https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&feed=atom&title=OpservatorijOpservatorij - Povijest promjena2026-05-23T15:40:12ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.36.2https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Opservatorij&diff=399138&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-12-16T11:29:43Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Opservatorij'''-->[[datoteka:Sphinx Observatory.jpg|mini|desno|250px|Opservatorij Sphinx u [[Švicarska|Švicarskim]] [[Alpe|Alpama]].]]<br />
<br />
[[datoteka:NOAA-NDBC-discus-buoy.jpg|mini|desno|250px|Automatska [[meteorološka postaja]].]]<br />
<br />
'''Opservatorij''' (prema [[Latinski jezik|lat]]. ''observare'': promatrati) je [[Znanost|znanstvena]] ustanova u kojoj se sustavno motre određene [[Prirodne znanosti|prirodne pojave]] (na primjer [[Zvjezdarnica|astronomski]], [[Meteorološka postaja|meteorološki]], [[Seizmologija|seizmološki]] opservatorij). Prvi astronomski opservatoriji imali su sprave za promatranje golim okom i nalazili su se pod vedrim nebom. Uporabom [[teleskop]]a u 17. stoljeću počinju se graditi čvrsti objekti s kupolom ([[Zvjezdarnica|zvjezdarnice]]). Najbolja mjesta za zvjezdarnice daleko su od urbanih područja i na visokim [[planina]]ma, gdje su utjecaj [[atmosfera|atmosfere]], nečistoća i nemir smanjeni. Današnji astronomski opservatorij koristi [[astronomski instrumenti|astronomske instrumente]] za prihvat [[elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskoga zračenja]] različitih [[valna duljina|valnih duljina]]. [[Radio teleskop]]i prihvaćaju [[radio valovi|radio valove]] i nisu podložni meteorološkim uvjetima i [[oblak|naoblaci]], i kao najveći uređaji ne nalaze se u zgradama. Opservatoriji u putanji upućuju se u svemir kao [[Umjetni satelit|umjetni Zemljini ili Sunčevi sateliti]]; oni posebno služe za opažanje [[Rendgenska astronomija|rendgenskih zraka]], [[Gama astronomija|gama-zraka]] i [[Infracrvena astronomija|infracrvenoga zračenja]], koje se sa Zemljine površine, zbog [[apsorpcija|apsorpcije]] u [[atmosfera|atmosferi]], ne bi moglo opažati. Za potrebe astronomije grade se i uređaji za prihvat [[neutrino|neutrina]] i [[Kozmičke zrake|kozmičkih zraka]], a također i gravitacijskih valova, koje teorija predviđa, ali do sada još nisu opaženi. <ref> '''opservatorij''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=45319] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref><br />
<br />
== Zvjezdarnica ili astronomski opservatorij ==<br />
{{glavni|Zvjezdarnica}}<br />
<br />
'''Zvjezdarnica''' ili '''astronomski opservatorij''' je [[astronomija|astronomska]] [[institucija]] opremljena za [[znanost|znanstvena]] opažanja [[nebesko tijelo|nebeskih tijela]]; u širem smislu zvjezdarnica je i [[Radio astronomija|radioastronomska]] institucija te [[svemirska letjelica]] koja [[svemir]] istražuje izvan [[atmosfera|atmosfere]]. <ref> '''zvjezdarnica ili astronomski opservatorij''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=67569] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref> Zvjezdarnice se razlikuju po opremi koju rabe, kao što su primjerice:<br />
* [[Astrometrija]]<br />
* [[Astrofizika]]<br />
* [[Radio astronomija]]<br />
<br />
== Meteorološka postaja ==<br />
{{glavni|Meteorološka postaja}}<br />
<br />
'''Meteorološka postaja''' je mjesto na kojem se obavljaju redovita motrenja i mjerenja [[meteorologija|meteoroloških elemenata]]. Meteorološke postaje razlikuju se prema broju elemenata koji se mjere, prema učestalosti motrenja i mjerenja te prema svrsi mjerenja. Instrumentima su najbolje opskrbljeni meteorološki opservatoriji, a potom [[Sinoptička meteorologija|sinoptičke meteorološke]] postaje (osobito u [[zračna luka|zračnim lukama]]). Kako bi metode motrenja, kontrole i iskorištavanja podataka bile svuda jednake, osnovane su u pojedinim državama meteorološke službe. Radi ujednačenja meteoroloških mjerenja i motrenja na cijelome svijetu, osnovana je 1873. Međunarodna meteorološka organizacija ili IMO ([[Engleski jezik|eng]]. ''International Meteorological Organization''), koja se polovicom 20. stoljeća pretvorila u [[Svjetska meteorološka organizacija|Svjetsku meteorološku organizaciju]] ili WMO (eng. World Meteorological Organization). Na Međunarodnome meteorološkom kongresu u Beču 1873. prihvaćena je međunarodna klasifikacija meteoroloških postaja prema opsegu rada u četiri kategorije, no ta je podjela danas daleko šira i obuhvaća: sinoptičke, klimatološke, kišomjerne, zrakoplovno-meteorološke, agrometeorološke, radarske, raketne, pomorske, istraživačke i druge kategorije. <ref> '''meteorološka postaja''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=40415] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref><br />
<br />
== Seizmološki opservatorij ==<br />
{{glavni|Seizmološka postaja}}<br />
<br />
Potkraj 19. stoljeća bila su osnovana prva nacionalna [[seizmologija|seizmološka]] društva i takozvana povjerenstva (1878. u Švicarskoj, 1880. u Japanu i Hrvatskoj), a 1905. bila je osnovana Međunarodna udruga za seizmologiju, koja je 1951. prerasla u današnju Međunarodnu udrugu za seizmologiju i fiziku unutrašnjosti Zemlje, a Hrvatska je njezin član od osamostaljenja. U svijetu je 1920-ih radilo oko 150 seizmoloških postaja te je bio osnovan Međunarodni seizmološki centar, koji i danas prikuplja podatke sa seizmoloških opservatorija širom svijeta. U europsko-mediteranskoj zoni od 1975. djeluje regionalna seizmološka organizacija. U 1950-ima u svijetu je djelovalo oko 700 seizmoloških postaja. Danas ima više od 8 500 međunarodno registriranih postaja. <ref> '''seizmologija''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=55209] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref><br />
<br />
==Izvori==<br />
{{izvori}}<br />
<br />
<br />
[[Kategorija:Znanost]]</div>WikiSysop