WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-26T03:31:15Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Beekeeper using bee smoker.jpg|mini|desno|250px|[[Pčelar]] dimi [[košnica|košnicu]] [[Pčelarska dimilica|dimilicom]].]]

[[datoteka:Košnica 01.jpg|mini|desno|250px|Dijelovi moderne [[košnica|košnice]]: 1. [[Satni okvir|okviri]] sa [[saće]]m, 2. plodišni nastavak ([[plodište]]), 3. [[matična rešetka]], 4. krov, 5. pokrovna daska, 6. polunastavak ([[medište]]), 7. leto, 8. podnica.]]

[[datoteka:Cueva arana.svg|mini|desno|250px|[[Crtež]] iz [[Mlađe kameno doba|mlađeg kamenog doba]] ([[neolitik]]a), star oko 8 000 godina, nađen u [[pećina|pećini]] u okolici Bicorpa u blizini [[Valencija|Valencije]] ([[Španjolska]]), koji prikazuje krađu [[med]]a iz šupljina u [[stijena|stijeni]].]]

[[datoteka:Kosnica_dubina.jpg‎‎|mini|desno|250px|desno|[[Dubina (pčele)|Dubina]] je najstarija vrsta [[košnica]] iz šupljeg debla [[drvo|drveta]] gdje su već [[pčele]] uselile.]]

[[datoteka:Pletara_sa_pčelama.jpg‎|mini|250px|desno|[[Pletara]].]]

[[datoteka:Pcelinji_proizvodi.jpg|mini|250px|desno|Pčelinji proizvodi.]]

[[datoteka:Seleci_pcelinjak.jpg|mini|250px|desno|[[seleće pčelarstvo|Pokretni pčelinjak]].]]

'''Pčelarstvo''' je grana [[poljoprivreda|poljoprivrede]] koja se bavi uzgojem [[pčela medarica]] radi dobivanja [[med]]a, [[Pčelinji vosak|voska]], [[Matična mliječ|matične mliječi,]] [[pelud]]a, [[propolis]]a i [[Pčelinji otrov|pčelinjeg otrova]] te [[Oprašivanje|oprašivanja]] uzgajanih i samoniklih [[biljke|biljaka]], čime se povećavaju količina i kakvoća biljne proizvodnje. Drevni je čovjek uzimao pčelama [[saće]] s medom iz šupljega [[drvo|drveća]] i [[pećina]] te koristio med kao [[hrana|hranu]] i [[lijek]] a [[pčelinji vosak]] za [[Rasvjeta|rasvjetu]], preradu [[Koža (materijal)|kože]], voštenje [[Tekstil|platna]] i u druge svrhe. Osnutkom stalnih [[Naselje|naselja]] počeo je uzgajati [[pčele]], isprva u izdubenim panjevima ([[Dubina (pčele)|dubina]]), a poslije u košnicama pletenima od pruća i premazanima blatom ([[pletara]]) ili izrađenima od kamenih ploča ili pečene ilovače. Na početku 19. stoljeća bila je izumljena košnica s pokretnim saćem na [[Satni okvir|okvirima]]. Gotovo istodobno pojavila su se i dva druga izuma: kalup za izradu [[Satna osnova|osnove saća]] i [[vrcaljka]] za med. Time su postavljeni temelji modernoga pčelarstva.

U suvremenom pčelarstvu upotrebljavaju se dva osnovna tipa košnice: lisnjače i nastavljače. Lisnjača je košnica od jednoga dijela i otvara se sa stražnje strane. Ne može se proširivati ni smanjivati, to jest prilagoditi veličini zajednice ili veličine paše. Vodoravnom [[matična rešetka|matičnom rešetkom]] podijeljena je na dva dijela. Kod nas je lisnjača zastupljena tradicionalnom košnicom tipa Alberti-Žnideršič ([[AŽ košnica]]). Pogodnost je te košnice mogućnost ugradnje u zidove nepokretnih ili pokretnih [[paviljon]]a. Nastavljače imaju najmanje dva nastavka postavljena okomito; u donjim je dijelovima [[plodište]], odnosno pčelinje leglo, a u gornjima su zalihe meda ([[medište]]). Nastavljače su u Hrvatskoj zastupljene najčešće Langstroth-Rootovom ([[LR košnica]]), a rjeđe Dadant-Blatovom košnicom ([[DB košnica]]).

U Hrvatskoj postoje povoljni uvjeti za razvoj [[Iskoristivost|iskoristivog]] pčelarstva, jer su naša područja bogata raznovrsnim [[Medonosno bilje|medonosnim biljem]] na prirodnim [[livada]]ma, u [[šuma]]ma, na velikim [[krš]]kim i poljoprivrednim površinama. Raznolikost područja osigurava stalnu pčelinju pašu, to jest cvatnju medonosnoga bilja u različito doba. Osim [[stacionirano pčelarstvo|nepokretnih pčelinjaka]] postoje i [[seleće pčelarstvo|pokretni pčelinjaci]], koji se sele na nekoliko paša godišnje. Pčelinje paše dijele se na [[nektar]]ne paše i mednu rosu (medljiku). Najpoznatije su nektarne paše: [[uljana repica]], [[Voće|voćke]], [[bagrem]], [[lipa]], livade, [[pitomi kesten]], [[majčina dušica]], [[suncokret]], [[metvica]], [[vrijesak]], [[ružmarin]], [[lavanda]] i [[kadulja]]. [[Medljika]] ili medna rosa velika je količina izlučina [[Uši (kukci)|lisnih i štitastih uši]] na lišću šumskoga drveća i grmlja na kojem [[Parazitizam|parazitiraju]], a pčele ju skupljaju.

U [[Prehrana|prehrani]] ljudi med ima veliko značenje, a sve više se koriste i [[matična mliječ]], [[pčelinji otrov]], [[propolis]] i [[pelud]] kao pomoćna [[lijek|ljekovita]], [[kozmetika|kozmetička]] i [[Kupaonica|toaletna sredstva]]. Danas (2006.) u Hrvatskoj ima oko 6 000 [[pčelar]]a, organiziranih u 87 pčelarskih udruga, te približno 300 000 [[košnica]]. Prosječan godišnji prinos kod nepokretnoga pčelarenja iznosi oko 10 [[kilogram]]a meda po košnici, u dobroj pašnoj godini 30 kilograma, a kod [[Seleće pčelarenje|pokretnoga pčelarenja]] i do 100 kilograma po košnici. <ref> '''pčelarstvo''', [https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=47213] "Hrvatska enciklopedija", mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 29. 12. 2020. </ref>

== Povijest ==
{{Glavni|Povijest pčelarstva}}

'''Povijest pčelarstva''' započinje [[Prapovijest|davno u prošlosti]] i postoje mnogobrojni dokazi koji govore da je pčelarstvo jedna od najstarijih grana [[Poljoprivreda|poljoprivrede]], mnogo starija od [[Ratarstvo|ratarstva]] i [[Stočarstvo|stočarstva]], a naročito od [[Voćarstvo|voćarstva]] i [[Povrtlarstvo|povrtlarstva]]. [[Lov]]eći [[životinje]] i sakupljajući [[plod]]ove raznih [[biljke|biljaka]] za svoju [[Prehrana|prehranu]], [[čovjek]] je nailazio na šupljine u [[drvo|drveću]] ili [[stijena]]ma ispunjene [[saće]]m i [[med]]om i tako otkrio postojanje [[pčele|pčela]] i vrlo ukusne hrane - meda. Dolazak do meda u početku je bio vrlo težak, jer pčele su uvijek branile svoje gnijezdo, a tek otkrićem [[vatra|vatre]] olakšani su pristup pčelinjem leglu i krađi meda. Čovjek u početku nije jeo samo med već i saće s leglom, a kroz vjekove med je postao ne samo [[hrana]] nego najveća poslastica i [[lijek]]. <ref> Zoran Stanimirović i sar.: "Medonosna pčela", [http://pdfknjige.net/knjiga.php?pdf=medonosna-pcela], www.pdfknjige.net, pristupljeno 30. 12. 2020. </ref>

U nekadašnjim nepreglednim [[prašuma]]ma pčele su nalazile bogatu pašu, a u mnogobrojnim šupljinama [[stablo|stabala]] i [[stijena]] udobna mjesta za leglo i skladištenje dodatne hrane, tako da su se pčelinje zajednice u divljini dosta umnožavale, i pored štete koju im je nanosio čovjek svojom krađom meda. Međutim, nestankom velikih prašuma nestali su mnogobrojni povoljni uvjeti za razvoj pčela, a potrebe čovjeka za pčelinjim proizvodima su rasle. Ljudi su u međuvremenu naučili sami da uzgajaju i umnožavaju pčelinje zajednice, tako da su mogli zadovoljiti svoje potrebe za medom, [[Pčelinji vosak|voskom]] i drugim pčelinjim proizvodima. Na početku čovjek je pratio pčele koje su se vraćale s paše do njihovog gnijezda, zatim je pazio kada se [[rojenje|roje]], pa rojeve privlačio u šuplja stabla ili druga pristupačnija mjesta, premazujući ih medom. Kasnije je, da bi mu pčele bile što bliže, a njihovi proizvodi što pristupačniji, sam je počeo da pravi prostrane šupljine u [[krošnja]]ma živih stabala, stavljajući na njih vrata s otvorom za leto (mjesto gdje pčele ulaze u [[košnica|košnicu]]), a potom označavajući ih svojim znakom (križom najčešće) da ih drugi ne bi prisvojili. Šupljine iskopane u drveću ljudi su neposredno pred samo rojenje premazivali zapaljenim saćem kako bi [[miris]] primamio pčele, pa su rojevi rado naseljavali tako pripremljene prostore. Na ovaj način ostvaren je prvi bliži obostrano korisni dodir u odnosu čovjeka i pčela, to jest bio je pripremljen "smještaj" za pčele i počelo se razvijati [[šumsko pčelarenje]]. Takvo pčelarenje je bilo najrazvijenije na prostoru današnje [[Rusija|Rusije]], jer su tu vjerojatno i uslovi bili najpovoljniji.

Kada su iskrčene stare šume i stvorena prva stalna ljudska [[Naselje|naselja]], pčele su prenesene iz [[šuma]] i uzgajane u izdubljenim panjevima - [[Dubina (pčele)|dubina]] (ul, dub, panj). Kasnije, čovjek je počeo da pravi [[pletarstvo|pletene]] košnice od pruća ([[pletara]]), [[ljepilo|obljepljujući]] ih mješavinom [[izmet]]a, [[Glina (tlo)|gline]] i piljevine, ili samo od [[Slama|slame]], dok je u kamenitim krajevima pravio primitivne košnice u stijenama. U [[Sudan]]u, [[Egipat|Egiptu]], u zemljama [[Bliski istok|Bliskog istoka]] i [[Mala Azija|Male Azije]], gdje nema šuma ni pogodnih pećina, pčele su prvobitno živjele u izdubljenoj zemlji, a ljudi su kasnije počeli da prave košnice od [[Ilovača|ilovače]]. Tako su stvoreni prvi primitivni pčelinjaci, a čovjek je sve više koristio proizvode pčela, ali uz stalnu brigu da svojim djelovanjem što manje naškodi pčelinjoj zajednici.

[[Stari Grci]] su ga prikazivali med kao proizvod [[duga|duge]] i [[zvijezda]] te mu dali božansku komponentu i smatrali ga hranom [[Grčka mitologija|bogova]]. Tadašnje ljudsko uvjerenje bilo je da se bogovi hrane [[nektar]]om i ambrozijom te u naletu velikodušnosti, pošto nisu mogli podariti besmrtnost ljudima, kako bi ih utješili za njihov nepovoljni položaj, omogućavali su im da troše med koji je padao na zemlju s njihovih bogatih stolova. Također se vjerovalo da je med snažan [[eliksir]] mladosti i bio je bitan dio obroka kod [[sport]]aša koji su se natjecali na [[Olimpijske igre|Olimpijskim igrama]].

U srednjem vijeku pčelarstvo, iako je bilo primitivno, ipak se neprekidno razvijalo, što se ogledalo u stalnom povećavanju broja pčelara i košnica širom [[Feudalizam|feudalne]] Europe. Za potrebe plemstva pčelarili su za to određeni [[Kmetstvo|kmetovi]] s tradicijom, postupnim razvojem civilizacije i svih njenih doprinosa razvijalo se i pčelarstvo. Tako je u 18. stoljeću u Europi s razvijenom [[Manufaktura|manufakturnom proizvodnjom]] i [[trgovina|trgovinom]] sve više proizvoda je uključivano u [[promet]]. Med je bio jedan od izuzetno traženih proizvoda, jer proizvodnja [[šećer]]a nije bila poznata. Zato su vladajući krugovi u to vrijeme od naroda tražili da se što više bave pčelarstvom. U tome je najdalje otišla austrijska carica [[Marija Terezija Austrijska]]. Za vrijeme njene vladavine izdan je propis o pčelarstvu poznat kao "Patent o pčelarstvu", a u [[Beč]]u se pod rukovodstvom [[Slovenci|Slovenca]] Antona Janše osniva prva pčelarska [[škola]]. Tokom 19. stoljeća došlo je do [[izum]]a i usavršavanja košnica s okvirima, što je bilo izuzetno značajno za daljnji razvoj pčelarstva. U tom smislu su naročito velike zasluge Prokopoviča, Dzierzona i [[Lorenzo Lorraine Langstroth|Langstrotha]], dok u isto vrijeme Mehring patentira [[preša|prešu]] za izradu osnova saća, a [[Franz Hruschka|Hruscha]] pčelarsku centrifugu ([[vrcaljka|vrcaljku]]) za izvlačenje (vrcanje) meda. Svi ovi izumi udarili su temelj za razvoj modernog pčelarstva i [[znanost]]i o pčelarenju.

== Pčelinji proizvodi ==
Izravni proizvodi pčela
* [[Med]] - [[Med]] je najpoznatiji i najrasprostranjeniji pčelinji [[proizvod]] [[pčela|pčele]] medarice. Cvjetovi biljaka, svojim [[žlijezda]]ma nektarijama, luče nektar koji privlači kukce pa tako i pčele na [[oprašivanje]]. Pčele kao najbrojniji oprašivači također sakupljaju [[nektar]] i odlažu ga u stanice saća.
* [[Propolis]] - Propolis nastaje tako da [[pčela|pčele]] sakupljaju razne smolaste tvari s biljaka u svom okolišu i donose ih u košnicu. Tim istim smolama dodaju razne tvari, kako bi nastao propolis. Propolis je obično tamno smeđe boje, međutim ona kao i kod meda ovisi o vrsti biljaka s kojih ga pčele donose, podneblju i drugim okolnostima.
* [[Pčelinji vosak]] - vosak u novije vrijeme ljudi često poistovjećuju sa svijećama od parafina što je pogrešno. Vosak proizvode samo pčele.
* [[Matična mliječ]] - Matična mliječ, (royal yelly, gelee royale) je prirodni stimulator koji sadrži visoku koncentraciju biološki aktivnih tvari, osobito mnogo pantonske kiseline koja daje organizmu vitalnost. Matična mliječ je kremasta, ljepljiva, mliječno bijela, jako kisela tvar malo gorčeg okusa i specifičnog mirisa. Pčele radilice u starosti od 5-15 dana izlučuju iz svojih nadždrijelnih žlijezda tvar bogatu proteinima i drugim dragocjenim tvarima koje se stvaraju u velikim količinama osobito za vrijeme obilne paše peludi.
* [[Pčelinji otrov]] - Pčelinji otrov je izlučevina žalčanog sustava pčele, a osnovna mu je prirodna namjena štititi pčelu i njezinu zajednicu od neprijatelja. To je gusta tekućina vrlo karakterističnog mirisa i gorkastog, kiselkastog okusa. U "Kuranu" je tekst o pčelinjem otrovu koji glasi: "Iz njihovih trbuha nastaje tekućina koja je medicina za ljude".

=== Ostali proizvodi u pčelarstvu ===

* [[Cvjetni pelud]] - Pelud je, uz med, osnovna hrana pčelama koja im je i jedini izvor proteina. Po sastavu je pelud je izrazito kompleksan, te uz proteine između ostalog sadrži vitamine, minerale. Od 22 poznate [[Aminokiselina|aminokiseline]] u biokemiji, sve su pronađene u peludu.
* [[Svijeća]] -
* [[Medena rakija]] - Liker od meda, medna rakija, medova rakija, medica ... je prirodni tradicionalni napitak naših starih. Poznato je da se takav sličan napitak spremao još za vrijeme starih Rimljana. Proizvodi se u gotovo svim zemljama svijeta i svijeta i uz medovinu spada u najstarija alkoholna pića. Mnogi iz neznanja liker-rakiju od meda pogrešno nazivaju i Medovina.
* [[Medovina]] - Medovina je alkoholni napitak koji nastaje fermentacijom meda i vode, po potrebi se dodaje kvasac i drugi dodaci poput ljekovitog bilja i začina. Po proizvodnji je vrlo slična vinu, iako ni naziv vino nije potpuno pravilan iz razloga što su vina, po svojoj definiciji, proizvodi od grožđa.
* [[Gvirc]] -
* [[Krema]] za kožu - U pčelarstvu se proizvode se iz pčelinjeg voska kao osnovne sirovine uz dodatak nekoliko vrsta baznih ulja ovisno o tipu kreme.
* [[Balzam]]i za usne - U pčelarstvu se proizvode iz pčelinjeg voska kao osnovne sirovine.
* [[Sapun]]i s propolisom -

== Vrste pčelinjaka ==
* [[Stacionirano pčelarstvo|Stacionirani pčelinjak]] - pčelinjak u kom su košnice smještene cjelu godinu na jednom mjestu.
* [[Seleće pčelarstvo|Seleći pčelinjak]] - pčelinjak u kom se košnice sele na razna područja ovisno o medenju određenih biljaka.
* [[Ekopčelarstvo|Ekopčelinjak]] - pčelinjak koji je pod posebnim nadzorom ovlaštenih ustanova.

== Pribor i oprema ==
Prije samog početka bavljenja pčelarstvom treba osigurati i osnovni pribor. Podjela pribora odnosi se na pribor i [[alat]] za [[rad (ekonomija)|rad]] sa pčelama, pribor i alat za rad sa satnim osnovama, pribor i alat za oduzimanje meda, pribor i alat za topljenje voska.

Kod početka treba nabaviti:
#Pčelarski [[šešir]] ili pčelarsko [[odijelo]](može i oboje)
#Pčelarske rukavice
#Dimilica za pčele, [[pčelar]]ski [[nož]]-[[dlijeto]], pčelarska [[četka]]
#Sredstvo za dimljenje: Dimni štapići, gljive sa drveta (guba ili trud) i trulo drvo, papir i razna druga priručna goriva.
#Pčelarska klješta za vađenje [[okvir]]a
#Pčelarski [[Dnevnik (književnost)|dnevnik]]
#Kalup za sastavljanje okvira (lako ga možemo izraditi sami)
#Topionik za [[vosak]] (sunčani lako izradimo sami)
#[[Stalak]] za otklapanje saća
#[[Nož]] za otklapanje saća ili pčelarska [[vilica]]
#Posuda sa [[sito]]m za prihvat meda (kod vrcanja)
#Sipaonik za pčele (ljevak)
#[[Kutija]] za prihvat [[okvir]]a prilikom pregleda
#Stegač za seljenje nastavljača - kod selećeg pčelarstva, ali dobro je imati nekoliko i u stacionianom [[pčelinjak]]u
#Pčelarska [[vaga]] (poželjno, ali nije nužno u početku)
To je osnovni pčelarski pribor koji ćemo kasnije nadopunjavati po potrebi zajedno sa širenjem pčelinjaka. Oprema mora uvijek biti čista i spremna za upotrebu. Nakon svake upotrebe pribor treba očistiti jer samo redovitim čišćenjem opreme osiguravamo kvalitetu proizvoda i izbjegavamo pojavu bolesti kod pčela. Pribor i opremu nije preporučljivo upotrebljavati na više pčelinjaka. Rukavicama ili alatom lako se prenose bolesti iz pčelinjaka u pčelinjak.
Kante za med i ostala oprema neka bude iz inox koja je prihvatljivija za prehrambene proizvode i lakše se održava. Limene i plastične kante treba izbjegavati osobito ako su prethodno upotrebljavane za skladištenje nečeg drugog. Plastična će [[ambalaža]] upiti strane mirise dok je kod [[lim]]ene česta pojava hrđe te kao takva nije prihvatljiva u pčelarstvu ni za vodu koja se daje pčelama.

== Bolesti pčela ==
[[Pčela#Bolesti pčela|Bolesti pčela]] dijelimo na:

*'''Zarazne [[bolest|bolesti]] [[pčela]]'''Kamenito leglo, Vapnenasto leglo, Mješinasto leglo, [[Varroa|Varooza]], Akutna pčelinja paraliza, Kronična pčelinja paraliza, Američka gnjiloća legla, Europska gnjiloća legla, Akaroza, Ameboza

*'''Nezarazne bolesti [[pčela]]'''Prehlađeno leglo, Pregrijano leglo, Začep crijeva peludom

*'''Štetočine u [[košnica|košnici]] i neprijatelji [[pčela]]''' [[Veliki voskov moljac]] (Galleria mellonella L.) i [[mali voskov moljac]] (Achroea grisella), [[Slaninar]] – Dermestres lardarius, [[Pčelomorac]] – Trichodes apiaius, [[Leptir mrtvačka glava]] – Acherontia atropos L., [[mravi]], [[ose]], [[stršljeni]], [[ptice]]

*'''Trovanja pčela sredstvima za zaštitu [[Biljka|bilja]]'''Prema opasnosti za pčele sredstva za zaštitu bilja se dijele u četiri skupine: I. grupa, II. grupa, III. grupa, IV. grupa
Više o bolestima : [[Pčela#Bolesti pčela|Bolesti pčela]]

== Alergijske bolesti ==
Život pčele vezan je za najrazličitije biljne vrste, jer pčele prilikom sakupljanja hrane (nektar, pelud, medljika) posjećuju najrazličitije više - manje [[medonosno bilje]]. One sakupljajući hranu u prirodi nesvjesno vrše oprašivanje biljaka u prirodi prenoseći peludna zrnca iz [[cvijet]]a na [[cvijet]]. Susret biljnog peluda i čovjeka može izazvati reakciju koju nazivamo [[alergija]]. [[Razvoj]]em genetski modificiranih biljaka čovjek je nesvjesno modificirao i razna [[pelud]]na zrnca koja izazivaju veće i jače reakcije [[ljudi]] na pelud.

== Foto galerija ==
<gallery>
Slika:LR_hives.jpg|LR košnice
Slika:AZ_hives.jpg|AŽ košnice
Slika:Oplodnjaci.jpg|Oplodnjaci za pčelinje matice
Slika:Pčelinjak.jpg|Stacionirani pčelinjak s LR košnicama
Slika:Nauk_o_cebelarstvu.jpg|Knjiga o pčelarenju AŽ košnicama
Slika:Unsere_beinen_1906.jpg|Knjiga o pčelarstvu iz 1906.odine‎
</gallery>

== Izvori ==
{{izvori}}
* Zakon o stočarstvu Republike Hrvatske, Narodne novine broj: 70/1997 07.07.1997.

== Poveznice ==
* [[Pčelar]]
* [[Pčele|Pčela]]
* [[Medonosna pčela]]
* [[Seleće pčelarstvo]]
* [[Stacionirano pčelarstvo]]
* [[Ekopčelarstvo]]
* [[Med]]
* [[Medonosno bilje]]
* [[Varroa]]
* [[Poljoprivreda]]

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.pcelarstvo.hr/ Pčelarstvo.hr - pčelarstvo on-line]
* [http://hps-112.com/index.php/zbrinjavanje-rojeva-p%C4%8Dela Karta pčelara kojima možete prijaviti roj pčela u RH]
* [http://pcela.hr/ Hrvatski pčelarski savez]
*''[https://tehnika.lzmk.hr/pcelarstvo/ pčelarstvo].''Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine

[[Kategorija:Stočarstvo|Pčelarstvo]]
[[Kategorija:Pčelarstvo| ]]
[[Kategorija:Prehrana]]

Pčelarstvo - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica