Ordovicij - Povijest promjena

WikiSysop: file->datoteka

2022-05-01T05:26:13Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 05:26, 1. svibnja 2022.
Redak 29:		Redak 29:
	Kamenje Ordovicija je većinom sedimentarno. Zbog zatvorenog područja i niske razine čvrstog tla, koji postavljaju granice [[Erozija\|erozije]], morski sedimenti koji čine velik dio sistema Ordovicija, sastoje se uglavnom od [[Vapnenac\|vapnenca]]. Počelo je i ogromno uzdizanje planina koja je krenula od Kambrija. Do kraja razdoblja, Gondwana je približila južnom polu te je većinom bila smrznuta.		Kamenje Ordovicija je većinom sedimentarno. Zbog zatvorenog područja i niske razine čvrstog tla, koji postavljaju granice [[Erozija\|erozije]], morski sedimenti koji čine velik dio sistema Ordovicija, sastoje se uglavnom od [[Vapnenac\|vapnenca]]. Počelo je i ogromno uzdizanje planina koja je krenula od Kambrija. Do kraja razdoblja, Gondwana je približila južnom polu te je većinom bila smrznuta.
	== Život u Ordoviciju ==		== Život u Ordoviciju ==
	[[~~File~~:LibertyFormationSlab092313.jpg\|thumb\|]]		[[Datoteka:LibertyFormationSlab092313.jpg\|thumb\|]]
	Tijekom Ordovicija, gotovo sav život se još nalazio u [[ocean]]ima. U Sjevernoj Americi i Europi [[fauna]] se jako razvila. [[Trilobiti]] i [[Ramenonošci]] su bili bogati i raznoliki. [[Mekušci]], koju se se pojavili u Kambriju, postali su uobičajni i raznoliki, kao što su [[školjkaši]] i [[puževi]]. Smatralo se da su se i prvi [[kralježnjaci]] pojavili u Ordovicju, no najnovija istraživanja su pokazala da su vjerojatno nastali već u Kambriju. I prva riba sa raljama potječe iz kasnog Ordovicija. Pojavile su se razne vrste, kao što su Conodonta, Agnata, Cyclostomata, te se razvijaju [[glavonošci]] (Cephalopoda) divovskih veličina. Život je krenuo na kopno.<ref>* B. D. Webby, F. Paris, M. L. Droser und I. G. Percival (Herausgeber): ''The Great Ordovician Biodiversification Event'', S.41-47, Columbia University Press, New York 2004 {{ISBN\|0-231-12678-6}}.		Tijekom Ordovicija, gotovo sav život se još nalazio u [[ocean]]ima. U Sjevernoj Americi i Europi [[fauna]] se jako razvila. [[Trilobiti]] i [[Ramenonošci]] su bili bogati i raznoliki. [[Mekušci]], koju se se pojavili u Kambriju, postali su uobičajni i raznoliki, kao što su [[školjkaši]] i [[puževi]]. Smatralo se da su se i prvi [[kralježnjaci]] pojavili u Ordovicju, no najnovija istraživanja su pokazala da su vjerojatno nastali već u Kambriju. I prva riba sa raljama potječe iz kasnog Ordovicija. Pojavile su se razne vrste, kao što su Conodonta, Agnata, Cyclostomata, te se razvijaju [[glavonošci]] (Cephalopoda) divovskih veličina. Život je krenuo na kopno.<ref>* B. D. Webby, F. Paris, M. L. Droser und I. G. Percival (Herausgeber): ''The Great Ordovician Biodiversification Event'', S.41-47, Columbia University Press, New York 2004 {{ISBN\|0-231-12678-6}}.
	* Roger A. Cooper, Godfrey S. Nowlan und S. Henry Williams: ''Global Stratotype Section and Point for base of the Ordovician System.'' Episodes, 24(1): 19-28, Beijing 2001 {{ISSN\|0705-3797}}		* Roger A. Cooper, Godfrey S. Nowlan und S. Henry Williams: ''Global Stratotype Section and Point for base of the Ordovician System.'' Episodes, 24(1): 19-28, Beijing 2001 {{ISSN\|0705-3797}}
Redak 43:		Redak 43:
	# Veizer, J., Godderis, Y. & Francois. L.M., Evidence for decoupling of atmospheric CO2 and global climate during the Phanerozoic eon. Nature 408, 698-701 (2000) [http://www.nature.com/nature/journal/v408/n6813/abs/408698a0.html]		# Veizer, J., Godderis, Y. & Francois. L.M., Evidence for decoupling of atmospheric CO2 and global climate during the Phanerozoic eon. Nature 408, 698-701 (2000) [http://www.nature.com/nature/journal/v408/n6813/abs/408698a0.html]
	# Nir J. Shaviv, Ján Veizer: Celestial driver of Phanerozoic climate?, Geological Society of America Vol. 13, Issue 7 (Juliy 2003), S. 4–10, Online (pdf 454 KByte)[http://www.gsajournals.org/archive/1052-5173/13/7/pdf/i1052-5173-13-7-4.pdf]		# Nir J. Shaviv, Ján Veizer: Celestial driver of Phanerozoic climate?, Geological Society of America Vol. 13, Issue 7 (Juliy 2003), S. 4–10, Online (pdf 454 KByte)[http://www.gsajournals.org/archive/1052-5173/13/7/pdf/i1052-5173-13-7-4.pdf]
	</ref> Razina [[kisik]]a bila je oko 68 % današnje razine.<ref>http://en.wikipedia.org/wiki/~~File~~:Sauerstoffgehalt-1000mj.svg</ref>		</ref> Razina [[kisik]]a bila je oko 68 % današnje razine.<ref>http://en.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Sauerstoffgehalt-1000mj.svg</ref>

	I flora je bila raznolika. [[Zelena alga\|Zelene alge]] su bile česte u kasnom Kambriju. Biljke su se vjerojatno razvile od njih. Na kopnu su se pojavile i prve biljke. Fosili kopnenih biljaka identificirani su u sedimentim gornjeg Ordovicija. I prve kopnene [[gljive]] su se vjerojatno pojavile u kasnom Ordovicju, odmah nakon biljaka.		I flora je bila raznolika. [[Zelena alga\|Zelene alge]] su bile česte u kasnom Kambriju. Biljke su se vjerojatno razvile od njih. Na kopnu su se pojavile i prve biljke. Fosili kopnenih biljaka identificirani su u sedimentim gornjeg Ordovicija. I prve kopnene [[gljive]] su se vjerojatno pojavile u kasnom Ordovicju, odmah nakon biljaka.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-29T10:30:55Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 10:30, 29. studenoga 2021.
Redak 58:		Redak 58:
	{{Izvori}}		{{Izvori}}
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{Commonscat\|Ordovician}}~~
	*[http://www.geo-lieven.com/erdzeitalter/ordovizium/ordovizium.htm Primjeri fosila iz Ordovicija]		*[http://www.geo-lieven.com/erdzeitalter/ordovizium/ordovizium.htm Primjeri fosila iz Ordovicija]
	*[http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/4433963.stm BBC – zračenje Gama zraka možda odgovorno za izumiranje u Ordoviciju]		*[http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/4433963.stm BBC – zračenje Gama zraka možda odgovorno za izumiranje u Ordoviciju]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-17T22:22:45Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 22:22, 17. studenoga 2021.
Redak 38:		Redak 38:
	#{{cite journal\|author=Berner, RA and Z. Kothavala\|year=2001\|title=GEOCARB III: A revised model of atmospheric CO<sub>2</sub> over Phanerozoic time\|journal=American Journal of Science\|volume=304\|pages=397–437}}		#{{cite journal\|author=Berner, RA and Z. Kothavala\|year=2001\|title=GEOCARB III: A revised model of atmospheric CO<sub>2</sub> over Phanerozoic time\|journal=American Journal of Science\|volume=304\|pages=397–437}}
	#{{cite journal\|author=Gradstein, FM and JG Ogg\|year=1996\|title=A Phanerozoic time scale\|journal=Episodes\|volume=19\|pages=3-5}}		#{{cite journal\|author=Gradstein, FM and JG Ogg\|year=1996\|title=A Phanerozoic time scale\|journal=Episodes\|volume=19\|pages=3-5}}
	#{{~~cite book~~\|author=Gradstein, FM, JG Ogg and AG Smith\|year=2005\|title=A geologic time scale 2004\|publisher=Cambridge University Press\|isbn=0521786738}}		#{{Citiranje knjige\|author=Gradstein, FM, JG Ogg and AG Smith\|year=2005\|title=A geologic time scale 2004\|publisher=Cambridge University Press\|isbn=0521786738}}
	#{{cite journal\|author=Rothman, Daniel H.\|year=2001\|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences\|title=Atmospheric carbon dioxide levels for the last 500 million years\|volume=99\|issue=7\|pages=4167-4171}}		#{{cite journal\|author=Rothman, Daniel H.\|year=2001\|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences\|title=Atmospheric carbon dioxide levels for the last 500 million years\|volume=99\|issue=7\|pages=4167-4171}}
	#{{cite journal\|author=Royer, Dana L., Robert A. Berner, Isabel P. Montañez, Neil J. Tabor, and David J. Beerling\|title=CO<sub>2</sub> as a primary driver of Phanerozoic climate\|journal=GSA Today\|year=2004\|volume=14\|issue=3\|pages=4-10}} {{doi\|10.1130/1052-5173(2004)014<4:CAAPDO>2.0.CO;2}}		#{{cite journal\|author=Royer, Dana L., Robert A. Berner, Isabel P. Montañez, Neil J. Tabor, and David J. Beerling\|title=CO<sub>2</sub> as a primary driver of Phanerozoic climate\|journal=GSA Today\|year=2004\|volume=14\|issue=3\|pages=4-10}} {{doi\|10.1130/1052-5173(2004)014<4:CAAPDO>2.0.CO;2}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-20T05:15:39Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:OilShaleFossilsEstonia.jpg|desno|mini|250px|Fosili iz Ordovicija]]
[[Datoteka:Asaphus.jpg|desno|mini|250px|Fosil vrste Asaphus Iepidurus]]
[[Datoteka:Nmnh fg09.jpg|desno|mini|250px|Rekonstrukcija života iz Ordovicija]]
'''Ordovicij''' je drugi od šest geoloških razdoblja [[Paleozoik]]a. Prije njega je bio [[Kambrij]] a nakon njega [[Silur]]. Ordovicij je dobio ime po plemenu ''Ordovices'' iz [[Wales]]a, a definirao ga je [[Charles Lapworth]] [[1879.]] kako bi razriješio svađu između sljedbenika '''Adama Sedgwicka''' i '''Rodericka Murchisona''', koji su stavili iste kamene ostatke na sjeveru Walesa i u razdoblje Kambrija i razdoblje Silura. Lapworth je prepoznao da se fauna fosila u ostacima razlikuje i od Kambrija i od Silura, te je odlučio da ih stavi u vlastito razdoblje.

[[Velika Britanija]] je dugo oklijevala priznati tu klasifikaciju, dok je ostatak svijeta to učinio relativno brzo. [[1906.]] Geološki kongres je službeno priznao Ordovicij kao dio ere Paleozoika.
== Datiranje Ordovicija ==
Ordovicij je započeo izumiranjem koje se dogodilo negdje prije 488.3 ± 1.7 milijuna godina te je trajao oko 44.6 milijuna godina.<ref name="Haq">{{cite journal | author = Haq, B. U.| year = 2008| doi = 10.1126/science.1161648 | title = A Chronology of Paleozoic Sea-Level Changes | journal = Science | volume = 322 | pages = 64–68 }}</ref> Završio je velikim izumiranjem vrsta prije otprilike 443.7 ± 1.5 milijuna godina, koje je izbrisalo oko 60 % života u moru.

Profesor ''Adrian Melott'' je iznio teoriju da je eksplozija [[Gama zrake|Gama zraka]] mogla uništiti ozonski omotač te izložio život smrtonosnom zračenje iz svemira. No većina znanstvenika se slaže da je izumiranje bilo kompleksno te imalo više uzroka. Drugi period u Paleozoiku je stvorio izvore [[Nafta|nafte]] i plina.
== Podjela Ordovicija ==
*''[[gornji ordovicij]]'' (prije 460-443 milijuna godina)
**Ashgil
**Caradoc
*''[[srednji ordovicij]]'' (prije 470-460 milijuna godina)
**Llanvirn
***Abereiddian
***Llandeillian
*''[[donji ordovicij]]'' (prije 490-470 milijuna godina)
**Arenigij
**Tremadocij

== Paleogeografija i klima ==
Razina mora je bila vrlo visoka tijekom Ordovicija. Zapravo, tijekom Tremadocija je morska [[transgresija]] diljem svijeta bila najveća kao što pokazuju dokazi očuvanih kamenja. Razina mora bila je u prosjeku čak 180 metara viša od današnje; porasla je do 220 metara, a onda se naglo spustilo do 140 metara današnje razine mora pred kraj Ordovicija.<ref name="Haq"/>
Tijekom Ordovicija južni [[kontinent]]i su bili spojeni u jednu ogromnu kopnenu masu zvanu [[Gondwana]]. Gondwana se sa vremenom kretala prema južnom polu. Rani Ordovicij je navodno bio razmjerno topao, barem u tropskim predjelima. Prosječna temperatura površine planeta bila je oko 16 °C, što je malo više od današnjeg razdoblja.<ref>Royer, Dana L. and Robert A. Berner, Isabel P. Montañez, Neil J. Tabor, David J. Beerling (2004) CO2 as a primary driver of Phanerozoic climate GSA Today July 2004, volume 14, number 3, pages 4-10.</ref> [[Ledenjak|Ledenjaci]] su pred kraj Ordovicija počeli prekrivati [[Afrika|Afriku]] i Južnu Ameriku.

Čiste vode su poticale rast [[organizam]]a koji su skladištili [[kalcijev karbonat]] u oklopima i [[kalcit]] u svojim [[kostur]]ima.<ref name="Stanley and Hardie 1998">{{cite journal |last=Stanley |first=S. M. |authorlink= |coauthors=Hardie, L. A. |year=1998 |month= |title=Secular oscillations in the carbonate mineralogy of reef-building and sediment-producing organisms driven by tectonically forced shifts in seawater chemistry |journal=Palaeogeography, Palaeoclimatology, Palaeoecology |volume=144 |issue= |pages=3–19 |doi=10.1016/S0031-0182(98)00109-6 |url= |accessdate= |quote= }}</ref> Ocean Pantalasa je obuhvaćao veći dio sjeverne hemisfere, dok su ostali manji oceani bili '''Proto-Tethys''', '''Paleo-Tethys''', '''Khanty ocean''' koji je bio zatvoren većinom kasnog Ordovicija, '''Iapetus ocean''' te novi '''Rheik ocean'''.

Kamenje Ordovicija je većinom sedimentarno. Zbog zatvorenog područja i niske razine čvrstog tla, koji postavljaju granice [[Erozija|erozije]], morski sedimenti koji čine velik dio sistema Ordovicija, sastoje se uglavnom od [[Vapnenac|vapnenca]]. Počelo je i ogromno uzdizanje planina koja je krenula od Kambrija. Do kraja razdoblja, Gondwana je približila južnom polu te je većinom bila smrznuta.
== Život u Ordoviciju ==
[[File:LibertyFormationSlab092313.jpg|thumb|]]
Tijekom Ordovicija, gotovo sav život se još nalazio u [[ocean]]ima. U Sjevernoj Americi i Europi [[fauna]] se jako razvila. [[Trilobiti]] i [[Ramenonošci]] su bili bogati i raznoliki. [[Mekušci]], koju se se pojavili u Kambriju, postali su uobičajni i raznoliki, kao što su [[školjkaši]] i [[puževi]]. Smatralo se da su se i prvi [[kralježnjaci]] pojavili u Ordovicju, no najnovija istraživanja su pokazala da su vjerojatno nastali već u Kambriju. I prva riba sa raljama potječe iz kasnog Ordovicija. Pojavile su se razne vrste, kao što su Conodonta, Agnata, Cyclostomata, te se razvijaju [[glavonošci]] (Cephalopoda) divovskih veličina. Život je krenuo na kopno.<ref>* B. D. Webby, F. Paris, M. L. Droser und I. G. Percival (Herausgeber): ''The Great Ordovician Biodiversification Event'', S.41-47, Columbia University Press, New York 2004 {{ISBN|0-231-12678-6}}.
* Roger A. Cooper, Godfrey S. Nowlan und S. Henry Williams: ''Global Stratotype Section and Point for base of the Ordovician System.'' Episodes, 24(1): 19-28, Beijing 2001 {{ISSN|0705-3797}}
* Roland Walter: ''Erdgeschichte Die Entstehung der Kontinente und Ozeane.'' 5. Aufl., 325 S., de Gruyter, Berlin & New York 2003. {{ISBN|3-11-017697-1}}
* L. R. M. Cocks und T. H. Torsvik: ''European geography in a global context from the Vendian to the end of the Palaeozoic.'' In: D. G. Gee und R. A. Stephenson (Hrsg.): ''European Lithosphere Dynamics.'' Geological Society London Memoirs, 32: 83-95, London 2006 {{ISSN|0435-4052}}
* Gérard M. Stampfli, Jürgen F. von Raumer und Gilles D. Borel: ''Paleozoic evolution of pre-Variscan terranes: From Gondwana to the Variscan collision.''Geological Society of America Special Paper, 364: 263-280, Boulder 2002 [http://www.unil.ch/webdav/site/mcg/users/gborel/public/Peri-Gond_GSA.pdf PDF]</ref>
Razina [[Ugljikov(IV) oksid|ugljikovog-dioksida (CO2)]] u Zemljinoj atmosferi bila je 4,200 [[ppm]], dakle 15 puta veća od pred-industrijskog razdoblja.<ref>#{{cite journal|title=COPSE: A new model of biogeochemical cycling over Phanerozoic time|author=Bergman, Noam M., Timothy M. Lenton, and Andrew J. Watson|year=2004|journal=American Journal of Science|volume=301|pages=182-204}}
#{{cite journal|author=Berner, RA and Z. Kothavala|year=2001|title=GEOCARB III: A revised model of atmospheric CO<sub>2</sub> over Phanerozoic time|journal=American Journal of Science|volume=304|pages=397–437}}
#{{cite journal|author=Gradstein, FM and JG Ogg|year=1996|title=A Phanerozoic time scale|journal=Episodes|volume=19|pages=3-5}}
#{{cite book|author=Gradstein, FM, JG Ogg and AG Smith|year=2005|title=A geologic time scale 2004|publisher=Cambridge University Press|isbn=0521786738}}
#{{cite journal|author=Rothman, Daniel H.|year=2001|journal=Proceedings of the National Academy of Sciences|title=Atmospheric carbon dioxide levels for the last 500 million years|volume=99|issue=7|pages=4167-4171}}
#{{cite journal|author=Royer, Dana L., Robert A. Berner, Isabel P. Montañez, Neil J. Tabor, and David J. Beerling|title=CO<sub>2</sub> as a primary driver of Phanerozoic climate|journal=GSA Today|year=2004|volume=14|issue=3|pages=4-10}} {{doi|10.1130/1052-5173(2004)014<4:CAAPDO>2.0.CO;2}}
# Veizer, J., Godderis, Y. & Francois. L.M., Evidence for decoupling of atmospheric CO2 and global climate during the Phanerozoic eon. Nature 408, 698-701 (2000) [http://www.nature.com/nature/journal/v408/n6813/abs/408698a0.html]
# Nir J. Shaviv, Ján Veizer: Celestial driver of Phanerozoic climate?, Geological Society of America Vol. 13, Issue 7 (Juliy 2003), S. 4–10, Online (pdf 454 KByte)[http://www.gsajournals.org/archive/1052-5173/13/7/pdf/i1052-5173-13-7-4.pdf]
</ref> Razina [[kisik]]a bila je oko 68 % današnje razine.<ref>http://en.wikipedia.org/wiki/File:Sauerstoffgehalt-1000mj.svg</ref>

I flora je bila raznolika. [[Zelena alga|Zelene alge]] su bile česte u kasnom Kambriju. Biljke su se vjerojatno razvile od njih. Na kopnu su se pojavile i prve biljke. Fosili kopnenih biljaka identificirani su u sedimentim gornjeg Ordovicija. I prve kopnene [[gljive]] su se vjerojatno pojavile u kasnom Ordovicju, odmah nakon biljaka.

Pojavili su se i [[mahovnjaci]] i prvi [[koraljni greben]]i.

== Kraj ordovicija ==
Ordovicij je završio serijom [[Masovna izumiranja|masovnih izumiranja]] vrsta koje, kao cjelina, predstavljaju drugo najveće izumiranje u povijesti zemlje po broju [[Rod (taksonomija)|rodova]] koji su izumrli. Jedino veće izumiranje dogodilo se pri prelasku [[Perm (period)|Perma]] u [[Trijas]]a.

Tijekom tog izumiranja oko 49 % rodova faune je nestalo. Većinom se prihvaća teorija da je to pokrenulo novo [[ledeno doba]] - kraj Ordoovicija je zabilježio jedan od najhladnijih razdoblja Zemlje u zadnjih 600 milijuna godina. No to ledeno doba nije bilo toliko dugo koliko se isprva mislilo; istraživanje je pokazalo da je trajalo negdje između 0.5 do 1.5 milijuna godina. Gondwana se spustila na južni pol pa je glacijacija zarobila i smanjila vodu u svjetskim oceanima.
== Poveznice ==
* [[Geološka razdoblja]]
== Izvori ==
{{Izvori}}
== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Ordovician}}
*[http://www.geo-lieven.com/erdzeitalter/ordovizium/ordovizium.htm Primjeri fosila iz Ordovicija]
*[http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/4433963.stm BBC – zračenje Gama zraka možda odgovorno za izumiranje u Ordoviciju]
*[http://www.abc.net.au/science/news/stories/s1097756.htm ABC – zračenje Gama zraka možda odgovorno za izumiranje u Ordoviciju]
*[http://www.biol.pmf.hr/~eko/ivancica/04geomorfoloske_promjene.pdf Geomorfološke promjene i razvoj života]
{{Paleozoik}}
{{Ordovicij}}

[[Kategorija:Paleozoik]]