Ottawa (Kanada) - Povijest promjena

WikiSysop: file->datoteka

2022-05-01T05:44:44Z

file->datoteka

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

2022-01-02T13:47:50Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 13:47, 2. siječnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Ottawa (Kanada)'''-->~~{{izdvojeni članak\|prosinac 2016.}}~~		<!--'''Ottawa (Kanada)'''-->
	{{Infookvir naselje		{{Infookvir naselje
	\| ime = Ottawa		\| ime = Ottawa

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)

2021-12-01T23:26:41Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 23:26, 1. prosinca 2021.
Redak 155:		Redak 155:
	Izgradnju kanala vodio je britanski pukovnik [[John By]], koji je završio projekt [[1832.]], nakon čega je značajno porastao broj stanovnika u ovom području. Kanalom je stvorena sigurna veza između Montréala i [[Kingston (Ontario)\|Kingstona]] na jezeru Ontario. Za vrijeme izgradnje, pukovnik By je postavio vojne barake na onom što je danas Parliament Hill ili Colline du Parlement čime je osnovan Bytown, tj. današnja Ottawa.		Izgradnju kanala vodio je britanski pukovnik [[John By]], koji je završio projekt [[1832.]], nakon čega je značajno porastao broj stanovnika u ovom području. Kanalom je stvorena sigurna veza između Montréala i [[Kingston (Ontario)\|Kingstona]] na jezeru Ontario. Za vrijeme izgradnje, pukovnik By je postavio vojne barake na onom što je danas Parliament Hill ili Colline du Parlement čime je osnovan Bytown, tj. današnja Ottawa.

	Kanal je podijelio mjesto na dva dijela: gornji grad gdje se nalaze zgrade parlamenta, te donji grad koji je bio prenapučeno montažno naselje u kojem su često vladale epidemije bolesti, kao što je izbijanje [[kolera\|kolere]] 1832. i [[tifus]]a 1847. godine. Bytown je preimenovan u Ottawu 1855. kada dobiva i status grada.<ref>{{~~Citiraj web~~ \|url= http://www.thecanadianencyclopedia.com/index.cfm?PgNm=TCE&Params=A1ARTA0006008\|title= Ottawa (ON)\|accessdate=2009-02-24 \|work= \|publisher= The Canadian Encyclopedia\|date= }}</ref>		Kanal je podijelio mjesto na dva dijela: gornji grad gdje se nalaze zgrade parlamenta, te donji grad koji je bio prenapučeno montažno naselje u kojem su često vladale epidemije bolesti, kao što je izbijanje [[kolera\|kolere]] 1832. i [[tifus]]a 1847. godine. Bytown je preimenovan u Ottawu 1855. kada dobiva i status grada.<ref>{{Citiranje weba \|url= http://www.thecanadianencyclopedia.com/index.cfm?PgNm=TCE&Params=A1ARTA0006008\|title= Ottawa (ON)\|accessdate=2009-02-24 \|work= \|publisher= The Canadian Encyclopedia\|date= }}</ref>

	=== Glavni grad Kanade ===		=== Glavni grad Kanade ===
Redak 190:		Redak 190:
	Ottawa ima umjerenu kontinentalnu klimu ([[Köppenova klasifikacija klime\|Dfb]]) s najvišom zabilježenom temperaturom od 37,8 °C dana 5. srpnja 1913., dok je najniža bila -38,9 °C dana 29. prosinca 1933. godine. Ovo je četvrta najniža zabilježena temperatura u nekom glavnom gradu (poslije [[Ulan Bator]]a, [[Astana\|Astane]] i [[Moskva\|Moskve]]).		Ottawa ima umjerenu kontinentalnu klimu ([[Köppenova klasifikacija klime\|Dfb]]) s najvišom zabilježenom temperaturom od 37,8 °C dana 5. srpnja 1913., dok je najniža bila -38,9 °C dana 29. prosinca 1933. godine. Ovo je četvrta najniža zabilježena temperatura u nekom glavnom gradu (poslije [[Ulan Bator]]a, [[Astana\|Astane]] i [[Moskva\|Moskve]]).

	Velike promjene temparature pogoduju održavanju raznih aktivnosti tijekom godine, kao što je npr. Snježni bal na kanalu Rideau po zimi ili Dan Kanade na Brdu Parlamenta u srpnju. Snijeg i led česti su tijekom cijele zime. Zanimljivo je da je siječanj u Ottawi u prosjeku hladniji od siječnja u Moskvi koja se nalazi puno sjevernije. Godišnje na grad padne 235 cm [[snijeg]]a. Najviši snijeg zabilježen je 3. i 4. ožujka 1947. kad je palo 73 cm snijega.<ref name=snowfall1947>{{~~Citiraj web~~		Velike promjene temparature pogoduju održavanju raznih aktivnosti tijekom godine, kao što je npr. Snježni bal na kanalu Rideau po zimi ili Dan Kanade na Brdu Parlamenta u srpnju. Snijeg i led česti su tijekom cijele zime. Zanimljivo je da je siječanj u Ottawi u prosjeku hladniji od siječnja u Moskvi koja se nalazi puno sjevernije. Godišnje na grad padne 235 cm [[snijeg]]a. Najviši snijeg zabilježen je 3. i 4. ožujka 1947. kad je palo 73 cm snijega.<ref name=snowfall1947>{{Citiranje weba
	\|url=http://www.islandnet.com/~see/weather/almanac/diarymar.htm		\|url=http://www.islandnet.com/~see/weather/almanac/diarymar.htm
	\|title=Significant Weather Events Canada		\|title=Significant Weather Events Canada
Redak 375:		Redak 375:
	\|}		\|}

	Prema popisu iz 2006., u Ottawi živi 812.129 stanovnika.<ref name = "community profile">{{~~Citiraj web~~ \|url= http://www12.statcan.ca/census-recensement/2006/dp-pd/prof/92-591/Details/Page.cfm?Lang=E&Geo1=CSD&Code1=3506008&Geo2=PR&Code2=35&Data=Count&SearchText=Ottawa&SearchType=Begins&SearchPR=01&B1=All&GeoLevel=&GeoCode=3506008\|title= Community Profiles from the 2006 Census: Ottawa\|work= \|publisher= Statistics Canada}}</ref>, dok u cijelom statističkom aglomerizacijskom području Ottawa-Gatineau živi 1.130.761 stanovnika.<ref>{{~~Citiraj web~~ \|url= http://www12.statcan.ca/census-recensement/2006/dp-pd/prof/92-591/Details/Page.cfm?Lang=E&Geo1=CMA&Code1=505__&Geo2=PR&Code2=35&Data=Count&SearchText=Ottawa%20-%20Gatineau&SearchType=Begins&SearchPR=01&B1=All&GeoLevel=&GeoCode=505\|title= Community Profiles from the 2006 Census: Ottawa-Gatineau Metropolitan Area \|work= \|publisher= Statistics Canada}}</ref>		Prema popisu iz 2006., u Ottawi živi 812.129 stanovnika.<ref name = "community profile">{{Citiranje weba \|url= http://www12.statcan.ca/census-recensement/2006/dp-pd/prof/92-591/Details/Page.cfm?Lang=E&Geo1=CSD&Code1=3506008&Geo2=PR&Code2=35&Data=Count&SearchText=Ottawa&SearchType=Begins&SearchPR=01&B1=All&GeoLevel=&GeoCode=3506008\|title= Community Profiles from the 2006 Census: Ottawa\|work= \|publisher= Statistics Canada}}</ref>, dok u cijelom statističkom aglomerizacijskom području Ottawa-Gatineau živi 1.130.761 stanovnika.<ref>{{Citiranje weba \|url= http://www12.statcan.ca/census-recensement/2006/dp-pd/prof/92-591/Details/Page.cfm?Lang=E&Geo1=CMA&Code1=505__&Geo2=PR&Code2=35&Data=Count&SearchText=Ottawa%20-%20Gatineau&SearchType=Begins&SearchPR=01&B1=All&GeoLevel=&GeoCode=505\|title= Community Profiles from the 2006 Census: Ottawa-Gatineau Metropolitan Area \|work= \|publisher= Statistics Canada}}</ref>

	Građani Ottawe rođeni u inozemstvu čine 22,3 % ukupnog stanovništva,<ref name = "community profile"/> a najveći dio njih dolazi iz [[Kina\|Kine]], [[Libanon]]a, sjevernoistočne [[Afrika\|Afrike]], [[Iran]]a i [[Balkan]]a.<ref>[http://www12.statcan.ca/english/census01/Products/Analytic/companion/etoimm/subprovs.cfm#ottawahull Statcan Census]</ref> Pripadnici vidljivih manjinskih skupina (stanovništvo koje nije europskog podrijetla) čini 20,2 % stanovništva, od čega domorodačko kanadsko stanovništvo čini 1,5%. Najveći udio među stanovništvom u ovoj skupini imaju [[Crnci]]: 4,9%, [[Kinezi]]: 3,8%, [[Južna Azija\|južni Azijati]]: 3,3% i [[Arapi]]: 3,0%, a postoje i manji udjeli pripadnika miješanih rasa i ostalih istočnoazijskih skupina<ref name = "community profile"/>.		Građani Ottawe rođeni u inozemstvu čine 22,3 % ukupnog stanovništva,<ref name = "community profile"/> a najveći dio njih dolazi iz [[Kina\|Kine]], [[Libanon]]a, sjevernoistočne [[Afrika\|Afrike]], [[Iran]]a i [[Balkan]]a.<ref>[http://www12.statcan.ca/english/census01/Products/Analytic/companion/etoimm/subprovs.cfm#ottawahull Statcan Census]</ref> Pripadnici vidljivih manjinskih skupina (stanovništvo koje nije europskog podrijetla) čini 20,2 % stanovništva, od čega domorodačko kanadsko stanovništvo čini 1,5%. Najveći udio među stanovništvom u ovoj skupini imaju [[Crnci]]: 4,9%, [[Kinezi]]: 3,8%, [[Južna Azija\|južni Azijati]]: 3,3% i [[Arapi]]: 3,0%, a postoje i manji udjeli pripadnika miješanih rasa i ostalih istočnoazijskih skupina<ref name = "community profile"/>.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)

2021-12-01T03:45:29Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)

←Starija inačica		Inačica od 03:45, 1. prosinca 2021.
Redak 155:		Redak 155:
	Izgradnju kanala vodio je britanski pukovnik [[John By]], koji je završio projekt [[1832.]], nakon čega je značajno porastao broj stanovnika u ovom području. Kanalom je stvorena sigurna veza između Montréala i [[Kingston (Ontario)\|Kingstona]] na jezeru Ontario. Za vrijeme izgradnje, pukovnik By je postavio vojne barake na onom što je danas Parliament Hill ili Colline du Parlement čime je osnovan Bytown, tj. današnja Ottawa.		Izgradnju kanala vodio je britanski pukovnik [[John By]], koji je završio projekt [[1832.]], nakon čega je značajno porastao broj stanovnika u ovom području. Kanalom je stvorena sigurna veza između Montréala i [[Kingston (Ontario)\|Kingstona]] na jezeru Ontario. Za vrijeme izgradnje, pukovnik By je postavio vojne barake na onom što je danas Parliament Hill ili Colline du Parlement čime je osnovan Bytown, tj. današnja Ottawa.

	Kanal je podijelio mjesto na dva dijela: gornji grad gdje se nalaze zgrade parlamenta, te donji grad koji je bio prenapučeno montažno naselje u kojem su često vladale epidemije bolesti, kao što je izbijanje [[kolera\|kolere]] 1832. i [[tifus]]a 1847. godine. Bytown je preimenovan u Ottawu 1855. kada dobiva i status grada.<ref>{{~~cite~~ web \|url= http://www.thecanadianencyclopedia.com/index.cfm?PgNm=TCE&Params=A1ARTA0006008\|title= Ottawa (ON)\|accessdate=2009-02-24 \|work= \|publisher= The Canadian Encyclopedia\|date= }}</ref>		Kanal je podijelio mjesto na dva dijela: gornji grad gdje se nalaze zgrade parlamenta, te donji grad koji je bio prenapučeno montažno naselje u kojem su često vladale epidemije bolesti, kao što je izbijanje [[kolera\|kolere]] 1832. i [[tifus]]a 1847. godine. Bytown je preimenovan u Ottawu 1855. kada dobiva i status grada.<ref>{{Citiraj web \|url= http://www.thecanadianencyclopedia.com/index.cfm?PgNm=TCE&Params=A1ARTA0006008\|title= Ottawa (ON)\|accessdate=2009-02-24 \|work= \|publisher= The Canadian Encyclopedia\|date= }}</ref>

	=== Glavni grad Kanade ===		=== Glavni grad Kanade ===
Redak 190:		Redak 190:
	Ottawa ima umjerenu kontinentalnu klimu ([[Köppenova klasifikacija klime\|Dfb]]) s najvišom zabilježenom temperaturom od 37,8 °C dana 5. srpnja 1913., dok je najniža bila -38,9 °C dana 29. prosinca 1933. godine. Ovo je četvrta najniža zabilježena temperatura u nekom glavnom gradu (poslije [[Ulan Bator]]a, [[Astana\|Astane]] i [[Moskva\|Moskve]]).		Ottawa ima umjerenu kontinentalnu klimu ([[Köppenova klasifikacija klime\|Dfb]]) s najvišom zabilježenom temperaturom od 37,8 °C dana 5. srpnja 1913., dok je najniža bila -38,9 °C dana 29. prosinca 1933. godine. Ovo je četvrta najniža zabilježena temperatura u nekom glavnom gradu (poslije [[Ulan Bator]]a, [[Astana\|Astane]] i [[Moskva\|Moskve]]).

	Velike promjene temparature pogoduju održavanju raznih aktivnosti tijekom godine, kao što je npr. Snježni bal na kanalu Rideau po zimi ili Dan Kanade na Brdu Parlamenta u srpnju. Snijeg i led česti su tijekom cijele zime. Zanimljivo je da je siječanj u Ottawi u prosjeku hladniji od siječnja u Moskvi koja se nalazi puno sjevernije. Godišnje na grad padne 235 cm [[snijeg]]a. Najviši snijeg zabilježen je 3. i 4. ožujka 1947. kad je palo 73 cm snijega.<ref name=snowfall1947>{{~~cite~~ web		Velike promjene temparature pogoduju održavanju raznih aktivnosti tijekom godine, kao što je npr. Snježni bal na kanalu Rideau po zimi ili Dan Kanade na Brdu Parlamenta u srpnju. Snijeg i led česti su tijekom cijele zime. Zanimljivo je da je siječanj u Ottawi u prosjeku hladniji od siječnja u Moskvi koja se nalazi puno sjevernije. Godišnje na grad padne 235 cm [[snijeg]]a. Najviši snijeg zabilježen je 3. i 4. ožujka 1947. kad je palo 73 cm snijega.<ref name=snowfall1947>{{Citiraj web
	\|url=http://www.islandnet.com/~see/weather/almanac/diarymar.htm		\|url=http://www.islandnet.com/~see/weather/almanac/diarymar.htm
	\|title=Significant Weather Events Canada		\|title=Significant Weather Events Canada
Redak 375:		Redak 375:
	\|}		\|}

	Prema popisu iz 2006., u Ottawi živi 812.129 stanovnika.<ref name = "community profile">{{~~cite~~ web \|url= http://www12.statcan.ca/census-recensement/2006/dp-pd/prof/92-591/Details/Page.cfm?Lang=E&Geo1=CSD&Code1=3506008&Geo2=PR&Code2=35&Data=Count&SearchText=Ottawa&SearchType=Begins&SearchPR=01&B1=All&GeoLevel=&GeoCode=3506008\|title= Community Profiles from the 2006 Census: Ottawa\|work= \|publisher= Statistics Canada}}</ref>, dok u cijelom statističkom aglomerizacijskom području Ottawa-Gatineau živi 1.130.761 stanovnika.<ref>{{~~cite~~ web \|url= http://www12.statcan.ca/census-recensement/2006/dp-pd/prof/92-591/Details/Page.cfm?Lang=E&Geo1=CMA&Code1=505__&Geo2=PR&Code2=35&Data=Count&SearchText=Ottawa%20-%20Gatineau&SearchType=Begins&SearchPR=01&B1=All&GeoLevel=&GeoCode=505\|title= Community Profiles from the 2006 Census: Ottawa-Gatineau Metropolitan Area \|work= \|publisher= Statistics Canada}}</ref>		Prema popisu iz 2006., u Ottawi živi 812.129 stanovnika.<ref name = "community profile">{{Citiraj web \|url= http://www12.statcan.ca/census-recensement/2006/dp-pd/prof/92-591/Details/Page.cfm?Lang=E&Geo1=CSD&Code1=3506008&Geo2=PR&Code2=35&Data=Count&SearchText=Ottawa&SearchType=Begins&SearchPR=01&B1=All&GeoLevel=&GeoCode=3506008\|title= Community Profiles from the 2006 Census: Ottawa\|work= \|publisher= Statistics Canada}}</ref>, dok u cijelom statističkom aglomerizacijskom području Ottawa-Gatineau živi 1.130.761 stanovnika.<ref>{{Citiraj web \|url= http://www12.statcan.ca/census-recensement/2006/dp-pd/prof/92-591/Details/Page.cfm?Lang=E&Geo1=CMA&Code1=505__&Geo2=PR&Code2=35&Data=Count&SearchText=Ottawa%20-%20Gatineau&SearchType=Begins&SearchPR=01&B1=All&GeoLevel=&GeoCode=505\|title= Community Profiles from the 2006 Census: Ottawa-Gatineau Metropolitan Area \|work= \|publisher= Statistics Canada}}</ref>

	Građani Ottawe rođeni u inozemstvu čine 22,3 % ukupnog stanovništva,<ref name = "community profile"/> a najveći dio njih dolazi iz [[Kina\|Kine]], [[Libanon]]a, sjevernoistočne [[Afrika\|Afrike]], [[Iran]]a i [[Balkan]]a.<ref>[http://www12.statcan.ca/english/census01/Products/Analytic/companion/etoimm/subprovs.cfm#ottawahull Statcan Census]</ref> Pripadnici vidljivih manjinskih skupina (stanovništvo koje nije europskog podrijetla) čini 20,2 % stanovništva, od čega domorodačko kanadsko stanovništvo čini 1,5%. Najveći udio među stanovništvom u ovoj skupini imaju [[Crnci]]: 4,9%, [[Kinezi]]: 3,8%, [[Južna Azija\|južni Azijati]]: 3,3% i [[Arapi]]: 3,0%, a postoje i manji udjeli pripadnika miješanih rasa i ostalih istočnoazijskih skupina<ref name = "community profile"/>.		Građani Ottawe rođeni u inozemstvu čine 22,3 % ukupnog stanovništva,<ref name = "community profile"/> a najveći dio njih dolazi iz [[Kina\|Kine]], [[Libanon]]a, sjevernoistočne [[Afrika\|Afrike]], [[Iran]]a i [[Balkan]]a.<ref>[http://www12.statcan.ca/english/census01/Products/Analytic/companion/etoimm/subprovs.cfm#ottawahull Statcan Census]</ref> Pripadnici vidljivih manjinskih skupina (stanovništvo koje nije europskog podrijetla) čini 20,2 % stanovništva, od čega domorodačko kanadsko stanovništvo čini 1,5%. Najveći udio među stanovništvom u ovoj skupini imaju [[Crnci]]: 4,9%, [[Kinezi]]: 3,8%, [[Južna Azija\|južni Azijati]]: 3,3% i [[Arapi]]: 3,0%, a postoje i manji udjeli pripadnika miješanih rasa i ostalih istočnoazijskih skupina<ref name = "community profile"/>.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-13T09:17:58Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 09:17, 13. studenoga 2021.
Redak 165:		Redak 165:
	[[File:OttawaWarMemorial.jpg\|thumb\|right\|Spomenik ratnim žrtvama]]		[[File:OttawaWarMemorial.jpg\|thumb\|right\|Spomenik ratnim žrtvama]]

	Nakon [[prvi svjetski rat\|Prvog svjetskog rata]], zbog neodržavanja drvenih građevina je veliki dio glavnog grada bio u rasulu. Izvorna glavna zgrada parlamenta uništena je u požaru [[1916.]] godine. Za obnovu i izgradnju prijestolnice zadužen je francuski urbani dizajner [[Jacques Gréber]].<ref name=Planners>{{~~Cite web~~ \|title=Planners Over Time \|url=http://www.canadascapital.gc.ca/bins/ncc_web_content_page.asp?cid=16300-20443-29365-23553&lang=1&bhcp=1 \|publisher=Komisija nacionalne prijestolnice}}</ref> Jacques Gréber je dao izgraditi zeleni pojas prijestolnice (''Greenbelt'' ili ''Ceinture de verdure'') te mnoge ostale projekte u [[Regija nacionalne prijestolnice\|Regiji nacionalne prijestolnice]]. Gornji i donji dom parlamenta preseljeni su za to vrijeme u zgradu današnjeg Kanadskog prirodoslovnog muzeja. Središnja zgrada novog parlamenta (''Centre Block'' ili ''Édifice du centre'') završena je [[1922.]] godine. Toranj mira na zgradi postao je novi simbol grada.		Nakon [[prvi svjetski rat\|Prvog svjetskog rata]], zbog neodržavanja drvenih građevina je veliki dio glavnog grada bio u rasulu. Izvorna glavna zgrada parlamenta uništena je u požaru [[1916.]] godine. Za obnovu i izgradnju prijestolnice zadužen je francuski urbani dizajner [[Jacques Gréber]].<ref name=Planners>{{Citiranje weba \|title=Planners Over Time \|url=http://www.canadascapital.gc.ca/bins/ncc_web_content_page.asp?cid=16300-20443-29365-23553&lang=1&bhcp=1 \|publisher=Komisija nacionalne prijestolnice}}</ref> Jacques Gréber je dao izgraditi zeleni pojas prijestolnice (''Greenbelt'' ili ''Ceinture de verdure'') te mnoge ostale projekte u [[Regija nacionalne prijestolnice\|Regiji nacionalne prijestolnice]]. Gornji i donji dom parlamenta preseljeni su za to vrijeme u zgradu današnjeg Kanadskog prirodoslovnog muzeja. Središnja zgrada novog parlamenta (''Centre Block'' ili ''Édifice du centre'') završena je [[1922.]] godine. Toranj mira na zgradi postao je novi simbol grada.

	[[File:VEDAyParadeOttawa.jpg\|thumb\|left\|Parada za Dan pobjede u Europi, 1945. godine]]		[[File:VEDAyParadeOttawa.jpg\|thumb\|left\|Parada za Dan pobjede u Europi, 1945. godine]]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

2021-11-10T23:59:59Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

←Starija inačica		Inačica od 23:59, 10. studenoga 2021.
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Ottawa (Kanada)'''-->{{izdvojeni članak\|prosinac 2016.}}		<!--'''Ottawa (Kanada)'''-->{{izdvojeni članak\|prosinac 2016.}}
	{{~~Naselje~~		{{Infookvir naselje
	\| ime = Ottawa		\| ime = Ottawa
	\| ime_genitiv = Ottawe		\| ime_genitiv = Ottawe

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-06T00:49:00Z

Bot: Automatski unos stranica

Prikaži promjene

←Starija inačica		Inačica od 09:17, 13. studenoga 2021.
Redak 165:		Redak 165:
	[[File:OttawaWarMemorial.jpg\|thumb\|right\|Spomenik ratnim žrtvama]]		[[File:OttawaWarMemorial.jpg\|thumb\|right\|Spomenik ratnim žrtvama]]

	Nakon [[prvi svjetski rat\|Prvog svjetskog rata]], zbog neodržavanja drvenih građevina je veliki dio glavnog grada bio u rasulu. Izvorna glavna zgrada parlamenta uništena je u požaru [[1916.]] godine. Za obnovu i izgradnju prijestolnice zadužen je francuski urbani dizajner [[Jacques Gréber]].<ref name=Planners>{{~~Cite web~~ \|title=Planners Over Time \|url=http://www.canadascapital.gc.ca/bins/ncc_web_content_page.asp?cid=16300-20443-29365-23553&lang=1&bhcp=1 \|publisher=Komisija nacionalne prijestolnice}}</ref> Jacques Gréber je dao izgraditi zeleni pojas prijestolnice (''Greenbelt'' ili ''Ceinture de verdure'') te mnoge ostale projekte u [[Regija nacionalne prijestolnice\|Regiji nacionalne prijestolnice]]. Gornji i donji dom parlamenta preseljeni su za to vrijeme u zgradu današnjeg Kanadskog prirodoslovnog muzeja. Središnja zgrada novog parlamenta (''Centre Block'' ili ''Édifice du centre'') završena je [[1922.]] godine. Toranj mira na zgradi postao je novi simbol grada.		Nakon [[prvi svjetski rat\|Prvog svjetskog rata]], zbog neodržavanja drvenih građevina je veliki dio glavnog grada bio u rasulu. Izvorna glavna zgrada parlamenta uništena je u požaru [[1916.]] godine. Za obnovu i izgradnju prijestolnice zadužen je francuski urbani dizajner [[Jacques Gréber]].<ref name=Planners>{{Citiranje weba \|title=Planners Over Time \|url=http://www.canadascapital.gc.ca/bins/ncc_web_content_page.asp?cid=16300-20443-29365-23553&lang=1&bhcp=1 \|publisher=Komisija nacionalne prijestolnice}}</ref> Jacques Gréber je dao izgraditi zeleni pojas prijestolnice (''Greenbelt'' ili ''Ceinture de verdure'') te mnoge ostale projekte u [[Regija nacionalne prijestolnice\|Regiji nacionalne prijestolnice]]. Gornji i donji dom parlamenta preseljeni su za to vrijeme u zgradu današnjeg Kanadskog prirodoslovnog muzeja. Središnja zgrada novog parlamenta (''Centre Block'' ili ''Édifice du centre'') završena je [[1922.]] godine. Toranj mira na zgradi postao je novi simbol grada.

	[[File:VEDAyParadeOttawa.jpg\|thumb\|left\|Parada za Dan pobjede u Europi, 1945. godine]]		[[File:VEDAyParadeOttawa.jpg\|thumb\|left\|Parada za Dan pobjede u Europi, 1945. godine]]

←Starija inačica		Inačica od 05:44, 1. svibnja 2022.
Redak 158:		Redak 158:

	=== Glavni grad Kanade ===		=== Glavni grad Kanade ===
	[[~~File~~:OttawaAerial9.JPG\|thumb\|left\|Pogled na zgradu parlamenta iz 1920. godine.]]		[[Datoteka:OttawaAerial9.JPG\|thumb\|left\|Pogled na zgradu parlamenta iz 1920. godine.]]
	Dana [[31. prosinca]] [[1857.]], kraljica [[Viktorija, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva\|Viktorija]] je kao glavni grad [[Provincija Kanada\|Provincije Kanade]] (današnji Ontario i Québec) izabrala Ottawu. Iako je danas Ottawa četvrti po veličini grad u Kanadi, u to vrijeme bila je malo naselje koja je znatno bila udaljena od velikih kanadskih gradova kao [[Québec (grad)\|Québec]] i [[Montréal]] na istoku, te [[Kingston (Ontario)\|Kingston]] i [[Toronto]] na zapadu.		Dana [[31. prosinca]] [[1857.]], kraljica [[Viktorija, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva\|Viktorija]] je kao glavni grad [[Provincija Kanada\|Provincije Kanade]] (današnji Ontario i Québec) izabrala Ottawu. Iako je danas Ottawa četvrti po veličini grad u Kanadi, u to vrijeme bila je malo naselje koja je znatno bila udaljena od velikih kanadskih gradova kao [[Québec (grad)\|Québec]] i [[Montréal]] na istoku, te [[Kingston (Ontario)\|Kingston]] i [[Toronto]] na zapadu.

	Postoji više razloga zašto su kraljičini savjetnici kao glavni grad predložili Ottawu: kao prvo, ovo je bilo jedino značajnije naselje na granici zapadne i istočne Kanade (Ontario i Québec), čime je bio prihvatljiv kompromis za britansku i francusku zajednicu koje su živjele u koloniji; drugi razlog je bila udaljenost ovog grada od američke granice i izoliranost gustim šumama, što je bilo vrlo važno u to vrijeme nedugo nakon rata sa SAD-om; kao treće, vlada je ovdje posjedovala veliki dio privlačnog zemljišta kod rijeke Ottawe. Prednost Ottawe bila je lakša obrana od mogućih napada, te prometna veza rijekom Ottawom i kanalom Rideau sa istokom i zapadom kolonije. Zbog male veličine grada nisu bile izgledne pobune stanovništva i napadi na vladine zgrade, kao što je to bio slučaj sa ostalim prijestolnicama Kanade. Riječna mreža grada omogućavala je vezu Kingstona i Montréala bez dodira s tada opasnom kanadsko-američkom granicom.		Postoji više razloga zašto su kraljičini savjetnici kao glavni grad predložili Ottawu: kao prvo, ovo je bilo jedino značajnije naselje na granici zapadne i istočne Kanade (Ontario i Québec), čime je bio prihvatljiv kompromis za britansku i francusku zajednicu koje su živjele u koloniji; drugi razlog je bila udaljenost ovog grada od američke granice i izoliranost gustim šumama, što je bilo vrlo važno u to vrijeme nedugo nakon rata sa SAD-om; kao treće, vlada je ovdje posjedovala veliki dio privlačnog zemljišta kod rijeke Ottawe. Prednost Ottawe bila je lakša obrana od mogućih napada, te prometna veza rijekom Ottawom i kanalom Rideau sa istokom i zapadom kolonije. Zbog male veličine grada nisu bile izgledne pobune stanovništva i napadi na vladine zgrade, kao što je to bio slučaj sa ostalim prijestolnicama Kanade. Riječna mreža grada omogućavala je vezu Kingstona i Montréala bez dodira s tada opasnom kanadsko-američkom granicom.

	[[~~File~~:OttawaWarMemorial.jpg\|thumb\|right\|Spomenik ratnim žrtvama]]		[[Datoteka:OttawaWarMemorial.jpg\|thumb\|right\|Spomenik ratnim žrtvama]]

	Nakon [[prvi svjetski rat\|Prvog svjetskog rata]], zbog neodržavanja drvenih građevina je veliki dio glavnog grada bio u rasulu. Izvorna glavna zgrada parlamenta uništena je u požaru [[1916.]] godine. Za obnovu i izgradnju prijestolnice zadužen je francuski urbani dizajner [[Jacques Gréber]].<ref name=Planners>{{Citiranje weba \|title=Planners Over Time \|url=http://www.canadascapital.gc.ca/bins/ncc_web_content_page.asp?cid=16300-20443-29365-23553&lang=1&bhcp=1 \|publisher=Komisija nacionalne prijestolnice}}</ref> Jacques Gréber je dao izgraditi zeleni pojas prijestolnice (''Greenbelt'' ili ''Ceinture de verdure'') te mnoge ostale projekte u [[Regija nacionalne prijestolnice\|Regiji nacionalne prijestolnice]]. Gornji i donji dom parlamenta preseljeni su za to vrijeme u zgradu današnjeg Kanadskog prirodoslovnog muzeja. Središnja zgrada novog parlamenta (''Centre Block'' ili ''Édifice du centre'') završena je [[1922.]] godine. Toranj mira na zgradi postao je novi simbol grada.		Nakon [[prvi svjetski rat\|Prvog svjetskog rata]], zbog neodržavanja drvenih građevina je veliki dio glavnog grada bio u rasulu. Izvorna glavna zgrada parlamenta uništena je u požaru [[1916.]] godine. Za obnovu i izgradnju prijestolnice zadužen je francuski urbani dizajner [[Jacques Gréber]].<ref name=Planners>{{Citiranje weba \|title=Planners Over Time \|url=http://www.canadascapital.gc.ca/bins/ncc_web_content_page.asp?cid=16300-20443-29365-23553&lang=1&bhcp=1 \|publisher=Komisija nacionalne prijestolnice}}</ref> Jacques Gréber je dao izgraditi zeleni pojas prijestolnice (''Greenbelt'' ili ''Ceinture de verdure'') te mnoge ostale projekte u [[Regija nacionalne prijestolnice\|Regiji nacionalne prijestolnice]]. Gornji i donji dom parlamenta preseljeni su za to vrijeme u zgradu današnjeg Kanadskog prirodoslovnog muzeja. Središnja zgrada novog parlamenta (''Centre Block'' ili ''Édifice du centre'') završena je [[1922.]] godine. Toranj mira na zgradi postao je novi simbol grada.

	[[~~File~~:VEDAyParadeOttawa.jpg\|thumb\|left\|Parada za Dan pobjede u Europi, 1945. godine]]		[[Datoteka:VEDAyParadeOttawa.jpg\|thumb\|left\|Parada za Dan pobjede u Europi, 1945. godine]]
	Dana 5. rujna [[1945.]], nedugo nakon završetka [[Drugi svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]], ovdje se odvijao incident za kojeg mnogi smatraju da je označio početak [[hladni rat\|hladnog rata]]. Sovjetski kriptograf [[Igor Guzenko]] pribjegao je iz sovjetskog veleposlanstva sa stotinjak dokumenata.<ref>[http://history.cbc.ca/history/?MIval=EpisContent.html&lang=E&series_id=1&episode_id=15&chapter_id=1&page_id=1 Soviet Spy Scandal], from CBC's "Canada: A People's History".</ref> Isprva je kanadska policija odbila preuzeti ove dokumente, buduće da je SSSR još uvijek bio saveznik Kanade i Velike Britanije. Kad su naposljetku ipak preuzeli dokumente, nađeni su dokazi o velikoj sovjetskoj špijunskoj mreži u zapadnim zemljama, te o izgradnji sovjetske atomske bombe.		Dana 5. rujna [[1945.]], nedugo nakon završetka [[Drugi svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]], ovdje se odvijao incident za kojeg mnogi smatraju da je označio početak [[hladni rat\|hladnog rata]]. Sovjetski kriptograf [[Igor Guzenko]] pribjegao je iz sovjetskog veleposlanstva sa stotinjak dokumenata.<ref>[http://history.cbc.ca/history/?MIval=EpisContent.html&lang=E&series_id=1&episode_id=15&chapter_id=1&page_id=1 Soviet Spy Scandal], from CBC's "Canada: A People's History".</ref> Isprva je kanadska policija odbila preuzeti ove dokumente, buduće da je SSSR još uvijek bio saveznik Kanade i Velike Britanije. Kad su naposljetku ipak preuzeli dokumente, nađeni su dokazi o velikoj sovjetskoj špijunskoj mreži u zapadnim zemljama, te o izgradnji sovjetske atomske bombe.

Redak 266:		Redak 266:

	== Politika ==		== Politika ==
	[[~~File~~:Ottawa City Hall.jpg\|thumb\|Gradska vijećnica]]		[[Datoteka:Ottawa City Hall.jpg\|thumb\|Gradska vijećnica]]
	Gradsku vlast u Ottawi čini gradsko vijeće (''Ottawa City Council'' ili ''Conseil municipal d’Ottawa'') koje se sastoji od 23 vijećnika od koji svaki predstavlja jedan dio grada, te gradonačelnika. Članovi vijeća izabiru se na lokalnim gradskim izborima. Pod dužnosti gradske uprave spadaju sve komunalne usluge, kao što su vatrogastvo, hitna pomoć, policija, parkovi, ceste i pločnici, javni prijevoz, vodoopskrba, kanalizacija, komunalni otpad i sl.		Gradsku vlast u Ottawi čini gradsko vijeće (''Ottawa City Council'' ili ''Conseil municipal d’Ottawa'') koje se sastoji od 23 vijećnika od koji svaki predstavlja jedan dio grada, te gradonačelnika. Članovi vijeća izabiru se na lokalnim gradskim izborima. Pod dužnosti gradske uprave spadaju sve komunalne usluge, kao što su vatrogastvo, hitna pomoć, policija, parkovi, ceste i pločnici, javni prijevoz, vodoopskrba, kanalizacija, komunalni otpad i sl.

Redak 438:		Redak 438:
	Za razliku od [[Toronto\|Toronta]] ili [[Montréal]]a, Ottawa nema puno nebodera i visokih zgrada. Najviša zgrada je Place de Ville II (112 m) koja je tek malo viša od povijesnog Tornja mira u zgradama parlamenta. Ulice u središtu grada daju dojam šahovnice.		Za razliku od [[Toronto\|Toronta]] ili [[Montréal]]a, Ottawa nema puno nebodera i visokih zgrada. Najviša zgrada je Place de Ville II (112 m) koja je tek malo viša od povijesnog Tornja mira u zgradama parlamenta. Ulice u središtu grada daju dojam šahovnice.

	[[~~File~~:Notre Dame Ottawa 3 db.jpg\|left\|thumb\|Unutrašnjost Katedrale Notre-Dame]]		[[Datoteka:Notre Dame Ottawa 3 db.jpg\|left\|thumb\|Unutrašnjost Katedrale Notre-Dame]]
	Najveće arhitektonske zanimljivosti grada nalaze se u upravnoj četvrti, gdje su zgrade izgrađene u stilu nove britanske gotike. Na Brdu Parlamenta nalazi se kopmpleks zgrada kanadskog parlamenta koji se sastoji od tri zgrade, dok sredinom dominira Toranj mira od 92 metra visine. Na sjevernoj strani središnje zgrade nalazi se Parlamentarna knjižnica (''Library of Parliament'' ili ''Bibliothèque du Parlement''). Ispred parlamenta je stoljetni plamen (''Centennial Flame'' ili ''Flamme du centenaire'') koji je upaljen na Novu godinu [[1966.]], za stogodišnjicu Kanadske konfederacije. Stotinjak metara od parlamenta nalazi se [[Visoki sud Kanade]] koji u ovoj zgradi zasjeda od 1939. godine. U ovom dijelu grada nalaze se brojni spomenici kanadskim političarima. Istočno od parlamenta je kip kraljice [[Elizabeta II.\|Elizabete II.]] na konju podignut 1977. godine.		Najveće arhitektonske zanimljivosti grada nalaze se u upravnoj četvrti, gdje su zgrade izgrađene u stilu nove britanske gotike. Na Brdu Parlamenta nalazi se kopmpleks zgrada kanadskog parlamenta koji se sastoji od tri zgrade, dok sredinom dominira Toranj mira od 92 metra visine. Na sjevernoj strani središnje zgrade nalazi se Parlamentarna knjižnica (''Library of Parliament'' ili ''Bibliothèque du Parlement''). Ispred parlamenta je stoljetni plamen (''Centennial Flame'' ili ''Flamme du centenaire'') koji je upaljen na Novu godinu [[1966.]], za stogodišnjicu Kanadske konfederacije. Stotinjak metara od parlamenta nalazi se [[Visoki sud Kanade]] koji u ovoj zgradi zasjeda od 1939. godine. U ovom dijelu grada nalaze se brojni spomenici kanadskim političarima. Istočno od parlamenta je kip kraljice [[Elizabeta II.\|Elizabete II.]] na konju podignut 1977. godine.

Redak 446:		Redak 446:

	=== Muzeji i kazališta ===		=== Muzeji i kazališta ===
	[[~~File~~:National Gallery of Canada Ottawa 3jun2004.jpg\|mini\|Nacionalna galerija Kanade]]		[[Datoteka:National Gallery of Canada Ottawa 3jun2004.jpg\|mini\|Nacionalna galerija Kanade]]
	Poznata djela kanadske umjetnosti izložena su u Nacionalnoj galeriji Kanade, zajedno s primjercima europske i azijske umjetnosti. Zgradu muzeja, poznatu po staklenim kupolama projektirao je izraelsko-kanadski arhitekt [[Moše Safdie]], a otvorena je 1988. godine. Ovdje su izložena djela poznatih umjetnika kao što su [[Lucas Cranach Stariji]], [[El Greco]], [[Gustav Klimt]], [[Pablo Picasso]] i [[Andy Warhol]]. Ispred muzeja nalazi se brončani kip u obliku pauka zvan ''Maman'', djelo francuske kiparice [[Louise Bourgeois]]. Blizu dvorca Laurier u uređenom bivšem željezničkom tunelu nalazi se Muzej suvremene fotografije koji sadrži 150.000 kanadskih umjetnika.		Poznata djela kanadske umjetnosti izložena su u Nacionalnoj galeriji Kanade, zajedno s primjercima europske i azijske umjetnosti. Zgradu muzeja, poznatu po staklenim kupolama projektirao je izraelsko-kanadski arhitekt [[Moše Safdie]], a otvorena je 1988. godine. Ovdje su izložena djela poznatih umjetnika kao što su [[Lucas Cranach Stariji]], [[El Greco]], [[Gustav Klimt]], [[Pablo Picasso]] i [[Andy Warhol]]. Ispred muzeja nalazi se brončani kip u obliku pauka zvan ''Maman'', djelo francuske kiparice [[Louise Bourgeois]]. Blizu dvorca Laurier u uređenom bivšem željezničkom tunelu nalazi se Muzej suvremene fotografije koji sadrži 150.000 kanadskih umjetnika.