WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-18T02:37:53Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Znanstvenik
| ime = Owen Chamberlain
| slika = Owen Chamberlain.jpg
| slika_širina = 200px
| naslov =
| datum_rođenja = [[10. srpnja]] [[1920.]]
| mjesto_rođenja = [[San Francisco, Kalifornija]], [[SAD]]
| datum_smrti = [[28. veljače]] [[2006.]]
| mjesto_smrti = [[Berkeley, Kalifornija]], [[SAD]]
| prebivalište =
| državljanstvo = [[Amerikanci|Amerikanac]]
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = [[Fizika]]
| radna_institucija = Državni labaratorij Los Alamos
| alma_mater = Sveučilište u Berkeleyu <br> Sveučilište u Chicagu
| doktorski_mentor = [[John Bardeen]]
| doktorski_studenti =
| poznat_po = [[Fizika elementarnih čestica]] <br> Otkriće [[antiproton]]a
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade = [[Nobelova nagrada za fiziku]] (1959.)
| religija =
| fusnote =
}}

'''Owen Chamberlain''' ([[San Francisco, Kalifornija|San Francisco]], 10. srpnja 1920. – [[Berkeley]], 28. veljače 2006.), američki [[fizičar]]. [[Doktor]]irao (1949.) na Sveučilištu u [[Chicago, Illinois|Chicagu]]. [[Profesor]] na Kalifornijskom sveučilištu u Berkeleyu (od 1949. do 1989.). [[Ubrzanje]]m (akceleracijom) i sudaranjem [[proton]]a u [[Akcelerator čestica|protonskom sinkrotronu (bevatronu)]] s [[Emilio Segrè|Emiliom Segrèom]] otkrio [[antiproton]] (1955.) za što su dobili [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] (1959.). <ref> '''Chamberlain, Owen''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=11412] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

== Antimaterija ==
{{Glavni|Antimaterija}}

'''Antimaterija''' je [[Kemijska tvar|tvar]] načinjena od [[antičestica]]. Prvu antičesticu, [[pozitron]], predvidio je [[Paul Dirac]] 1931., a pronašao [[Carl David Anderson]] 1932. u [[Kozmičke zrake|kozmičkome zračenju]]. Otkriće''elektrona'' pozitivna naboja vodilo je do spoznaje da će svakoj čestici biti pridružena antičestica jednake [[masa|mase]] i suprotna [[Električni naboj|naboja]]. Simetrija na izmjenu predznaka električnog naboja kao temeljno svojstvo prirode [[pokus]]ima je potvrđena opažanjem antiprotona (negativno nabijena [[proton]]a) 1955. u Berkeleyu (Owen Chamberlain), neutralnog antineutrona godinu dana potom, a zatim i mnoštva drugih antičestica. Sama antimaterija bila bi građena od antiatoma (s [[Atomska jezgra|jezgrama]] od antiprotona i antineutrona, okruženih oblakom pozitrona). Prva laboratorijska proizvodnja atoma antivodika provedena je 1996. na uređaju LEAR ([[Engleski jezik|engl]]. Low Energy Antiproton Ring) na [[CERN]]-u. Dakako, ubrzo po stvaranju antivodik [[Anihilacija|anihilira]] s običnom materijom iz okoline. Općenito, proces anihilacije u [[foton]]e i [[mezon]]e onemogućuje koegzistenciju [[materija|materije]] i antimaterije na istome [[nebesko tijelo|nebeskom tijelu]]. Moguće je zamisliti nebeska tijela građena u potpunosti od antimaterije, no opažanjem [[Radio valovi|radiovalova]] ili [[svjetlost]]i ne može se dokazati je li riječ o antisvijetu, jer i materija i antimaterija zrače potpuno iste fotone. Tek s otkrićem procesa s narušenjem CP-simetrije, u sustavu neutralnih kaona, moguće je (na temelju podataka o tome kako se zbiva neki svojstveni raspad) utvrditi je li neki svijet građen od materije ili antimaterije. Vjeruje se da bi mnoge od žestokih eksplozija u [[svemir]]u mogle potjecati iz sudara svjetova i antisvjetova. <ref> '''antimaterija''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=3062] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

=== Antičestica ===
'''Antičestica''' je [[subatomska čestica]] kojoj su [[masa]] i većina ostalih svojstava jednaki svojstvima neke čestice, ali su njezin [[električni naboj]] i [[magnetski moment]] suprotni. Tako je antičestica [[elektron]]a pozitivno nabijeni [[pozitron]], antičestica [[proton]]a negativno nabijeni antiproton, dok su [[neutron]] i njegova antičestica električki neutralni iako im je magnetski moment suprotnoga smjera (neutron se sastoji od [[kvark]]ova, a antineutron od antikvarkova).

=== Anihilacija ===
{{Glavni|Anihilacija}}

'''Anihilacija''' je proces pretvaranja [[masa|mase]] u [[energija|energiju]] koji se događa kad se čestica i njezina antičestica nađu u neposrednoj blizini. Primjerice, [[pozitron]]i nastali prirodnim [[Radioaktivnost|radioaktivnim raspadom]] brzo anihiliraju u sudaru s [[elektron]]ima. Proces suprotan anihilaciji događa se u [[Akcelerator čestica|akceleratorima]], gdje čestice i antičestice nastaju istodobno pri sudarima čestica velike energije. <ref> '''anihilacija''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=2984] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

==Izvori==
{{izvori}}

{{Nobelova nagrada za fiziku}}

{{GLAVNIRASPORED:Chamberlain, Owen}}
[[Kategorija:Američki fizičari]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]]

Owen Chamberlain - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica