WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T09:04:59Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Bitka
|naziv=Operacija Barbarossa
|sukob= Drugi svjetski rat
|slika=[[Datoteka:Operation Barbarossa.png|250px]]
|opis slike=Mapa operacije Barbarossa
|vrijeme=[[22. lipnja]] [[1941.]] - [[prosinac]] [[1941.]]
|mjesto= [[Ukrajina]], [[Bjelorusija]], [[Litva]], [[Latvija]], [[Estonija]], [[Rusija|Zapadna Rusija]]
|povod=
|teritorij=
|ishod= Taktička njemačka pobjeda, strateška sovjetska pobjeda
|strana1={{ZD|S|SSSR}} [[Sovjetski Savez]]
|strana2={{ZD|N|NNJE}} [[Treći Reich]] {{ZD|I|ITAK}} [[Fašistička Italija|Italija]] {{ZD+X/K|Kr RUM}} {{ZD|M|MAĐK}} [[Kraljevina Mađarska]] [[Datoteka:Flag Of Slovakia WW2 (bordered).PNG|24px]] [[Republika Slovačka (1939. - 1945.)]] {{ZD+X/F|FIN}}
|strana3=
|zapovjednik1={{ZD|S|SSSR}} '''[[Josif Staljin]]'''
----
{{ZD|S|SSSR}} [[Kliment Vorošilov]] 
{{ZD|S|SSSR}} [[Semjon Timošenko]] 
{{ZD|S|SSSR}} [[Fjodor Kuznjecov]] {{ZD|S|SSSR}} [[Dmitrij Pavlov]] {{ZD|S|SSSR}} [[Ivan Tjulenev]] 
{{ZD|S|SSSR}} [[Ivan Konev]] 
{{ZD|S|SSSR}} [[Semjon Budjonji]] 
{{ZD|S|SSSR}} [[Georgij Žukov]] 
|zapovjednik2={{ZD|N|NNJE}} '''[[Adolf Hitler]]'''
----
{{ZD|N|NNJE}} [[Wilhelm Ritter von Leeb]] 
{{ZD|N|NNJE}} [[Fedor von Bock]] {{ZD|N|NNJE}} [[Gerd von Rundstedt]] {{ZD|F|FIN}} [[Carl Gustav Emil Mannerheim]] {{ZD|I|ITAK}} [[Giovanni Messe]] {{ZD|I|ITAK}} [[Italo Gariboldi]]
|zapovjednik3=
|postrojbe1=~2,9 miljiuna ljudi na početku 10-15.000 tenkova 8000 aviona
|postrojbe2=~3,6 milijuna ljudi 3600 tenkova 2700 aviona
|postrojbe3=
|strana1_gubici= '''Ukupno:''' više od 3,000.000
|gubitci2= '''Ukupno:''' 830.903
|posljedice3=
|bilješke=
}}
'''Operacija Barbarossa''' naziv je za [[njemačka|njemačku]] invaziju [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] [[22. lipnja]] [[1941.]] godine. Makar su [[Wehrmacht|njemačke snage]] imale u napadu angažirano tek nešto više ljudi od postrojbi [[Crvena armija|Crvene armije]] koje su bile raspoređene da osiguravaju zapadne granice Sovjetskog Saveza, (3,6 naprema 2,9 milijuna ljudi), te su bile znatno slabije naoružane (njemačkih 3.600 tenkova i 2.700 aviona prema sovjetskih više od 10.000 tenkova i više od 8.000 aviona), uspjele su odlučnim i dobro organiziranim djelovanjem na bojnom polju potpuno razbiti sovjetske snage i zaprijetiti samom opstanku Sovjetskog Saveza.

==Njemačka razmišljanja i ratni ciljevi==

Iako je u svojoj knjizi ''[[Mein Kampf]]'' Hitler jasno opisao svoj stav o nužnosti osvajanja teritorija [[SSSR|Sovjetskog Saveza]] radi stvaranja novog njemačkog životnog prostora tijekom prvog razdoblja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] između ovih država je postojao potpuni sklad. Bez obzira na tu činjenicu nedugo nakon sloma [[Francuska|Francuske]] 1940 godine i jasnih naznaka da potencijalna invazija [[Velika Britanija|Velike Britanije]] neće bit uspješna [[Adolf Hitler]] tijekom jeseni te godine donosi odluku o invaziji Sovjetskog Saveza. Kratkoročni strateški (dugoročni je osvajanje životnog prostora) cilj ovog rata je bio osvajanje svih područja koja se nalaze zapadno od linije [[Astrahan]]-[[Arhangelsk]] pošto su ona bogata plodnom zemljom ([[Ukrajina]]), ugljenom (Ukrajina), naftom ([[Kavkaz]]) i drugim raznim sirovinama. Također u slučaju uspjeha [[Njemačka]] bi došla do granica Britanske [[Indija|Indije]] pošto [[Irak]] i [[Iran]] u to doba imaju profašističke vlade.

Posljednji Hitlerov razlog za pokretanje operacije Barbarossa je bilo razmišljanje da ovo neće biti napadački nego obrambeni, [[preventivni rat]] pošto će i tako SSSR prije ili kasnije napasti Njemačku, a trenutačne snage ove "neprijateljske" države su u rasulu što se najbolje moglo uvidjeti tijekom [[Sovjetsko-finski rat|Sovjetsko-finskog rata]] 1939.-1940.

==Sovjetska razmišljanja==

Iako je [[SSSR]] očekivao njemački napad, njegova vlada je razmišljala kako se neće dogoditi 1941. godine. Zaslugu za takav način razmišljanja možemo naći u nekoliko [[Pakt Ribbentrop-Molotov|sporazuma]] [[Berlin]]a i [[Moskva|Moskve]] kao i određenih njemačkih vojnih operacija tijekom proljeća 1941 godine. Bez obzira na sve potpisane sporazume, [[Staljin]] je veoma dobro znao da će doći do rata i njegova politika se svodila na kupovanje vremena kako bi se ojačale vojne snage. Ništa tu činjenicu bolje ne prikazuje od ove tablice:

Razvoj vojnih snaga SSSR-a između 1939. i 1941. godine <ref>[http://militera.lib.ru/research/meltyukhov/11.html Meltyukhov 2000:446] Tablica je napravljena prema sljedećim podacima: История второй мировой войны. Т. 4. С. 18; 50 лет Вооруженных Сил СССР. М., 1968. С. 201; Советская военная энциклопедия. T. I. M., 1976, С. 56; Боевой и численный состав Вооруженных Сил СССР в период Великой Отечественной войны (1941–1945 гг.). Статистический сборник № 1 (22 июня 1941 г.). М., 1994. С. 10–12; РГАСПИ. Ф. 71. Оп. 25. Д. 4134. Л. 1–8; Д. 5139. Л. 1; РГВА. Ф. 29. Оп. 46. Д. 272. Л. 20–21; учтены пограничные и внутренние войска: Пограничные войска СССР в годы Второй мировой войны, 1939–1945. М., 1995. С. 390–400; РГВА. Ф. 38261. Оп. 1. Д. 255. Л. 175–177, 340–349; Ф. 38650. Оп. 1. Д. 617. Л. 258–260; Ф. 38262. Оп. 1, Д. 41. Л. 83–84; РГАЭ. Ф. 1562. Оп. 329. Д. 277. Л. 1–46, 62, 139; Д. 282. Л. 3–44.</ref>

{| class="wikitable"
!
![[1. siječnja]] [[1939.]]
![[22. lipnja]] [[1941.]]
!% povećanje
|-
| Divizije || 131,5 || 316,5 || 240,7
|-
| Vojno osoblje || 2,485.000 || 5,774.000 || 232,4
|-
| Topovi i minobacači || 55.800 || 117.600 || 210,7
|-
| Tenkovi || 21.100 || 25.700 || 21,8
|-
| Ratni avioni || 7.700 || 18.700 || 242,8
|}

Bez obzira na "prijateljstvo" s Berlinom [[Staljin]] se lagano uspaničio početkom 1941 godine kada su mu obavještajci počeli javljati o pokretima njemačkih trupa prema granici s [[SSSR]]-om. Njemačka objašnjenja su se sastojala od nužnosti pomicanja trupa izvan dometa britanskih aviona i pokretanja operacija Harpun i Haifisch kojima su se trebale simulirati vojne pripreme za invaziju Velike Britanije. Bez obzira na sve to Staljin je naredio ograničenu mobilizaciju iako je i dalje odbijao vjerovati izvještajima svojih obavještajaca koje je optuživao da vjeruju namještaljkama [[London]]a koji nakon [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavije]] sada i njih želi uvući u rat. Danas je poznato da se tijekom proljeća 1941 godine raspravljalo u najvišim vojnim vrhovima Sovjetskog Saveza o mogućem napadu SSSR-a na Njemačku pošto je skinuta tajnost s prijedloga maršala [[Georgij Žukov|Žukov]]a koji raspravlja o tome [[15. svibnja]] [[1941.]] godine s ministrom obrane.

==Njemačka vojska i Operacija Barbarossa==

Kako bi se izbjegao debakl [[Napoleon]]a čega se [[Hitler]] podsvjesno užasavao, njemački vrhovni stožer (OKW - Oberkommando der Wehrmacht) je po njegovom naređenju izradio plan za Operaciju Barbarossa koji se sastojao od tri grupe njemačkih armije koje napreduju prema svojim potpuno odvojenim strateškim ciljevima (Napoleon je napao samo u smjeru Moskve). Ta koncepcija sama po sebi je bila protivna teoriji [[Blitzkrieg]]a koja se sastojala u napadu dvije ili više vojnih kolona koje bi se spojile u pozadini protivnika opkoljavajući i uništavajući ga. Namjesto da se te "vojne kolone" tijekom napada na [[Sovjetski Savez]] spoje vremenom bi se prema planu Barbarossa one trebala odvojiti u zasebne dijelove ove ogromne države. [[Grupa armija "Sjever"]] je tako dobila naređenje da osvoji [[Lenjingrad]], [[Grupa armija "Centar"]] [[Moskva|Moskvu]], a [[Grupa armija "Jug"]] je trebala izbiti na [[Volga|Volgu]]. Bez obzira na to očito odstupanje od dotadašnje njemačke taktike OKW je bio samouvjeren u konačnu pobjedu na istoku kako bi se potom mogao obračunati s [[Velika Britanija|Velikom Britanijom]]. Možda i završno najvažniji problem ovog planiranja se sastojao u potrebi "neutralizacije" [[Grčka|Grčke]] i [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavije]] zbog čega će plan napada biti pomaknut s polovice svibnja na [[22. lipnja]] [[1941.]] što dovodi do ranog zaglavljivanja njemačke vojske u jesenjem ruskom blatu.

Za ovaj napad [[Njemačka]] je zajedno sa svojim saveznicima pripremila sveukupno 4 306 800 vojnika, 4171 tenk i 4846 zrakoplova tako da je početkom ratnih operacija imala više vojnika, ali drastično manje tenkova i zrakoplova. Ova tablica najbolje pokazuje to stanje 22. lipnja 1941. godine

{| class="wikitable"
!
!Njemačka i saveznici
!Crvena armija
!Omjer
|-
| Divizije || 166 || 190 || 0,87 : 1
|-
| Vojno osoblje || 4.306,800 || 3.289,851 || 1,3 : 1
|-
| Topovi i minobacači || 42 601 || 59 787 || 0,7 : 1
|-
| [[Tenk]]ovi i samohodke|| 4 171 || 15 687 || 0,27 : 1
|-
| Vojni avioni || 4 846 || 10 743 || 0,45 : 1
|}

Iako je ovaj odnos snaga davao prednost SSSR-u, on je krio i dva iznenađenja. Prvo će doživjeti sovjetsko rukovodstvo kada tijekom ratnih operacija otkrije da su jedno brojevi na papiru, a drugo bojna spremnost snaga (većina tenkova je bila tehnički neispravna, a zrakoplovi su bili zastarjeli) . Njemačko iznenađenje će biti veličina [[Crvena armija|Crvene armije]] pošto su sve procjene govorile o značajno manjim snagama.

==Početna faza napada==

Kako je [[21. lipnja]] [[1941.]] Sovjetski vrhovni vojni stožer dobio vjerodostojne podatke da se [[Wehrmacht|njemačka vojska]] u borbenom redoslijedu približava granici, nakon noćne sjednice 22. lipnja 1941. godine u 00:30 sati šalje upozorenje o neminovnom njemačkom napadu svojim isturenim postrojbama. Kako je napad otpočeo već u 03:15 ta obavijest jednostavno dolazi prekasno da bi odigrala ikakvu ulogu.

Iako su snage toga sudbonosnog dana bile podjednake potpuno iznenađenje i dotadašnje vojno iskustvo njemačkih vojnika će odnijeti potpunu pobjedu tijekom ove prve faze borbi. Šok i konfuzna naređenja iz Moskve o nužnosti kontranapada će s druge strane potkopati [[Crvena armija|Crvenu armiju]].

Njemačka Grupa armija sjever će potpomognuta ustankom u [[Litva|Litvi]] i [[Estonija|Estoniji]] početi ubrzano napredovati prema [[Lenjingrad]]u tako da je samo tijekom prvog dana ostvaren prodor u dubinu od 80 kilometara. Sovjetski odgovor na to se sastojao u naređenom protunapadu koji je trebao do 26. lipnja uništiti neprijatelja. Većina jedinica koje sudjeluje u ovom napadu bez zračne potpore će biti ubrzo uništena, a neprijateljske oklopne trupe će nastaviti napredovati prema svome cilju sve do naređenja Hitlera kojim se one zaustavljaju kako bi ih pješaštvo sustiglo.

Njemačka Grupa armija centar je tijekom prvog tjedna operacija napravila još bolji posao s izvršenim prodorom od 300 [[kilometar]]a ili, drugim rječnikom govoreći, prešli su jednu trećinu puta do [[Moskva|Moskve]] u samo 5 dana. U njihovoj pozadini je ipak ostalog više od pola milijuna ruskih vojnika s kojim će se uskoro trebati obračunati. Pored tog uspješno obavljenog zadatka zračne snage ove armijske grupe su samo tijekom prvog dana rata uništile 2 000 neprijateljskih zrakoplova.

Njemačka Grupa armija jug pojačana prije svega [[Rumunji]]ma je na kraju dobila najteži zadatak. Tamošnji zapovjednici Crvene armije su bili najspremniji što su dokazali u velikoj bitci protiv njemačke Prve oklopne armije poduzetoj po naređenjima vrhovne komande o nužnosti [[kontranapad]]a. Na kraju zbog stalne izloženosti zračnim napadima oni će izgubi bitku i većinu od 1000 korištenih tenkova, ali će drastično usporiti napredovanje protivnika što će kasnije postati problem za napadača.

==Ratni događaji tijekom [[ljeto|ljeta]]==
[[Datoteka:Eastern_Front_1941-06_to_1941-12.png|desno|300px|thumb
| Istočni front tijekom Operacije Barbarossa:
{{Legenda|#fff8d5|Njemačko napredovanje do 9. srpnja 1941. }}
{{Legenda|#ffd2b9|Napredovanje između 9. srpnja 1941 i 1. rujna 1941}}
{{Legenda|#ebd7ff|Bitka kod Kijeva do 9. rujna 1941}}
{{Legenda|#ccffcd|Završno njemačko napredovanje 9. rujan-5. prosinac 1941.}}
]]
Nova serija ratnih operacija je započela [[3. srpnja]] kada [[Hitler]] daje dopuštenje Grupi armija centar za prodor prema Smolensku. Toga istog dana [[Staljin]] se bio oporavio od živčanog sloma izazvanog katastrofom na bojištu i pozvao na [[Veliki domovinski rat]] protiv agresora. Bitka za [[Smolensk]] će tako otpočeti [[6. srpnja]] s potpunom mobilizacijom obje zaraćene strane. Tijekom bitke koja će biti odlučena [[18. srpnja]], a dovršena tek [[5. kolovoza]] [[Crvena armija]] će opet koristiti masovne tenkovske formacije bez zračne zaštite što će dovesti do uništenja više od 700 tenkova koji će biti uništeni u novom kontranapadu. Sveukupno Njemačka Grupa armija centar će likvidirati (ubiti ili zarobiti) oko 350 000 neprijateljskih vojnika dok će se njih nešto više od 200 000 uspjeti povući prepuštajući Smolensk neprijatelju. Bez obzira na ovu veliku pobjedu OKW se nakon bitke nalazi u nedoumici.

Po njihovim proračunima oni su uništili ili zarobili više vojnika i opreme nego što ih cijeli [[SSSR]] ima. To je prije svega dovelo do žestokih rasprava o daljnjem smjeru ratnih operaciju koju na kraju dobiva Hitler riječima:"Neću ja počiniti istu grešku kao [[Napoleon]]" i naređenjem da se zaustavi napredovanje prema Moskvi, a tenkovi se usmjere prema [[Kijev]]u i [[Lenjingrad]]u kako bi tamo probili Sovjetsku obranu. Ova odluka je uz žestoko protivljenje vojnog vrha bila na kraju prihvaćena.

Kada su oklopna pojačanja od Grupe armija centar stigla sjevernoj ona je uspjela probiti [[8. kolovoza]] prvu liniju obrane [[Crvena armija|Crvene armije]] kod Lenjingrada tako da je prije početka rujna došla na samo 50 kilometara udaljenosti od svog cilja. Tijekom ostatka mjeseca oni će uspjeti doći do samo 11 kilometara od Lenjingrada kada Hitler gubi strpljenje sporošću napredovanja pa povlači oklopne jedinice kako bi pojačao opći napad na [[Moskva|Moskvu]] tijekom jeseni.

Drugi dio oklopnih trupa Grupe armija centar je bio usmjeren prema zauzimanju [[Kijev]]a gdje je bilo zaustavljeno napredovanje Grupe armija jug. Ova bitka će biti odlučena tek [[16. rujna]] kada su se jedinice Crvene armije našle u okruženju kod grada kojega su branile. Kada je bitka završila krajem rujna, Nijemci su zarobili oko 500 000 neprijateljskih vojnika nakon čega su oklopne trupe vraćene Grupi armija centar radi završnog napada na [[Moskva|Moskvu]].

==Ratni događaji tijekom [[jesen]]i - Operacija Tajfun==

Vojni plan Wehrmachta za jesen 1941 godine se prije svega sastojao u završnom napadu na Moskvu. Oslabljene jedinice Grupa armija sjever i jug su također dobile svoja naređenja o napredovanju, ali njihove akcije u ovoj fazi ratu gube na važnosti.

Također znajući za nužnost općeg protivničkog napada na glavni grad [[Crvena armija]] je većinu svojih snaga pripremila za njegovu obranu. U skladu s tamošnjim obrambenim planom počela je izgradnja dvije obrambene linije o koje se trebao razbiti napad.

Osnovni dio operacije Tajfun (plan za osvajanje Moskve) se sastojao u trostrukom okruženju koje je trebalo dovesti do potpunog uništenja protivnika. Prva faza ove operacije počinje napadom njemačke oklopne armije na grad [[Orel]]. Po svim sovjetskim vojnim projekcijama ovaj napad armije koja je prije sudjelovala u osvajanju [[Kijev]]a je bio potpuno neočekivan tako da postiže potpuni uspjeh osvajanjem grada [[3. listopada]]. Koristeći to iznenađenje druga njemačka grupacija je napala prema gradu [[Brjansk]]u da bi se spojila s osvajačima Orela i zatvorila okruženje oko sovjetskih armija na južnom području obrane Moskve.
Na sjevernom dijelu fronte koja je branila glavni grad, [[Wehrmacht]] postiže gotovo identičan uspjeh zatvarajući okruženje oko tamošnjih sovjetskih snaga 10. listopada. Bez obzira na potpuno beznadnu situaciju vojnika Crvene armije, oni se nastavili pružati otpor sve do [[23. listopada]] onemogućavajući tako daljnje njemačko napredovanje.

Ovaj slom prve linije obrane je odmah izazvao potres u Moskvi. Istog dana kada je stvoren obruč oko sovjetskih snaga kod [[Vjazma|Vjazme]] (10. listopad) [[Georgij Žukov]] je postavljen za zapovjednika obrane Moskve. Ubrzo potom (13. listopada) Staljin izdaje zapovjed da vlada i najviši organi komunističke partije napuste glavni grad i presele se u [[Samara|Samaru]]. U danima kada se vršila ova evakuacija [[Staljin]] izdaje proglas kojim daje na znanje svim stanovnicima [[SSSR]] da on neće biti evakuiran nego da ostaje u Moskvi.

Kako se do 10. listopada 500 000 protivničkih vojnika nalazilo u obruču, [[Wehrmacht]] je donio odluku o nastavku napada na Moskvu. Kako je zbog nužnosti likvidacije snaga u obruču bio smanjen broj vojnika raspoloživih za napad, pokušaj osvajanje grada [[Tula (Tulska objast, Rusija)|Tule]] pada u vodu. Neuspjeh u osvajanju ovog grada donekle rezultira neuspjehom cijelog plana osvajanja Moskve pošto je on bio određen kao baza iz koje će biti pokrenuto opkoljavanje ovog grada. Od [[1. studenog]] do 15. tako postoji varljiva ravnoteža na bojištu u očekivanju da druga strana napravi prvi potez.

Završna odluka je tako pala njemačkim napadom [[15. studenog]] [[1941.]] U prvoj fazi ovog napada cilj Wehrmachta je bio osvajanje grada [[Klin]] što se nalazi sjeverno od Moskve i mostova preko kanala Moskva-[[Volga]]. Ovi ciljevi su dostignuti [[28. studenog]] kada su se njemački vojnici nalazili 35 kilometara od centra Moskve. Tada dolazi do protunapada Crvene armije koja protivnika odbacuje na drugu stranu ovog [[kanal]]a. Druga faza ovog napada je bio ponovni pokušaj osvajanja Tule koji otpočinje [[18. studenog]]. On će također u sovjetskom protunapadu biti potučen tako da plan o osvajanju sjevernog i južnog gradića kako bi se prešlo na opkoljavanje Moskve propada. Tada početkom prosinca temperatura pada na -25°C i sve se pripremilo za posljednju fazu operacije Barbarossa.

Protunapadi kojima je potučen zadnji njemački napad na Moskvu su samo ukazivali na ono što predstoji. Kako [[Wehrmacht]] nije imao podataka da su sibirske trupe pozvane na područje Moskve, opći protunapad Crvene armije od [[5. prosinca]] postaje potpuno iznenađenje. Odnos snaga početkom ovog napada je bio 1:1 ali u stvarnosti tu se borilo milijun promrzlih od 6 mjeseci borbi umornih njemačkih vojnika protiv milijun odmornih sovjetskih (sibirskih) vojnika koji su se našli u svom elementu. Kada je pobjednički protunapad okončan njemačke trupu su završili na minimalno 100 kilometara od [[Moskva|Moskve]] čime propada Operacija Barbarossa i počinje klasični frontovski rat.

==Razlozi propasti Operacije Barbarossa==

Iako povjesničari koji se bave verzijama povijesti u stilu što bi bilo kad bi bilo vole nalaziti mnoge razloge propasti njemačkog napada na [[SSSR]] u konačnici sve se svodi na dvije katastrofalne strateške greške počinjene po direktnom naređenju [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]].

Prvu od njih bez ikakvog pitanja postaje invazija [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavije]] i [[Grčka|Grčke]] u travnju 1941 godine. Zbog ovog kratkog rata datum napada na SSSR je morao biti pomaknut s [[15. svibnja]] na [[22. lipnja]]. Ako uzmemo u obzir da je u trenutku proboja sovjetske linije obrane između [[Smolensk]]a i Moskve (3. listopada) počela tipična ruska jesenska kiša koja je uništila blatnjave prometnice i značajno usporila njemačko napredovanje. Po lijepom vremenu [[Wehrmacht]] je napredovao po 20 - 40 kilometara u danu, sada po kišnom vremenu on napreduje maksimalno 10 kilometara, zbog čega se značaj kašnjenja napada na [[SSSR]] od gotovo 40 dana ne može nikako podcijeniti. U stvarnosti zbog vremenskih uvjeta napad nije mogao početi prije 1. lipnja, ali to bi i dalje predstavljalo dobitak od 21 dana. <ref>[http://www.army.mil/cmh-pg/books/wwii/balkan/20_260_5.htm Veze između rata na Balkanu i Operacije Barbarossa]</ref>

Drugi razlog za propast napada je Hitlerov strah kako će on postati drugi [[Napoleon]]. Kada u srpnju [[Wehrmacht]] osvaja Smolensk, ali ne uspijeva osvojiti [[Lenjingrad]] ili [[Kijev]] on zabranjuje napad na Moskvu zbog straha da će osvojiti sovjetski glavni grad, ali da će bočni protunapadi Crvene armije iz smjera [[Ukrajina|Ukrajine]] i [[Baltik]]a uništiti njegovu vojsku kao što su uništili i onu francuskog cara. Ta [[Hitler]]ova naredba kojoj su se žestoko suprostavili svi njemački vojni zapovjednici je na kraju ipak bila izvršena. Ishod toga je bilo nepomično stajanje [[Wehrmacht]]a kod Smolenska više od 60 dana. Kada je napokon naređen napad početkom jeseni došla je ruska kiša koja usporava oklopne jedinica i daruje novo vrijeme [[SSSR]]-u da dovučene pojačanja iz [[Sibir]]a koja će obraniti Moskvu.

== Literatura ==
{{izvori}}

== Vidi i: ==
*[[Njemačka okupacija Bjelorusije u Drugom svjetskom ratu]]

==Vanjske poveznice==
* [http://english.pobediteli.ru/ Multimedia map]—Covers the invasion of Russia including Operation Barbarossa
* [http://www.militaryhistoryonline.com/wwii/articles/barbarossa.aspx Operation Barbarossa]—Detailed analysis of the operation by author Bevin Alexander.
* [http://community.webshots.com/user/summitphotographics Over 2,000 original German WWII soldier photographs from the Eastern Front]
;Sestrinski projekti
{{WProjekti
|commonscat = Operation Barbarossa
|commonscathr = Operacija Barbarossa
}}

{{Drugi svjetski rat}}

[[Kategorija:SSSR u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Ruske bitke|Barbarossa]]
[[Kategorija:Njemačka u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Njemačke bitke|Barbarossa]]
[[Kategorija:Italija u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Talijanske bitke|Barbarossa]]
[[Kategorija:Mađarska u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Mađarske bitke|Barbarossa]]
[[Kategorija:Hrvatska u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Hrvatske bitke|Barbarossa]]
[[Kategorija:Čehoslovačka u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Rumunjska vojna povijest]]
[[Kategorija:Povijest Finske]]
[[Kategorija:Bitke u Drugom svjetskom ratu|Barbarossa]]

Operacija Barbarossa - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica