https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&feed=atom&title=Oprost 2026-05-25T02:35:38Z Povijest promjena ove stranice na wikiju MediaWiki 1.36.2 https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Oprost&diff=32380&oldid=prev 2021-08-18T06:46:46Z

<p>Bot: Automatski unos stranica</p> <p><b>Nova stranica</b></p><div>&lt;!--'''Oprost'''--&gt;[[Datoteka:Indulgence.png|300px|mini|desno|Oproštajnica, 1517. Prijevod: ''Sa autoritetom svih svetaca i sa milošću za vas, oslobađam vas svih grijeha i zločina i oslobađam vas od svih kazni za deset dana – [[Johann Tetzel]]''.]]<br /> '''Oprost''' ili '''indulgencija''' (lat. ''indulgere'' - biti blag, obziran, popustljiv), u katoličkom nauku predstavlja otpuštanje vremenite kazne za grijehe.<br /> <br /> Papa Pavao VI. u svojoj apostolskoj konstituciji Indulgentarium doctrina iz 1967. definira indulgencije kao &quot;opraštanje pred Bogom vremenite kazne za grijehe za koje je krivnja (culpa) već oproštena.&quot;&lt;ref&gt;Suvremena Katolička Enciklopedija , Michael Glazier &amp; Monika K Hellwig, 2005.&lt;/ref&gt;<br /> <br /> [[Katolička Crkva]] podjeljuje oprost nakon što je krivica grijeha izbrisana [[sakrament ispovijedi|sakramentom pomirenja ili ispovijedi]]. Prema katoličkom nauku, učinak je oprosta oslobađanje od posljedica grijeha koje se očituju u zemaljskim patnjama ili u [[čistilište|Čistilištu]]. Te se posljedice grijeha nazivaju »vremenite kazne«. Crkva drži da može raspolagati oprostima onom vlašću koju joj je dao [[Isus|Krist]].<br /> <br /> Potpuni oprost oslobađa od svake vremenite kazne, koje su vjernici zaslužili svojim grijesima, koji jesu oprošteni, ali samo u segmentu krivnje i vječne kazne. Četiri osnovna uvjeta za oprost su: [[ispovijed|sakramentalna ispovijed]], [[sveta pričest]], [[molitva]] na nakanu [[papa|Sv. Oca]], treba isključiti svaku privrženost uz [[grijeh]], pa i onaj laki.&lt;ref&gt;http://www.izlazak.hr/Crkva/O_oprostima_svete_Crkve_Katolicke.html Preuzeto 8. travnja 2013.&lt;/ref&gt; <br /> <br /> Praksa podjeljivanja oprosta osobito se razvila od 11. stoljeća, a ponekad je dolazilo i do njezine zlouporabe.<br /> <br /> Godine [[1517.]] [[papa]] [[Lav X.]] uveo je praksu podjele oprosta za [[novac]], tzv. Petrov oprost, čime se financirala izgradnja [[Bazilika sv. Petra|Bazilike sv. Petra]]. Zloupotreba oprosta tj. korištenje novca u privatne svrhe (npr. otplate dugova) bio jedan od glavnih prigovora [[Martin Luther|Martina Luthera]], kao i povoda [[reformacija|reformacije]]. U međuvremenu su se način podjele oprosta, kao i propisani uvjeti za njegovo dobijanje znatno promijenili, a već od sredine 16. stoljeća nije bilo podjele oprosta za novac, već se od vjernika zahtijevalo da učine neko dobro djelo, pobožnu vježbu (pobožnost križnog puta, krunice i sl.) ili da čitaju [[Biblija|Sveto pismo]]. Osobito je do znatnih promjena došlo 60-tih godina 20. stoljeća. [[1999.]] u Augsburgu potpisan je sporazum između Katoličke i Evangeličke crkve kojim se one slažu u tome da se oprost od grijeha dobiva samo vjerom, a ne djelima.<br /> <br /> Protestanti, slijedeći Lutherov nauk, ne prihvaćaju nauk o oprostu, te drže da svoje grijehe ispovijedaju Bogu posredstvom Isusa Krista. U takvom nauku nema mjesta za ulogu Crkve kao one koja bi podjeljivala oproste.<br /> <br /> [[Protestantizam|Protestantske]] crkve koje djeluju u Hrvatskoj, a prihvaćaju ta uvjerenja su (među ostalima): [[Evangelička Crkva]], [[Adventisti sedmog dana]], [[Baptisti]] i drugi.<br /> <br /> == Izvori ==<br /> {{izvori}}<br /> <br /> == Vanjske poveznice ==<br /> * [https://www.scribd.com/doc/245593060/%C5%BDeljko-Blagus-dr-Dogmatska-analiza-oprosta-u-buli-Pape-Pija-II-o%C5%A1tarskom-sveti%C5%A1tu-Beata-Virgo-de-Miraculis-2011 dr. Željko Blagus: Dogmatska analiza oprosta u buli Pape Pija II. oštarskom svetištu]<br /> <br /> {{Portal Kršćanstvo}}<br /> <br /> [[Kategorija:kršćanstvo]]</div>

WikiSysop