WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-29T10:32:36Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 10:32, 29. studenoga 2021.
Redak 80:		Redak 80:
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==

	~~{{Commonscat\|Orpheus}}~~

	* [http://www.maicar.com/GML/Orpheus.html Orfej u grčkoj mitologiji] {{eng oznaka}}		* [http://www.maicar.com/GML/Orpheus.html Orfej u grčkoj mitologiji] {{eng oznaka}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-09T09:06:44Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz}}
[[Datoteka:Rimini204.jpg|mini|Orfej, [[mramor]]na [[skulptura]], [[Rimini]], [[3. stoljeće]]]]

'''Orfej''' ([[grčki jezik|grč.]] '''{{polytonic|Ὀρφεύς}}''', ''Orpheús'') u [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] glavni je zastupnik umjetnosti i pjesme te [[lira (instrument)|lire]] velika utjecaja na mitološku povijest [[Stara Grčka|Grčke]]. Mitsku figuru Orfeja [[Stara Grčka|Grci]] su posudili od svojih [[Trakija|tračkih]] susjeda, a po njemu su nazvani trački orfički [[misterij]]i, nama nepoznata sadržaja.

== [[Etimologija]] ==

[[Ime]] Orfej iz najstarijeg je sloja [[grčki jezik|grčkih]] imena, ona koja završavaju [[sufiks]]om ''-eus''. Stoga se ime Orfej ne spominje ni kod [[Heziod]]a niti kod [[Homer]]a, no poznat je u vrijeme Ibikovo ([[530. pr. Kr.]]) i [[Pindar]]ovo ([[522. pr. Kr.]] - [[442. pr. Kr.]]) koji o njemu govori kao o ocu pjesama.

Jedna mogućnost [[etimologija|etimologije]] jest da potječe iz [[praindoeuropski jezik|praindoeuropske]] [[riječ]]i ''[[zvjezdica (pravopis)|*]] orbhao-'' = biti lišen, od ''*orbh-'' = "odvojiti". Srodne su primjerice [[grčki jezik|grčke]] riječi ''orphe'' = "tama", ''orphanos'' = "siroče", a i u [[engleski jezik|engleskom]] ''orphan'' =" siroče". Moguće je da i dolazi od ''*goao'' = "žalovati", "pjevati divlje", "baciti čaroliju"''.

== Karakteristike ==

Od [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeća pr. Kr.]] na njega se gleda kao na glavnog antičkog pjesnika i glazbenika, izumitelja ili usavršavatelja [[lira (instrument)|lire]], koja je uz pomoć njegova sviranja i pjevanja mogla ne samo očarati divlje zvijeri, nego i odvući drveće i kamenje s njihovih mjesta te zaustaviti [[rijeka (vodotok)|rijeke]] u toku.

Pripisivalo mu se da je kao jedan od pionira civilizacije čovječanstvo naučio umjetnosti [[medicina|medicine]], pisanja i [[poljoprivreda|poljoprivrede]]. Kao blisko povezan s religioznim životom, bio je uzvišen i vidovit, prakticirao je magiju, posebno [[astrologija|astrologiju]]. Bio je štovatelj nekoliko kultova, primjerice [[Apolon]]ova ili [[Dioniz]]ova. Institucionalizirao je mistične rituale, kako javne, tako i privatne. Propisao je inicijacijske i pročišćavajuće rituale.

[[Zviježđe]] [[Lira (zviježđe)|Lira]] na sjevernom nebu predstavlja upravo Orfejevu liru.

== Mitologija ==

=== Život ===

[[Datoteka:Hans Leu d. J. 001.jpg|mini|lijevo|[[Hans Leu]]: Orfej i životinje, [[1519.]]]]

Po najraširenijoj tradiciji Orfej je bio sin tračkog kralja Eagra i [[Kaliopa|Kaliope]], [[Muza|Muze]] [[ep]]ske poezije. Ona je najstarija i najpametnija od Muza. Ponekad se umjesto Eagra kao Orfejeva oca uzima [[Apolon]], kao što mu se katkada kao majka navodi [[Selena]] (grč. [[Luna]]), božica [[Mjesec]]a. Takva bi kombinacija roditelja (majka - boginja [[Mjesec]]a i otac - bog [[Sunce|Sunca]]) objašnjavala Orfejevu božansku prirodu. On je tako u [[Trakija|Trakiji]] postao onaj element koji je ujedinjavao žensko lunarno i muško solarno božanstvo te time pomirio Apolonov i Dionizov kult. Orfej je glazbu naučio od Lina ili Apolona, zavisi o predaji. Lin je prvorođeni sin Kaliope i Eagra ili Apolona. Orfej je bio Apolonov ljubavnik te mu je Apolon na dar podario svoju [[lira (instrument)|liru]], koju je izradio [[Hermes]] od [[kornjača|kornjačina]] oklopa. Negdje se navodi da je Orfej liru dobio od svog oca Apolona, a dar pjevanja u [[heksametar|heksametrima]] od majke Kaliope, boginje epskog pjesništva.

[[Datoteka:Gustave Moreau Orphée 1865.jpg|mini|[[Gustave Moreau]]: Orfej, Orfejova glava, [[1865.]]]]

Usprkos svom tračkom podrijetlu pridružio se [[Argonauti]]ma u njihovoj ekspediciji, čijeg je vođu [[Jazon]]a Krion upozorio da samo uz pomoć Orfeja može proći pokraj [[Sirena]]. Kad je Orfej čuo njihovu pjesmu, izvukao je svoju [[lira (instrument)|liru]] i započeo pjesmu koja je bila mnogo ljepša od njihove.

Pred kraj života, Orfej je prestao štovati sve bogove osim boga [[Sunce|Sunca]], [[Apolon]]a. Jednoga jutra penjao se planinom Pangaion (gdje je [[Dioniz]] imao svoje svetište) te pozdravio svog boga jutra. No rastrgale su ga tračke [[Menade]], jer nije štovao svog prijašnjeg boga, Dioniza. Značajno je i to što je njegova smrt analogna Dionizovoj smrti, kojemu je zbog toga bio svećenik i avatar.

<blockquote>[[Ovidije]] u svojim ''[[Metamorfoze|Metamorfozama]]'' također spominje tračke [[Menade]], Dionizove sljedbenice, razbješnjene Orfejem, kako prvo bacaju kamanje i štapove na njega dok je svirao, no njegova je glazba bila toliko prekrasna da su kamenje i grane odbijali pogoditi ga. Još više ražešćene Menade rastrgale su ga u komadiće za vrijeme ludila [[Bakho|bakhantskih]] orgija.</blockquote>

Njegova glava i [[lira (instrument)|lira]], još pjevajući tužne pjesme, doplutali su brzom [[rijeka (vodotok)|rijekom]] Hebrom do obala [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]]. Odande su ih [[vjetar|vjetrovi]] i [[val]]ovi prenijeli do obala otoka [[Lezb]]a koji je postao kolijevkom pjesništva. Tamošnji stanovnici zakopali su njegovu glavu i podigli hram u njegovu čast blizu Antise. Njegovu liru [[Muze]] su odnijele na nebo i postavile je među [[zvijezda|zvijezde]]. Muze su također pokupile ostatke njegova tijela i zakopale ih kod Leiberte podno planine [[Olimp]], gdje su [[slavuj]]i pjevali nad njegovim grobom.

=== Orfej i Euridika ===

[[Datoteka:Frederic Leighton-Orfeo ed Euridice-1864.jpg|mini|[[Frederic Leighton]]: Orfej i [[Euridika]], [[1864.]]]]

Nakon mladosti i avantura s [[Argonauti]]ma, Orfej se odlučio skrasiti s najljepšom od sviju [[nimfa]] - [[Euridika|Euridikom]]. Čim ju je ugledao među njezinim prijateljicama, čija ljepota joj nije bila ni do koljena, Orfej je znao da će njih dvoje postati jedno. Predivna je Euridika, duge plave kose i [[oči]]ju boje [[lan]]a, uskoro postala njegovom ženom. Ali bračna sreća nije dugo trajala jer je Euridiku takla ledena ruka [[smrt]]i. Bježeći od pohotnog [[Aristej]]a koji ju je želio silovati, nagazila je na [[zmija|zmiju]] skrivenu u visokoj travi, vrisnula i zauvijek zaklopila svoje [[plava|plave]] oči.

[[Datoteka:Jean-Baptiste-Camille Corot - Orphée.jpg|mini|lijevo|[[Jean-Baptiste-Camille Corot]]: Orfej vraća [[Euridika|Euridiku]] iz podzemlja]]

Neutješni se Orfej odlučio se na još jedan nevjerojatan poduhvat - silazak u svijet mrtvih. Na ulazu u [[Had (podzemni svijet)|Had]] svojom je [[lira (instrument)|lirom]] začarao troglavog [[Kerber]]a i potom stao pred [[Had (bog)|Hada]] i njegovu ženu [[Perzefona|Perzefonu]], vladare podzemlja, i pjevao za izbavljenje svoje voljene. Ganuti njegovom pjesmom odlučili su pustiti [[Euridika|Euridiku]] nazad na [[Sunce|Sunčevu]] svjetlost uz jedan uvjet: kad se bude vraćao na gornji svijet, Orfej se ne smije okrenuti za Euridikom koja je trebala pratiti njegove stope.

Krenuvši polako, Orfej, mučen velikom čežnjom da vidi lice svoje voljene i zabrinut jer nije čuo njezine korake, prekršio je postavljeni uvjet. [[Euridika]] je potonula nazad u svijet sjena pružajući mu još jednom svoje blijede ruke. Izgubio ju je zauvijek. Sedam je dana Orfej tugovao plačući na obalama podzemnih [[rijeka (vodotok)|rijeka]], ali drugi su put [[Had (bog)|Had]] i [[Perzefona]] bili neumoljivi. Vrativši se sam nazad u gornji svijet, Orfej je odbijao [[ljubav]] drugih žena.

== Orfičko pjesništvo ==

Velik broj grčkih vjerskih pjesama u [[heksametar|heksametrima]] pripisuje se Orfeju. Od ove velike literature samo su dva primjera preživjela u cijelosti: skup [[himna]] napisanih negdje između 2. i 3. stoljeća te orfička ''Argonautika'', napisana negdje između [[4. stoljeće|4.]] i [[6. stoljeće|6. stoljeća]]. Prijašnja orfička literatura, od koje mnoga datira još iz [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeća pr. Kr.]], sačuvana je samo u dijelovima i citatima kasnijih autora.

Orfičko pjesništvo zaokruženo je mističnim obredima i pročišćavajućim ritualima. [[Platon]] tako govori o klasi vegetarijanskih prosjaka svećenika koji su nudili pročišćenje bogatima te recitirali knjige Orfeja i Muza<ref>[[Platon]]: ''[[Država (Platon)|Država]]'' (364.)</ref>. Oni koji su bili posebno predani tim ritualima i poeziji često su prakticirali [[vegetarijanstvo]], apstinenciju te nisu jeli [[jaje|jaja]] – što je postalo poznato kao ''Orphikos bios'' ili orfički način života.

== Djela iste tematike ==

* [[Ovidije]]: ''[[Metamorfoze]]''
* [[Mavro Vetranović]]: ''[[Orfeo]]''

Orfej, a posebice njegova [[ljubav]] s [[Euridika|Euridikom]] česta su glazbena tematika:

* [[Jacopo Peri]]: ''Euridika'' ([[1600.]])
* [[Claudio Monteverdi]]: ''Orfej'' ([[1609.]])
* [[Christoph Willibald Gluck]]: ''Orfej i Euridika'' ([[1762.]])
* [[Jacques Offenbach]]: ''Orfej u podzemlju''
* [[Igor Stravinski]]: ''Orfej''

== Literatura ==

{{izvori}}

* [[Apolodor]]: ''[[Biblioteka (Apolodor)|Biblioteka]]''
* [[Ovidije]]: ''[[Metamorfoze]]'' (X./1. - 105; XI./1. - 66)

* [[Walter Burkert|Burkert, Walter]]: ''Greek Religion'', Harvard University Press, Cambridge, 1985.
* [[Robert Graves|Graves, Robert]]: ''Grčki mitovi'', CID, Zagreb, 2003.
* [[Károly Kerényi|Kerényi, Károly]]: ''The Gods of the Greeks'', Thames & Hudson, New York/London, 1951.

== Vanjske poveznice ==

{{Commonscat|Orpheus}}

* [http://www.maicar.com/GML/Orpheus.html Orfej u grčkoj mitologiji] {{eng oznaka}}
* [http://www.theoi.com/Text/OrphicHymns1.html Orfičke himne] {{eng oznaka}}

[[Kategorija:Mitološki Grci]]

Orfej - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica