WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-30T06:16:49Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Aerial View of the VLTI with Tunnels Superimposed.jpg|mini|desno|300px|Najveći teleskop na svijetu je europski [[Vrlo veliki teleskop]] (VLT) u [[Čile]]u. Čine ga četiri 8,2 m teleskopa.]]
[[Datoteka:KeckObservatory.jpg|mini|desno|300px|Dvojni [[teleskopi Keck]]]]

'''Optička astronomija''' je dio [[astronomija|astronomije]], koja promatra [[Nebesko tijelo|nebeska tijela]] u području [[svjetlost|vidljive svjetlosti]]. Skupljanje svjetlosti s neba za [[astronom]]a je još uvijek glavni izvor informacija o [[svemir]]u. Osim [[Sunce|Sunca]], većina je nebeskih tijela vrlo udaljena i stoga razmerno slaba sjaja. [[Teleskop]] mora skupljati što više svjetlosti - što je više ima, njegova je [[informacija]] bogatija. Postoje dvije vrste teleskopa: [[Reflektorski teleskop|reflektori]] svjetlost skupljaju zrcalom, dok refraktori u tu svrhu koriste [[Leća (optika)|leće]]. Većina suvremenih profesionalnih teleskopa su reflektori sa zrcalima višemetarskih [[promjer]]a, postavljeni na vrhove [[planina]], iznad poremećaja uzrokovanih [[Turbulencija|vrtloženjem zraka]] u donjim slojevima [[Zemljina atmosfera|atmosfere]]. <ref> [http://www.freewebs.com/astro-znanje/documents/Vrste.html] "Optička astronomija", www.freewebs.com, 2011.</ref>

Što je [[zrcalo]] teleskopa veće, skupi više svjetlosti pa se vidi više pojedinosti nebeskog objekta. Zrcala promjera većeg od 8 [[metar]]a imaju svoja ograničenja. Prvo je atmosfera: i slika vrlo velikog zrcala neoštra je zbog stalno pokretnog [[zrak]]a. Drugo ograničenje je sama veličina: što je zrcalo veće, teže ga je prevoziti i rukovati njime. Posljednji naraštaj zemaljskih teleskopa na različite domišljate načine zaobilazi ova ograničenja. Jedan od načina rješenja tog problema je [[aktivna optika]], a ona se sastoji od izrade reflektora iz više dijelova, a na spojevima su mali '''aktuatori''' ([[elektromotor]]i) koji se automatski podešavaju, ovisno o utjecaju [[temperatura|temperature]], [[vjetar|vjetra]] i same [[težina|težine]] [[konstrukcije]]. To je sporiji optički sustav, za razliku od [[Adaptivna optika|adaptivne optike]], koji je brzi odzivni sustav, gdje se odziv mjeri u nekoliko sekundi.

Dvojni [[teleskopi Keck]] (Keck I i Keck II) nalaze se na 4200 [[metar|m]] visokom vrhu Mauna Kee na [[Havaji]]ma, visoko iznad [[oblak]]a i [[vodena para|vodene pare]] nižih slojeva [[Troposfera|atmosfere]]. Zrcala teleskopa imaju promjer od 10 m. Jedno zrcalo te veličine savinulo bi se pod vlastitom težinom, pa je umjesto toga svako zrcalo načinjeno od 36 šestostranih dijelova. Svaki dio teži 400 [[kg]], ima promjer od 1,8 m i debeo je 7,7 cm. Prvo segmentirano zrcalo na svijetu nalazi se na teleskopu Keck 1, završenom 1992. Oba Keckova teleskopa rabe aktivne optičke sustave za ispravljanje izobličenja uzrokovanih težinom zrcala ili vjetrom. Položaj zrcala nadzire [[računalo]], podešavajući svaki dio dva puta u sekundi s točnošću koja je tisuću puta veća od debljine [[Kosa|ljudske vlasi]]. Posljedica toga je da se 36 segmenata ponaša kao jedna neprekinuta staklena površina. <ref> [http://www.zvjezdarnica.com/?akcija=svemir&id=10] "Astronomski instrumenti", www.zvjezdarnica.com, 2011.</ref>

Najveći teleskop na svijetu je europski [[Vrlo veliki teleskop]] ili VLT ([[Engleski jezik|engl]]. ''Very Large Telescope'') u [[Čile]]u. Čine ga četiri 8,2 m [[teleskop]]a - svaki milijardu puta snažniji od ljudskog [[oko|oka]]. Povezani računalom, teleskopi skupe toliko svjetlosti koliko i jedno 16,4 m zrcalo. Kad se povežu s tri druga 1,8 m teleskopa Južnog europskog opservatorija, njima se može vidjeti mnogo pojedinosti na nebu - recimo i [[astronaut]] koji hoda [[Mjesec|Mjesečevom površinom]].

Kako se atmosfera stalno giba, naš je pogled na zvijezde stalno zamagljen. Kod [[Adaptivna optika|adaptivne optike]] jaki [[laser]] stvara pokraj [[zvijezda|zvijezde]] koju se promatra umjetnu zvijezdu visoko u atmosferi. Računalo izračunava kako se svjetlost zvijezde izobličuje prolaskom kroz atmosferu. Potom stalno pokretno savitljivo zrcalo oblikuje tako da se svjetlost skupi u točku, čime se izoštrava slika svega što teleskop vidi. Tim se sustavom smanjuje utjecaj Zemljine atmosfere na oštrinu slike teleskopa.

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Astronomija]]

Optička astronomija - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica