WikiSysop: bnz

2022-04-10T22:50:43Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 22:50, 10. travnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Pacta conventa'''-->~~[[Datoteka:Pacta Conventa (Croatia).jpg\|mini\|250px\|rukopis iz 14. st., Narodni muzej u Budimpešti]]'''Pacta conventa''' ({{lat.\|dogovoreni sporazumi}}; zvana još i '''Qualiter''', prema prvoj riječi) je navodni sporazum za koji se smatra da je sklopljen oko [[1102.]] godine između [[Kraljevina Ugarska\|ugarskog]] kralja [[Koloman]]a i hrvatskog plemstva. Takve sporazume sklapalo je i ostalo [[Europa\|europsko]] plemstvo sa svojim kraljevima. Međutim, iako je sporna autentičnost i vrijeme nastanka tog sporazuma, o čemu polemika traje od sredine [[19. stoljeće\|19. stoljeća]], vjerojatnost je da je doista postojao dokument koji je regulirao prava i obaveze između kralja i plemstva.		[[Datoteka:Pacta Conventa (Croatia).jpg\|mini\|250px\|rukopis iz 14. st., Narodni muzej u Budimpešti]]'''Pacta conventa''' ({{lat.\|dogovoreni sporazumi}}; zvana još i '''Qualiter''', prema prvoj riječi) je navodni sporazum za koji se smatra da je sklopljen oko [[1102.]] godine između [[Kraljevina Ugarska\|ugarskog]] kralja [[Koloman]]a i hrvatskog plemstva. Takve sporazume sklapalo je i ostalo [[Europa\|europsko]] plemstvo sa svojim kraljevima. Međutim, iako je sporna autentičnost i vrijeme nastanka tog sporazuma, o čemu polemika traje od sredine [[19. stoljeće\|19. stoljeća]], vjerojatnost je da je doista postojao dokument koji je regulirao prava i obaveze između kralja i plemstva.

	== Povijest ==		== Povijest ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-17T10:31:27Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Pacta Conventa (Croatia).jpg|mini|250px|rukopis iz 14. st., Narodni muzej u Budimpešti]]'''Pacta conventa''' ({{lat.|dogovoreni sporazumi}}; zvana još i '''Qualiter''', prema prvoj riječi) je navodni sporazum za koji se smatra da je sklopljen oko [[1102.]] godine između [[Kraljevina Ugarska|ugarskog]] kralja [[Koloman]]a i hrvatskog plemstva. Takve sporazume sklapalo je i ostalo [[Europa|europsko]] plemstvo sa svojim kraljevima. Međutim, iako je sporna autentičnost i vrijeme nastanka tog sporazuma, o čemu polemika traje od sredine [[19. stoljeće|19. stoljeća]], vjerojatnost je da je doista postojao dokument koji je regulirao prava i obaveze između kralja i plemstva.

== Povijest ==

Najstariji nađeni rukopis ugovora potječe iz [[14. stoljeće|14. stoljeća]] i nalazi se na kraju Trogirskog rukopisa djela ''Historia Salonitana'' [[Toma Arhiđakon|Tome Arhiđakona]]<ref name="ReferenceA">[[#refGoldstein1995|Goldstein 1995]]</ref>, ali kao poseban dodatak umetnut nakon kroničareve smrti. Rukopis se sada nalazi u Narodnom muzeju u [[Budimpešta|Budimpešti]]<ref>[[#refHercigonja2006|Hercigonja 2006]], str. 144: "Uz ''Codex traguriensis'' pridodan je tekst poznat u znanosti kao ''Qualiter'' (zbog naslova ''Qualiter et cum quo pacto dederunt se Chroates regi Hungariae'') ili ''Pacta conventa'' koji je, zbog implikacija u interpretiranju državno–pravnih odnosa između Hrvatske i Mađarske, dugo i intenzivno intrigirao hrvatsku historiografiju."</ref>.

Naziv ''Qualiter'' je po početku dokumenta:

:''Qualiter et cum quo pacto dederunt se Chroates regi Hungariae''
:"''Kako i kojim sporazumom su se predali Hrvati kralju Ugarske''"

Spis je objavio Trogiranin [[Ivan Lučić]] u svom velikom djelu ''De regno Croatiae et Dalmatiae libri sex'' (''Šest knjiga o kraljevstvu Hrvatske i Dalmacije'') iz [[1666.]] godine<ref name="ReferenceA"/>.

Prvi hrvatski političar koji se pozvao na ''Pacta conventa'' bio je [[Nikola Škrlec Lomnički]], zagrebački veliki [[župan]] i raniji [[protonotar]] kraljevstva, na požunskom saboru [[1790.]]/[[1791.]] godine. Vjerodostojnost sporazuma još nekoliko desetljeća nije bila dovedena pod znak sumnje od strane mađarskih povjesničara, npr. György Fejér ga je [[1829.]] uvrstio u svoj diplomatički zbornik i datirao [[1096.]] godinom.<ref>[[#refAndrić2001|Andrić 2001, str. 38.]]</ref> Međutim, godine [[1844.]] je [[Mađarska|mađarski]] povjesničar [[István Horváth]] pokrenuo pitanje autentičnosti i tvrdio da je Mađarska osvojila Hrvatsku silom. Politički motivirano sporenje hrvatskih i mađarskih povjesničara nastavilo se do [[1918.]]<ref>''Hrvatska opća enciklopedija (2006), članak ''Pacta conventa''</ref>. Isticano je i da nije riječ o međudržavnom ugovoru, već o jednostavnoj bilješci ([[Ferdo Šišić]], [[Milan Šufflay]], [[Isidor Kršnjavi]]).

Današnji argumenti za osporavanje su:

* ''Pacta Conventa'' je pisana tri stoljeća kasnije korištenim vokabularom, dakle ona potječe iz [[14. stoljeće|14. stoljeća]];
* dokument ima genealoške netočnosti. Koloman se navodi kao sin kralja Ladislava, a zapravo je bio njegov nećak. Da je dokument autentičan, vjerojatno bi se navelo Kolomanovo točno srodstvo s prethodnim vladarem.
* u mađarskim izvorima nema spomena o tom dokumentu, što dodatno ukazuje na činjenicu da je spomenuti izvor falsifikat.

Poznata hrvatska povjesničarka [[Nada Klaić]] je o ovome obavijestila stručne krugove, a u svojoj je knjizi naglasila da je tu bila riječ o uobičajenom razvitku kroz koji su prolazile sve tadašnje mlade države<ref>[[#refKlaić1971|Klaić 1971]]</ref>. Ipak, opće je uvjerenje suvremenih povjesničara da je barem usmeni dogovor Kolomana s hrvatskim plemstvom postojao, o čemu svjedoči:

* zasebno krunjenje kraljeva za Hrvatsku,
* nastavak sazivanja hrvatsko-dalmatinskih i slavonskih sabora,
* održavanje [[ban]]ske službe
* privilegije [[Dalmacija|dalmatinskim]] komunama ([[Trogir]]).

[[Neven Budak]] piše: »''Ugovor između njega (Kolomana) i predstavnika dvanaest hrvatskih plemena u obliku u kojemu je dospio do nas svakako nije autentičan, ali je gotovo sigurno da je do nekog ugovora među njima moralo doći''.«<ref>[[#refBudak1994|Budak 1994]] se osvrće na dokument tek tom jednom rečenicom, bez navođenja naziva "ugovora"</ref>

Kao dokaz o postojanju dogovora, [[Nikola Jakšić]] navodi nalaz [[ostava|ostave]] s 2000 Kolomanovih srebrnjaka u selu [[Lepuri]] u široj okolici [[Benkovac|Benkovca]], na lokaciji uz srednjovjekovnu cestu ''Via magna'' koja je vodila od [[Zadar|Zadra]] u unutrašnjost preko [[Knin]]a. U istom mjestu pronađen je crkveni kompleks iz vremena kneza [[Branimir]]a, a topografskom analizom podataka iz nekoliko dokumenata Jakšić pokazuje da se radi o srednjovjekovnom selu [[Podgrađe]] u kojem je u [[14. stoljeće|14.]] i [[15. stoljeće|15. stoljeću]] bilo sjedište sudbenog stola. Smatra da je Podgrađe bilo mjesto saborovanja i ranije, pa da je upravo na tom mjestu došlo do sklapanja sporazuma kralja Kolomana s dvanaest hrvatskih rodova u zaleđu najvažnijeg dalmatinskog grada. Trag sporazuma bi po Jakšiću bila velika ostava novca iz Kolomanovog vremena.<ref>[[#refJakšić1998|Jakšić 1998]]</ref>

[[Ivo Goldstein]] dolazak [[Arpadovići|Arpadovića]] u Hrvatsku promatra kao normalnu [[srednji vijek|srednjovjekovnu]] pojavu, uobičajenu i nimalo katastrofalnu. Osim toga, on podsjeća na to da je za vladavine Arpadovića država ''de facto'' djelovala prije kao neka vrsta personalne unije negoli kao jedinstvena država<ref name="ReferenceA"/>.

== Sporazum ==
Od god. 1102. [[Hrvatska]] i [[Ugarska]] su imale istoga vladara, ali kao dvije zasebne kraljevine. U [[Biograd na Moru|Biogradu na Moru]] prigodom krunidbe, Koloman je obećao sva javna i državna prava Kraljevini Hrvatskoj, te je priznao hrvatskim velikašima još neka povlastice. Hrvati su pak priznali Kolomana za hrvatsko-dalmatinskog kralja i obvezali su se da će ga pomagati u ratu, i to o svom trošku do [[Drava|Drave]], a preko Drave o njegovom trošku.

Sva vladarska prava Kraljevine Hrvatske prešla su na Kolomana i njegove nasljednike, pa su tako oni imali pravo na:

* imenovanje [[ban]]a,
* izdavanje privilegija i darovnica,
* potvrda na saboru izglasanih zakona,
* skupljanje poreza i carina,
* uživanje "kraljevske zemlje" ({{lat.|terra regalis}}) izumrle hrvatske narodne dinastije,
* vrhovno zapovjedništvo nad hrvatskom vojskom i
* određivanje vanjske politike.

== Bilješke ==
{{izvori}}

== Literatura ==
{{Wikizvor|Pacta conventa (1102.)}}
* {{Citiranje knjige
| first=Andrić
| last=Stanko
| authorlink=Stanko Andrić
| title=Potonuli svijet: rasprave o slavonskom i srijemskom srednjovjekovlju
| location=Slavonski Brod
| publisher=Hrvatski institut za povijest: Podružnica za povijest Slavonije, Baranje i Srijema
| year=2001
| isbn=953-6659-10-7
| ref=Andrić2001
}}
* {{Citiranje knjige
| first=Neven
| last=Budak
| authorlink=Neven Budak
| title=Prva stoljeća Hrvatske
| location=Zagreb
| publisher=Hrvatska sveučilišna naklada
| year=1994
| isbn=953-169-032-4
| ref=Budak1994
}}
* {{Citiranje knjige
| first=Ivo
| last=Goldstein
| authorlink=Ivo Goldstein
| title=Hrvatski rani srednji vijek
| location=Zagreb
| publisher=Novi Liber
| year=1995
| isbn=953-6045-02-8
| ref=Goldstein1994
}}
* {{Citiranje knjige
| first=Eduard
| last=Hercigonja
| authorlink=Eduard Hercigonja
| title=Tropismena i trojezična kultura hrvatskoga srednjovjekovlja
| location=Zagreb
| publisher=[[Matica Hrvatska]]
| year=2006
| isbn=953-150-766-X
| ref=Hercigonja2006
}}
* Jakšić, Nikola, "Materijalni odrazi Kolomanove vojne u Sjevernoj Dalmaciji", ''Povijesni prilozi'' 17 (1998), str. 269–286.
* {{Citiranje knjige
| first=Nada
| last=Klaić
| authorlink=Nada Klaić
| title=Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku
| location=Zagreb
| publisher=[[Školska knjiga]]
| year=1971
| ref=Klaić1971
}}
* ''Hrvatska opća enciklopedija'' (sv. 8), LZMK, Zagreb, 2006. {{ISBN|953-6036-38-X}}

[[Kategorija:Povijest Hrvatske (1102. – 1527.)]]
[[Kategorija:Hrvatski povijesni dokumenti]]
[[Kategorija:Hrvatska pravna povijest]]
[[Kategorija:Izvori za hrvatsku povijest]]
[[Kategorija:Povelje]]

Pacta conventa - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica