WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T03:02:16Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Windows 10 Screenshot.png|mini|upright=1.3|Operacijski sustav [[Windows 10]]]]
[[Datoteka:Fedora 33 GNOME Activities Menu en.png|mini|upright=1.3|Sučelje [[GNOME]] Shell na distribuciji linuxa [[Fedora]] iz 2020.]]
[[Datoteka:FreeDOS_Beta_9_pre-release5_(command_line_interface)_on_Bochs_sshot20040912.png|mini|upright=1.3|Operacijski sustav FreeDOS je slobodna inačica sustava [[DOS]] ]]
[[Datoteka:Nexus_5_L.png|mini|upright=1.3|[[Android OS]] na telefonu [[Nexus 5]]]]
'''Operacijski sustav''' (OS) (još i '''radni sustav''', '''operacijski sistem''', '''operativni sustav'''<ref name="InfoRjecnik">Kiš Miroslav, ''Englesko-hrvatski i hrvatsko-engleski informatički rječnik'', Zagreb, Naklada Ljevak, 2000., str. 680</ref>) je skup osnovnih sustavnih programa koji upravljaju [[Računalna sklopovska podrška|sklopovljem računala]] (eng. hardware) radi ostvarivanja osnovnih funkcija računala: ulaz, memoriranje, obrada i izlaz podataka.

Operacijski sustav omogućuje vezu između sklopovlja i korisničkih programa. Mnogi korisnički programi u svom izvođenju pozivaju funkcije koje su sadržane u operacijskom sustavu kroz tzv. [[API]] (eng. [[w:en:Application programming interface|application program interface]]).

== Povijest razvitka ==

Na samom početku pojave prvih računala u kasnim [[1930.]]-im i tijekom [[drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] nisu postojali operacijski sustavi te su računala bila programirana na razini stroja. Kod nulte generacije računala bilo je moguće izvršavati samo jedan program koji je imao potpunu kontrolu nad računalom. Sve rutine za obavljanje nižih operacija (kao čitanje s papirne vrpce ili ispisivanje na [[pisač]]u) bile su sastavni dio svakog programa. Za [[programiranje]] nulte generacije računala [[programer]] je morao dobro poznavati sklopovlje računala, a vještina programiranja u sebi je sadržavala određenu količinu prepravki na sklopovlju: premještanje žica, dodavanje ili oduzimanje elektroničkih sklopova. Nulta generacija računala bili su eksperimentalni, novi uređaji, i kao takvi prepravke na sklopovlju bile su nužne jer nije postojala dovoljna količina znanja i iskustva kako graditi i programirati računala kao i o mogućim praktičnim primjenama računala i [[Računarstvo|računarstva]].

=== Biblioteke programskih rutina ===

Već tijekom nulte generacije pojavile su se prve biblioteke programskih rutina. Svaka rutina izvršavala je određene funkcije na računalu kao npr. čitanje znakova s papirne vrpce, ispisivanje na pisaču ili na [[zaslon]]u, složenije matematičke operacije (npr. zbrajanje matrica, trigonometrijske operacije) i slično. [[biblioteka rutina|Biblioteke rutina]] razvile su se kao nužni stupanj u razvitku računala jer je korištenje rutina iz biblioteke rasterećivalo programere od pisanja rutinskih programa kao i programa koji se bave operacijama na sklopovlju računala te im omogućilo da se usredotoče na razvijanje korisničikih aplikacija. Prve biblioteke rutina bile su objavljivane i dijeljene besplatno u krugu prvih korisnika, što je prvi primjer pojave [[Slobodna programska podrška|slobodnog softvera]].

=== Početne generacije operacijskih sustava ===
Prvi operacijski sustavi razvijeni su tijekom razvoja [[Prva generacija računala|prve generacije računala]] u pedesetim godinama 20. stoljeća, a ovaj razvoj bio je moguć zbog povećanih sposobnosti prve generacije te zbog sakupljenog iskustva u proizvodnji i programiranju računala tijekom izrade [[Nulta generacija računala|nulte generacije računala]].

U prvoj generaciji koju se vremenski smješta od 1945. do 1955., nije bilo operacijskih sustava. Sklopovski su ondašnja računala karakterizirale [[vakuumska cijev|vakuumske cijevi]].<ref name="Kovačić">[http://www.inf.uniri.hr/datoteke/bkovacic/1._razvoj_os.ppt Sveučilište u Rijeci, Odjel za informatiku] Božidar Kovačić: Operacijski sustavi </ref>

U drugoj generaciji pojavile su se operacijski sustavi kad se izvodila [[batch obrada]]. Vremenski se tu generaciju smješta od 1956. do 1965. godine. Sklopovski je karakteriziraju [[tranzistor]]i.<ref name="Kovačić"/>

Treću generaciju se vremenski smješta od 1965. do 1980. godine. Sklopovski je karakteriziraju [[integrirani krug]]ovi. Svojstveno joj je [[multiprogramiranje]] i ostalo. Iz tog vremena datiraju [[MULTICS]], [[UNIX]], [[Minix]].<ref name="Kovačić"/>

Četvrta generacija teče od 1980. do danas. Sklopovski ih karakteriziraju sve integriraniji čipovi. Od tada datiraju [[CP/M]], [[MS-DOS]] i grafički sustavi [[Mac OS]], [[Windows]], [[Linux]] i [[Android (operacijski sustav)|Android]].<ref name="Kovačić"/>

== Vrste operacijskih sustava ==
U početku se ističu dvije vrste operacijskih sustava: (eng. ''batch operating systems'') i [[operacijski sustav u stvarnom vremenu|stvarnom vremenu]] (eng. ''real time operating systems'').

Batch operacijski sustavi nastali su zbog potrebe automatizacije učitavanja programa u računalo (odnosno izvršenje niza programa, procesa a da se ne mora ručno intervenirati) kao i potrebe da se sklopovlje bolje iskoristi. Primjeri prvih batch operacijskih sustava su: [[FORTRAN Monitor System]], [[Input Output System]], [[General Motors Operating System]]. Prvi real time operating system, ili operacijski sustav u stvarnom vremenu, [[SAGE]] (Semi-automatic Ground Environment) bio je razvijen tijekom pojave prve generacije računala za potrebe upravljanja američkih vojnih sustava radarskog promatranja i ranog uzbunjivanja.

Operacijske sustave dijelimo još na sustave za [[središnje računalo|središnja računala]], [[poslužitelj]]e, [[osobno računalo|osobna računala]], [[minijaturni uređaj|minijaturne uređaje]], [[pametna kartica|pametne kartice]].<ref name="Kovačić"/>

== Arhitektura ==
=== Osnovne zadaće ===

* [[upravljanje memorijom]] (eng. ''memory management'')
* [[izvršavanje zadaća]] (eng. ''task management'')
* [[upravljanje diskom]] i [[pristup podatcima]] na njemu
* [[grafički prikaz]] na [[zaslon]]u
* [[čitanje ulaznih jedinica]]

=== Funkcije ===
* [[alokacija memorijskog prostora]] (''memory allocation'')<ref name="RIteh">[http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zr/nastava/uur/download/predavanja/2010-2011/UUR4_2010.pdf Tehnički fakultet u Rijeci] Ivo Ipšić: Uvod u računarstvo, preuzeto 4. srpnja 2011. </ref>
* [[raspoređivanje programa u memoriji]] (''dispatching'')<ref name="RIteh"/>
* upravljanje [[prekidni sustav|prekidnim sustavom]] (''interrupt handling'')<ref name="RIteh"/>
* upravljanje računalnim resursima (''resource management'')<ref name="RIteh"/>
* upravljanje [[datotečni sustav|datotečnim sustavom]] (''file management'')<ref name="RIteh"/>
* [[upravljanje procesima]] (''job control'')<ref name="RIteh"/>
* [[zaštita i pouzdanost]] (''system reliability'')<ref name="RIteh"/>

=== Cjeline ===

* [[kernel|jezgra operacijskog sustava]] (eng. [[kernel]])
* [[ljuska (računarstvo)|ljuska za izvođenje programa]] (eng. command shell)
* [[datotečni sustav]] (eng. file system)
* [[sustavni programi]] (eng. system utilities)
* [[GUI|grafičko korisničko sučelje]] (eng. graphical user interface)
* [[komunikacija putem mrežnih protokola]] (eng. network stack)
* [[API]] (programabilni međusklop za aplikacije) (eng. Application programming interface)

=== Jezgre ===

* [[monolitna jezgra|monolitne]]
* [[mikro jezgra|mikro jezgre]]
* [[egzo jezgra|egzo jezgre]]
* [[hibridna jezgra|hibridne jezgre]]
* [[nano jezgra|nano jezgre]]
* [[atipična jezgra|atipične jezgre]]

== Primjena operacijskih sustava ==

* [[osobno računalo|stolna računala]]
* [[Prijenosno računalo|prijenosna računala]]
* [[poslužitelj]]i
*[[PDA]]
* [[mobilni telefon]]i
* [[usmjerivač]]i
* [[satelitski prijamnik|satelitski prijamnici]]
* [[automobil]]i

== Operacijski sustavi zatvorenog koda ==

{{glavni|Popis zatvorenih operacijskih sustava}}

* [[Mac OS]] i [[OS X]]
* [[MS-DOS]]
* [[Microsoft Windows]]
* [[Solaris (operacijski sustav)|Solaris]]

== Operacijski sustavi otvorenog koda ==

* [[Android (operacijski sustav)|Android]]
*[[GNU]]/[[Linux]] (poznatije distribucije su: [[Debian]], [[Ubuntu]], [[Slackware]], [[Red Hat]], [[SuSE]], [[Mandriva]] (Mandrake))
* [[BSD]]-sustavi: [[FreeBSD]], [[NetBSD]], [[OpenBSD]], [[DesktopBSD]],[[DragonFlyBSD]]
* [[Plan 9]]

== Pojmovi vezani uz operacijske sustave ==

* PnP - kratica za engleski izraz Plug And Play, doslovno umetni i radi, osobina operativnog sustava da automatski prepozna novi uređaj umetnut ili spojen na računalo

== Hobi operacijski sustavi ==

* [[LainOS]]
* [[Menuet (operacijski sustav)|Menuet]]
* [[ReactOS]]
* [[Panalix]]
* [[Syllable]]
* [[Trion Operating System]]
* [[Visopsys]]

== Pioniri i poznatije ličnosti ==

* [[Linus Torvalds]] (Linux)
*[[Richard Stallman]] ([[GNU]] i [[Free software foundation|Free Software Foundation]])
* [[Bill Gates]] (Microsoft Windows)
* [[Steve Jobs]] (Mac OS X)

== Vanjske poveznice ==
* [http://docdro.id/VlT8qeg "Operacijski sustavi", skripta, Rijeka 2008.], [http://www.inf.uniri.hr/index.php?option=com_people&task=display&Itemid=83&id=635 Autor: Dr. sc. Božidar Kovačić]
*Kolegij [http://www.fer.unizg.hr/predmet/os Operacijski sustavi] na [[Fakultet elektrotehnike i računarstva|FERu]] 
*Sveobuhvatna knjiga koja pokriva ovo gradivo, na srpskom jeziku: [http://www.mikroknjiga.rs/store/prikaz.php?ref=86-7555-274-2 "Operacijski sustavi: teorija, praksa i rešeni zadaci"].
*Besplatna knjiga za Unix i Linux u elektronskom obliku, na srpskom jeziku: [http://www.conwex.info/draganp/books_OS_Unix_Linux.html "Operacijski sustavi: Unix i Linux"]

== Izvori ==

{{izvori}}

[[Kategorija:Operacijski sustavi| ]]

Operacijski sustav - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica