenstveno [[Zadar]]. Međutim, upravo u tom periodu dolazi do najvećeg pada broja stanovnika, ali ne toliko zbog tadašnjeg iseljavanja koliko zbog činjenice da je masovno iseljavanje iz prethodnih desetljeća dovelo do toga da je [[mortalitet]] postao veći od [[natalitet]]a. Tako se poklopilo razdoblje iseljavanja i negativnog prirodnog priraštaja, a što je rezultiralo naglim padom sveukupnog broja stanovnika. Na taj drugi razlog ukazuje i činjenica da je 1950-ih smatrano da u svijetu živi oko 6000 Olibljana, ali od čega 2000 onih koji su rođeni na Olibu, a čak 4000 njihovih potomaka. Od [[1953.]] g. do [[1961.]] g. broj stanovnika pao je s 805 na 585. Novi veliki pad bio je između popisa [[1971.]] g. (569 stanovnika) i [[1981.]] g (226 stanovnika).

Iako je podatak o 714 žitelja iz [[1991.]] g. službeni, on nije točan jer se u stanovništvo pribrojilo i Olibljane koji su živjeli u inozemstvu. Te je godine na Olibu živjelo 168 stanovnika.

Posljednjih dvadesetak godina iseljavanje se uglavnom zaustavilo, ali ne i potpuno jer s otoka odlazi upravo mladi dio stanovništva koji je jedini sposoban za prirodno povećanje i obnovu žiteljstva. Štoviše, u posljednjih se desetak godina na otok doselilo i 40 osoba, od čega 12 iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] (izbjeglice i prognanici) te 8 iz Zadra (zapravo umirovljenici podrijetlom s Oliba), ali i nekoliko iz kontinentalne Hrvatske. Međutim, dobna struktura preostalih 147 stanovnika je takva da je nemoguć preokret prirodnog kretanja broja stanovnika i bez doseljavanja mlađeg stanovništva Olib će u budućnosti kao naselje izumrijeti.

== Gospodarstvo ==
U Prostornom planu Zadarske županije iz [[2001.]] g. Olib se smatra područjem s izrazitim nazadovanjem u razvitku. Do toga su doveli snažna deagrarizacija i depopulacija.

Olibljani su oduvijek bili težaci što znači da su se bavili prvenstveno [[maslinarstvo]]m, [[vinogradarstvo]]m, [[ratarstvo]]m i [[stočarstvo]]m. Za razliku od njih stanovnici susjednih Silbe i [[Premuda|Premude]] više su bili orjentirani na more odnosno [[pomorstvo]] i [[ribarstvo]]. Razlog tome je vjerojatno u činjenici što je Olib bitno veći od spomenutih otoka i ima znatno više obradivih površina. Nekada je važna djelatnost bila i izvoz [[Drvo|drvne mase]], [[Hrast crnika|hrasta crnike]], naročito u [[Italija|talijanske]] gradove na obali Jadrana.
[[File:Olib2.jpg|mini|Težački put, [[suhozid]]i i [[Maslinik|maslinici]] na Olibu]]

Posljednjih desetljeća je važnost maslinarstva i vinogradarstva pala te su obradive površine uglavnom zapuštene. Nekad važno stočarstvo i proizvodnja [[sir]]eva su gotovo potpuno nestali. Najviše je do toga dovelo izrazito iseljavanje mladog stanovništva.

Istovremeno sa slabljenjem djelatnosti primarnog sektora raste važnost djelatnosti tercijarnog sektora, prvenstveno turizma. Međutim, [[turizam]] je na Olibu prisutan samo u vidu smještajnih kapaciteta; nema [[hotel]]a, [[kamp]]ova i razvijenije turističke ponude. Ipak i taj manji broj [[apartman]]a predstavlja važan izvor zarade velikom broju lokalnog stanovništva.

Zbog toga se Olib bitno razlikuje ljeti od većine jadranskih otoka, umjesto velikog broja posjetitelja i masovnog turizma, Olib i ljeti djeluje mirno,a većinu posjetitelja čine iseljenici s Oliba.

== Povezanost ==
Otok je povezan sa kopnom (Zadar) svakodnevnim [[trajekt]]nim ili [[katamaran]]skim linijama.
Osim sa Zadrom povezan je i s [[Mali Lošinj|Malim Lošinjom]] te okolnim otocima (Silba,Premuda..). Neko vrijeme je postojala katamaranska linija koja ga je povezivala i s [[Rijeka|Rijekom]], [[Rab]]om, [[Pag]]om, ali je ona ukinuta. Na otok je dozvoljen dolazak automobilom, no pošto na otoku nema asfaltiranih prometnica, vožnja otokom nije dozvoljena. Moguće je jedino parkirati vozilo na otoku.

== Znamenitosti ==
*Prirodna zanimljivost na Olibu je [[ponikva]] Cukrov dolac na južnom dijelu otoka, ograđena masovnim [[suhozid]]ima i brojnim stubištima djeluje poput [[amfiteatar|amfiteatra]]
*Odlično sačuvana [[kula]] Kaštel kraj luke Olib izgrađena u [[16. stoljeće|16. st.]]
*Ostaci [[Kršćanstvo|starokršćanskog]] [[samostan]]a svetog Antuna Opata u uvali Banjve na jugu otoka
*Ostaci [[crkva|crkve]] [[Sveti Ivan|svetog Ivana]] na sjeveru Oliba
*Stara župna crkva [[Sveta Stošija|svete Stošije]] s mjesnim grobljem izgrađena [[1632.]] g., obnovljena [[1868.]] g. U župnom dvoru se čuva zbirka starina s [[Glagoljica|glagoljaškim]] [[kodeks]]ima i [[Etnografija|etnografskim]] naslijeđem
*Nova župna crkva [[Majka Božja|Uznesenja Blažene Djevice Marije]] izgrađena [[1899.]] g.
*Crkva [[Sveti Rok|svetog Roka]] izgrađena [[1881.]] g. istočno od naselja Olib na putu prema lučici Smatvorac.
*Crkva [[Sveti Nikola|svetog Nikole]] izgrađena [[1888.]] g. pokraj lučice u istoimenoj uvali na jugozapadnom dijelu otoka.

== Poznate osobe ==
* Dr. [[Vinko Pulišić|Vinko (Vincent) Pulišić]] (1853.-1936.), [[Šibenska biskupija#Popis šibenskih biskupa|šibenski biskup]] (1904.-1910.), [[Zadarska nadbiskupija#Popis zadarskih biskupa i nadbiskupa|zadarski nadbiskup]] (1910.-1922.)
* Msgr. [[Milivoj Bolobanić]] (1937.-), [[svećenik]], [[egzorcist]]

== U popularnoj kulturi ==
Popularni pjevač zabavne glazbe [[Darko Domijan]] 1982. g. izdaje hit "Na Olibu koliba".

== Izvori ==
{{Izvori}}
* [http://peljar.cvs.hr/show_place_info.php?id=269&type= Peljar]
* [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=14768 O Olibu]

== Literatura ==
*''Hrvatski Jadran – kulturne i prirodne znamenitosti'', Naprijed, Zagreb, 2001.
*''Olib, otok, selo i ljudi''(ur. Lovro Ivin) , Družba "Braća hrvatskoga zmaja" i Mjesni odbor Oliba, Zagreb-Olib, 2009, {{ISBN|978-953-6928-22-4}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat}}
* [http://www.tzzadar.hr/register.php?code=map179 Stranica Turističke zajednice Grada Zadra o Olibu]

{{Naseljeni otoci u Hrvatskoj}}

[[Kategorija:Sjevernodalmatinski otoci]]