WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-08T11:50:44Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz|[[Pag (grad)]]|grad Pag}}
{{Infookvir otok
|Ime = Pag
|zemljovid = [[Datoteka:Croatia_-_Pag.PNG|250px|]]
|smještaj = [[Jadransko more]]
|otočje =
|koordinate = {{Coord|44.50747322|N|14.94051528|E|region:HR-09/HR-13_type:isle_source:CGN|display=inline,title|format=dms}}
|država = {{ZD+X/H|HRV}}
|gl.naselje = grad [[Pag (grad)|Pag]]
|površina = 284,181553<ref name="Duplancic-Cala-Ujevic">[http://hrcak.srce.hr/file/14783/ Duplančić Leder, T.; Ujević, T.; Čala, M. (2004): ''Duljine obalne crte i površine otoka na hrvatskom dijelu Jadranskog mora određene s topografskih karata mjerila 1:25 000'', Geoadria, Vol. 9, No. 1, 5-32.]</ref>
|obalna crta = 302,474<ref name="Duplancic-Cala-Ujevic" />
|stanovništvo = 8.398
|slika = [[Datoteka:Velebit.jpg|250px]]
|opis slike = Pogled na [[Velebit]] s otoka Paga
}}
'''[[Otok]] Pag''' je površinom 5. najveći otok u [[Jadransko_more|Jadranskom moru]], ali je duljinom obale od 302,47 km<ref name="Duplancic-Cala-Ujevic">[http://hrcak.srce.hr/file/14783/ Duplančić Leder, T.; Ujević, T.; Čala, M. (2004): ''Duljine obalne crte i površine otoka na hrvatskom dijelu Jadranskog mora određene s topografskih karata mjerila 1:25 000'', Geoadria, Vol. 9, No. 1, 5-32.]</ref> najrazvedeniji otok Jadrana (koeficijent razvedenosti 4,5).

Otok je poznat po slaboj pokrivenosti vegetacijom nekih svojih dijelova, koje se često uspoređuje s [[Mjesec|Mjesečevom]] površinom. Kamenit pejzaž s tek pokojom vlati aromatičnog bilja koje pasu ovce stvara jedinstveni dojam. Zbog položaja otoka pod [[Velebit]]om s kojeg cijele godine (osobito zimi) pušu jake [[bura|bure]], otok Pag je gotovo čitav prekriven [[posolica|posolicom]] iz [[Velebitski_kanal|Velebitskog kanala]].

Na otok se, s južne strane, može stići mostom, [[Paški most]] dug 340 m, iz pravca [[Zadar|Zadra]], tj. [[Posedarje|Posedarja]] ili [[trajekt]]om u [[Žigljen]] na sjeveru otoka iz luke [[Prizna]].
[[Slika:Paška čipka.JPG|mini|[[Paška čipka]].]]

== Administrativne podjele ==
Otok Pag je jedini hrvatski otok koji je podijeljen između dvije županije. Sjeverni dio otoka ([[Grad]] [[Novalja]]) nalazi se u [[Ličko-senjska_županija|Ličko-senjskoj]], a južni (Grad [[Pag (grad)|Pag]], [[Općina]] [[Kolan]] i Općina [[Povljana]]) u [[Zadarska_županija|Zadarskoj]] [[županija|županiji]].

Uspostavom županija [[1992.]] godine cijeli je otok pripao Ličko-senjskoj županiji što je izazvalo otpor na južnom dijelu otoka. Prije osamostaljenja Hrvatske, otok je gravitirao [[Rijeka|Rijeci]] i [[Zadar|Zadru]] s time da su automobili na čitavom otoku imali riječke [[Registarska_pločica_vozila|registarske oznake]].

Novim [[zakon]]om o područjima županija iz [[1997.]] godine otok je podijeljen između dvije županije te je veći, južni dio s Gradom Pagom i Općinom Povljana pripao Zadarskoj županiji. Općina Kolan nastala je [[2003.]] godine izdvajanjem iz područja Grada Paga.

== Zemljopis ==
U starorimsko doba otok je bio bogat zelenilom zbog čega su ga Rimljani zvali "zlatnim otokom". Do danas je pod šumskim pokrovom ostalo samo 3,8% otoka. Pašnjaci čine 86% površine te izgleda kao da je bez raslinja, bijel od kamena. Izgled pojačava izbrazdanost dugačkim suhozidima. Vrlo je malo pod vinogradima, livadama i makijom.<ref name="Vinaotokapaga">[http://www.vinaotokapaga.com/index.php?page=pedologija Vina otoka Paga] Pedološki uvjeti (pristupljeno 13. ožujka 2017.)</ref>

Gračan je tla otoka Paga 1935. godine podijelio na [[Paško polje|Paško]], [[Kolansko polje|Kolansko]], [[Novaljsko polje|Novaljsko]], [[Povljansko polje|Povljansko]], [[Vlašićko polje|Vlašićko]] i [[Smokvićko polje]].<ref name="Vinaotokapaga"/>

Pag je bogate geomorfološke-litološke građe, pa su prisutna ova tla: [[kamenjar]] (litosol), [[sirozem]] na rastresitom supstratu (regosol), [[koluvij]] (deluvijalna tla), vapneno dolomitna [[crnica]] (kalkomelanosol), [[rendzina]] na [[dolomit]]u, [[lapor]]u, [[sipar]]u, koluviju i mekim [[vapnenac|vapnencima]], smeđe na vapnencu i dolomitu (kalkokambisol), [[crvenica]] (terra rosssa), rigolano antropogena tla (rigosol), aluvijalno tlo (fluvisol), močvarno glejno tlo (euglej) i slatine (solončak).<ref name="Vinaotokapaga"/>

== Stanovništvo ==
[[Hrvati]] su velikom većinom stanovništvo otoka Paga, čineći 98%. Ostala 2% čine Srbi i Slovenci.

[[Čakavski]] se govori u mjestima: [[Novalja]], [[Lun]], [[Stara Novalja]], [[Kolan]], [[Mandre]], [[Šimuni]], [[Kustići]] i [[Zubovići (Novalja)|Zubovići]].

[[Cakavizam|Cakavski]] se govori u mjestima: [[Pag (grad)]], [[Metajna]], [[Košljun (Pag)|Košljun]] i [[Proboj (naselje)|Proboj]].

[[Šćakavski]] se govori u mjestima: [[Povljana]], [[Gorica (Pag)|Gorica]], [[Vrčići]], [[Stara Vas]], [[Dinjiška]], [[Vlašići (Pag)|Vlašići]], [[Smokvica (Pag)|Smokvica]] i [[Miškovići (Pag)|Miškovići]].

== Povijest ==
=== Pretpovijest ===
Otok Pag bio je naseljen već u [[neolitik|neolitiku]]. Najstariji poznati naziv otoka, ''Kissa'', predilirskog je podrijetla. U zaseoku [[Metajna]] na brežuljku Zaglava, postoje ostaci zidnih slikarija nepoznate starosti, koje prikazuju ljudske likove. Nađeni su ostaci većeg broja [[Gradina (tip naselja)|gradinskih]] naselja i grobnih humaka ([[tumul|tumula]]) iz [[Brončano doba|brončanog]] i [[Željezno doba|željeznog]] doba. Grobni humci nalaze se na Punti Luna, [[rt]]u Gradašnici, Kozjem Brdu (grobni humak iz brončanog doba) i Vrčićima. Ostaci [[Prapovijest|pretpovijesnih]] [[Gradina (tip naselja)|gradina]] i danas se mogu vidjeti na sljedećim lokalitetima: Punta Luna, Gradac - Konobine, rt Gradašnica, Košlja Gromača, Svetojanj, Košljun (Kissa), Zagračišće, Komorovac, Zaglava, Gračišće, Gornji Gradac, Donji Gradac, brdo Sv. Vid, Gradac kod grada Paga, grad Pag, Kruna, Gorica, Gramajnik (Dinjiška), Panos, Vlašići, rt Mrtva.

U [[Željezno doba|željeznom dobu]] na otoku je živjelo [[Iliri|ilirsko]] pleme [[Liburni]]. Između [[Lun]]a i [[Novalja|Novalje]], na lokalitetu Sv. Vid - Dolac, nalazi se [[nekropola]] s nalazima [[Keramika|keramike]] iz brončanog i željeznog doba, i iz [[Kronologija starog Rima|rimskog]] razdoblja. Na istome su mjestu i ruševine rimske vile, te ostaci [[Srednji vijek|srednjovjekovne]] [[crkva|crkve]] Sv. Vida. Na Vidasovim Stanovima nađena je kamena sjekira i grobovi s bočno položenim skvrčenim kosturima (način pokapanja tipičan za [[Liburni|Liburne]]) i liburnskim nakitom.

=== [[Antika]] ===
U periplusu (peljaru) anonimnog [[Stara Grčka|grčkog]] pisca poznatog kao [[Pseudo-Skilaks]], koji potječe iz sredine 4. stoljeća pr. Kr., spominje se otočje ''Mentorides'' u zemlji [[Liburni|Liburna]], koje su vjerojatno činili [[Rab]], Pag i okolni manji otoci.

Pod imenom ''Cissa Portunata'', Pag spominju [[Plinije Stariji|Plinije]] u 1. stoljeću, a [[Konstantin Porfirogenet]] u 10. stoljeću naziva ga ''Kissa''. Istoimeno naselje, Cissa - najveće rimsko naselje na otoku - nalazilo se na prostoru današnje [[Caska|Caske]] nedaleko Novalje. Očuvani su dijelovi kuća i zidina, te dijelovi [[vodovod]]a koji je vodom opskrbljivao Cissu i njenu luku [[Novalja|Novalju]] (od [[Latinski jezik|lat.]] navalia - luka). Podzemni dijelovi tog vodovoda mogu se danas vidjeti u Novalji, a poznati su kao "''Talijanova buža''".

U uvali Caska, južno od stare Cisse, na sjevernoj strani [[poluotok]]a Zrće, nedaleko od poznate plaže [[Zrće]], pronađeno je antičko groblje iz razdoblja od 1. do 4. stoljeća. Na više mjesta na otoku postojala su i manja rimska naselja. Ostaci rimskih [[villa rustica]] vidljivi su na sljedećim lokalitetima: Punta Luna, [[Tovarnele]], Lun - Sv. Jure, Borovićevi Stani, Vidasovi Stanovi, Dabovi Stani, Šankovi Stani, Novalja, Gračišće, Mlinica, Polačine, Bošana, grad Pag, Krinac, Vrčići, Povljana i Smokvica. Ostaci antičkog [[kamenolom]]a nalaze se na na sjevernoj strani grada Novalje, u Koludračkim Njivama. Na gradini Gradac južno od naselja Smokvica ([[Vlašići (Pag)|Vlašići]]) nađeni su ostaci [[Helenistička Grčka|grčko-helenističke]] keramike.

U uvali Vlaška Mala, uz sjeveroistočnu obalu otoka, nađeni su na dubini od oko 25 metara ostaci rimskog trgovačkog broda s dobro očuvanim teretom [[amfora]].

Koliko je do sada poznato, na Pagu ipak nije bilo grada sa statusom [[municipija]]. Vlasnici posjeda na Pagu vjerojatno su bili bogatiji stanovnici okolnih rimskih municipija u Arbi ([[Rab|Rabu]]) i Aenoni ([[Nin|Ninu]]), te kolonije Iader ([[Zadar]]).

Na području Novalje pronađeni su ostaci tri ranokršćanske [[bazilika|bazilike]] koje potječu iz 4. i 5. stoljeća.

=== Srednji vijek ===
[[Datoteka:Grad Pag 1443.JPG|230px|mini|desno|Grad Pag 1443.]]

Pag spada među jadranske otoke koji su najranije bili naseljeni Hrvatima. Kod Povljane su na tri lokaliteta nađene starohrvatske [[nekropola|nekropole]], a u blizini su i ostaci srednjovjekovnog naselja. Otok ili njegov veći dio s okolnim otočićima, vjerojatno je bio kraljevski posjed. Tome u prilog govori [[darovnica]] [[Petar Krešimir IV.|Petra Krešimira]] iz 1069. godine kojom daruje otok [[Maun]] [[Samostan svetog Krševana u Zadru|samostanu Sv. Krševana]] u [[Zadar|Zadru]].

[[Cissa (otok)|Cissa]] se prvi put spominje kao [[castrum]] 1174. godine kad ju je [[Venecija]], zajedno sa sjevernim dijelom otoka, darovala Rogeriju, sinu Dominika Maurocena, zbog njegove pomoći pri ugušivanju zadarske pobune. Taj dio otoka tada se nazivao Comitatus. Južni je dio otoka bio pod Zadrom. Ovakva politička podjela otoka održala se donekle sve do današnjeg dana.

Nakon što se Zadar 1180. godine odmetnuo od Venecije i priznao vlast [[Ugarska|ugarskog]] kralja [[Bela III.|Bele III]], Mlečani su 1192. zauzeli Pag i postavili tamo svog Kneza. Godine 1202. [[Mletačka Republika|Mlečani]] su uz pomoć [[Križarska opsada Zadra|križarske]] vojske zauzeli i [[Zadar]], no već 1203. Zadrani su napali Pag, opustošili ga i razorili Cissu. Sporazumom između Venecije i Zadra, vraćeni su Zadranima njihovi stari posjedi, uključujući i Pag i otok [[Škrda|Škrdu]]. Sjeverni je pak dio otoka (spomenuti Comitatus) pripao [[Rab|Rabu]], jer su Rabljani priznali za svog kneza Roberta, sina Rogerija Maurocena, ali pod uvjetom da Comitatus, tj. Caska s pripadajućim posjedima, sve do [[Lun|Luna]], pripadne [[Rab|Rabu]]. Važnost Caske (stare Cisse) opada, i od tog vremena vodeći grad na otoku postaje grad Pag.

[[Datoteka:Pag city templom 2j.JPG|230px|mini|desno|Crkva na Pagu.]]

Osamdesetih godina 13. stoljeća Rab i Pag su se sporili oko granica svojih posjeda na Pagu. U sporu je posredovao [[Krčki knezovi|krčki knez]] Fridrik, a zatim i [[Mletačka Republika|mletački Senat]], koji je na Pag poslao komisiju da utvrdi granicu. Prema odluci komisije, [[Rab|Rabu]] su pripali [[Caska]], [[Novalja]] i [[Lun]], a ostali dio otoka [[Zadar|Zadru]].

[[Zadar]] se ponovno odmetnuo od Venecije 1311. godine. Pažani su pristali uz Veneciju, pa su 1312. Zadrani napali otok i zapalili grad Pag.

Nakon nagodbe između Venecije i Zadra, Pag se opet našao pod vlašću Zadra, ali ovaj put s većom autonomijom. Jednog je suca birao Zadar među paškim stanovništvom, a drugog su birali sami Pažani. Međutim, Zadar je teško ekonomski izrabljivao Pag, a Pažani su bili dužni davati i veslače za [[Galija (brod)|galije]]. Kad je [[Ludovik I. Anžuvinac]] postao hrvatsko-ugarskim kraljem 1342. godine, Zadar je ponovno zbacio [[Mletačka Republika|mletačku]], a Pag zadarsku vlast. Nakon toga su Zadrani opet napali i opustošili Pag. U opsadi Zadra, 1345., sudjelovala je na strani Venecije i jedna Paška [[galija (brod)|galija]].

[[Datoteka:Chorvatsko pag01.jpg|230px|mini|desno|Prizor s Paga.]]

Nakon [[Zadarski mir|Zadarskog mira]] [[1358.]] godine, Mletačka Republika gubi čitavo područje od [[Kvarner|Kvarnera]] do [[Drač|Drača]], a Zadru su vraćeni stari posjedi, među njima i Pag. Pag je uspio od kralja [[Ludovik I. Anžuvinac|Ludovika]] ishoditi samostalnost 1376. godine, no nakon njegove smrti našao se opet pod vlašću Zadra. U pobuni, koja je izbila [[1393.]] Pažani su protjerali [[Knez|kneza]] poslanog iz Zadra i sve Zadrane. Zadrani su zatim napali Pag, ponovno ga opustošili i tom prilikom pobili i osakatili mnoge otočane; osobito je stradao Stari Pag [[30. ožujka]] [[1393.]] kad su ga opljačkali i spalili plaćenici.<ref name="ljubica">[http://www.ljubica.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=27&Itemid=32&lang=hr Stari grad]</ref> Pažani su zatražili zaštitu od kralja [[Žigmund Luksemburški|Žigmunda Luksemburškog]]. 1396. godine sazvan je sabor u [[Nin|Ninu]] na koji su došli predstavnici svih [[Dalmacija|dalmatinskih]] gradova i na kojem je odlučeno da Pag više neće biti pod vlašću Zadra, te da će se u pravima izjednačiti s ostalim dalmatinskim gradovima; na tom je saboru svečanom poveljom [[Stari grad (Pag)|Starom Pagu]] priznata samouprava.<ref name="ZDnadbiskupija">[http://www.zadarskanadbiskupija.hr/?p=4041 Zadarska nadbiskupija] Zborna crkva i Gospa od Staroga Grada u Pagu</ref>

Pag je 1400. godine priznao [[Rab|Rabu]] pravo na [[Lun]] i [[Novalja|Novalju]], kako bi spriječio udruživanje Raba i Zadra protiv Paga. Kad je, međutim, hrvatski kralj postao [[Ladislav Napuljski]], kojeg je Zadar podržavao, Pag se opet našao pod zadarskom vlašću. Zadrani su tada još jednom poharali Pag i poubijali sve one koji su se na saboru u Ninu zalagali za autonomiju Paga. Ladislav je [[1409.]] godine Zadar, Novigrad, Vranu i otok Pag [[Prodaja Dalmacije Mlecima 1409.|prodao Mletcima]]. To je bio i kraj krvavih borbi Zadra i Paga. Pod Mletcima Pag je opet stekao ograničenu autonomiju. [[Paški statut]] potvrđen je 1433. godine. Poslije je dijelio sudbinu [[Hrvatske zemlje pod mletačkom vlašću|hrvatskih krajeva pod mletačkom vlašću]], koju je nakon nekoliko stoljeća zamijenio austrijskom.

Kako je grad Pag bio smješten na nepovoljnom mjestu koje nije dozvoljavalo širenje grada, a bilo je i izloženo [[Bura|buri]] (oko 3 km južnije od današnjeg grada Paga), odlučeno je da se izgradi novi grad. Izgradnja je počela 1443. godine i preseljenje u novi grad trajalo je desetak godina. U planiranju novog grada i izgradnji Kneževog dvora sudjelovao je i [[Juraj Dalmatinac]].

=== Novi vijek ===

Kroz 15. i 16. stoljeće nastavljao se spor oko razgraničenja s [[Rab|Rabom]]. Rab je 1538. godine izgubio [[Caska|Casku]] ali zadržao [[Novalja|Novalju]] i [[Lun]]. U srednjem vijeku je važnu ulogu u ekonomskom životu paške komune imala proizvodnja i trgovina [[Kuhinjska sol|solju]]. Solane su posjedovali plemići i pojedini samostani, no najviše je koristi od trgovine imala Venecija.

U vrijeme [[Osmansko Carstvo|osmanskih]] navala stanovništvo s kopna, uglavnom iz [[Ravni kotari|Ravnih kotara]], sklanjalo se na Pag. U tom pogledu, znakovit je raspored [[Dijalekt|dijalekata]] koji se danas govore na Pagu: na dijelu otoka koji je pripadao rapskoj komuni govori se [[Čakavsko narječje|čakavski]], u gradu Pagu cakavski, a u jugoistočnom dijelu, na koji su se naseljavali stanovnici sa susjednog kopna - ikavski [[Štokavsko narječje|štokavski]]. Stanovništvo je u strahu od [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]] i [[Uskoci|Uskoka]] i odlazilo s otoka, a desetkovale su ga i zarazne bolesti i glad, tako da se broj stanovnika nije povećavao. U 16. i 17. stoljeću na otoku je živjelo samo 1200 do 1400 ljudi, a na početku 19. stoljeća 3000 ljudi.

Nakon pada Venecije [[1797.]] godine, Pag se našao pod [[Austrija|Austrijom]], no ekonomske prilike ostale su iste. Od 1805. do 1813. godine Pag je pod vladavinom [[Napoleon Bonaparte|Napoleonove]] [[Francuska|Francuske]] doživio stanoviti kulturno-ekonomski napredak. Godine 1808. osnovana je u Pagu osnovna škola. Snižene su izvozne carine na vino, solane su renovirane, proizvodnja soli je povećana, na otoku su popravljene ceste. U Pagu je ustanovljen sud.
[[Slika:Wind farm Ravna 1, Pag.jpg|minijatura|desno|250px|Jedan [[vjetroagregat]] iz sustava [[Vjetroelektrana Ravne 1]].]]
Za vrijeme druge austrijske vladavine od 1813. do 1918. godine Pag ekonomski nazaduje. Sredinom 19. stoljeća i na Pagu dolazi do političke borbe [[Autonomaši|autonomaša]] i narodnjaka. Narodnjaci su na općinskim izborima [[1893.]] dobili većinu, nakon čega je hrvatski jezik uveden u urede i škole. Stanovništvo Paga počinje u 19. stoljeću emigrirati u Ameriku. Solane su do [[1909.]] bile u privatnom vlasništvu, a zatim prelaze u državno vlasništvo, što je unaprijedilo proizvodnju soli. Poslije [[Prvi svjetski rat|prvog svjetskog rata]] Pag je bio pod [[Italija|talijanskom]] okupacijom do 1921. godine.

Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] Pag je u sastavu [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]]. [[Ustaše]] su na Pagu osnovale jedan od prvih [[Koncentracijski logor|sabirni logora]], koji je u uvalama Slano i Metajna postojao od lipnja do kolovoza 1941. Od 1941. do kapitulacije Italije u rujnu 1943., na Pagu je bila prisutna talijanska vojska. Pag zatim preuzima [[NOVJ]]. Njemačke i ustaške snage bile su stacionirane na otoku od prosinca 1943. do siječnja 1944., te ponovno od ožujka 1944., kad su istočno od Paga izgradili obrambene položaje. U studenom 1944. dva su britanska [[razarač]]a, Wheatland i Avonvale, zapadno od Paga potopili dvije njemačke torpiljarke i jedan razarač. 11. rujna 1944. godine [[mornaričko pješaštvo]] [[NOVJ]] izvela je [[desant]]ni napad na [[Novalja|Novalju]], koju su branile manje [[Ustaše|ustaške]] snage. Otok je 1945. godine osvojen od strane partizana.

==Gospodarstvo==
[[Slika:Vestas6Pag.jpg|mini|600px|središte|<center>Šest od sedam [[vjetroagregat]]a iz sustava [[Vjetroelektrana Ravne 1]] na Pagu.</center>]]

==Poznate osobe==
[[Datoteka:Pag town 01.jpg|230px|mini|desno|Grad Pag]]

* [[Bartol Kašić]] - (Pag, 15. kolovoza 1575. - Rim, 28. prosinca 1650.), hrvatski pisac, jezikoslovac i isusovac
* [[Ivan Tutnić]] - (Pag, 15. st.) franjevac, iz Sv. Zemlje donio relikviju Sv. Trna; kasnije benediktinac, opat samostana Sv. Petra na Prosiki
* [[Petar Grubonić]] - (Stari grad (Pag), 2. pol. 14. st. - Split, 30. prosinca 1426.) hrvatski svećenik i splitski nadbiskup i metropolit (1413.-1426.)
* [[Ante Cappo]] ([[Antun de Cappo]]) - (Pag, krajem 15. st. - Pag, 1553.), osobni prelat pape Klementa VII, biskup osorski.
* [[Vid Matasović]] - (Pag 1. pol. XVI. st. – Kreta 7. kolovoza 1583.) zapovjednik hrvatskog konjaništva; istaknuo se u Ciparskom ratu, za svoje zasluge dobio je naslov "Viteza sv. Marka"

[[Datoteka:Island Pag - panoramio - pepanos (7).jpg|230px|mini|desno|Prizor s Paga]]

* Antun Palčić - (Pag, 15. st.) biskup osorski
* [[Benedikt Mišolić]] - (Pag, 15. st.) kanonist i astrolog
* [[Hijacint Paladinić]], ćudoredni inkvizitor iz reda dominikanaca
* [[Ivan Mršić]] - (Pag, 1575. - Pag, 1652.) hrvatski književnik; služio kao konjanički kapetan u vojsci hrvatskoga bana Nikole Zrinskog
* [[Ivan Kašić]] - povjesničar grada Nina
* [[Ante Fabijanić]] - doktor filozofije i teologije, arhiprezbirter, pedagog i pisac na latinskom jeziku

[[Datoteka:20140507 Paški sir cheese from Pag.jpg|230px|mini|desno|Paški sir]]

* [[Ante Vidolin]] - 18. st., pedagog, odgajatelj mladih, kanonik paškog Kaptola i zadnji komendatarni opat Sv. Petra na Prosiki, Ruić je zapisao da "Domovina i svećenstvo takva genija nikad prije nisu imali"
* [[Marko Lauro Ruić]] - (Pag, 22. listopada 1736. - Pag, 9. veljače 1808.) hrvatski povjesničar, prvi sudac upravitelj 1798. godine i bilježnik
* [[Frane Petar Rakamarić]] - (Pag, 4. srpnja 1744. - Veli Lošinj, 22. siječnja 1815.) biskup kotorski i osorski, pisac
* [[Donat Fabijanić]] - (Pag, 17. prosinca 1808. - Zadar, 8. travnja 1890.) franjevac i povjesničar
* [[Nikola Valentić]] - profesor biblijskih znanosti u zadarskoj bogosloviji i urednik Zore Dalmatinske koji je uveo Gajev pravopis, pisac

[[Datoteka:Millennial olive trees in place Lun,.jpg|230px|mini|desno|Masline u Lunu.]]

* [[Stjepan Buljeta]] - (Pag, 19. svibnja 1824. - Pag, 1. veljače 1904.) svećenik, pokretač Hrvatskog narodnog preporoda u Pagu
* [[Šime Šugar]] - (Kolan, 1830. - Kolan 1911.) pučki pjesnik
* [[Nikola Portada]] - (Pag, 1830. - Pag, 1920.), prvi hrvatski načelnik u Pagu
* [[Petar Rumora]] - svećenik, vrli rodoljub, progonjen od Talijana, sastavljač brojnih dokumenata i proglasa paške općine i publicist
* [[Blaž Karavanić]] - svećenik, veliki istraživač i pisac paške povijesti, pisac
* [[Frane Budak]] - (Pag, 1865. - Pag, 1944.) paški gradonačelnik i osnivač čipkarske škole

[[Datoteka:Boat at the place Lun.jpg|230px|mini|desno|Čamac u Lunu.]]

* [[Jure Palčić]] - kanonik Zbornog kaptola Sv. Marije u Pagu, veliki rodoljub, progonjen od Talijana i jugoslavenskih žandara, istaknuti prosvjetni djelatnik i osnivač škola u Pagu
* [[Ivan Tičić]] - svećenik, mučenik, žrtva komunističkog terora 1943.godine pogubljen s još 12 Pažana u Lici - Podlapači
* [[Joso Felicinović]] - (Zadar, 14. veljače 1889. - Pag, 13. ožujka 1984.) hrvatski svećenik i domoljub, te osnivač Hrvatske kršćanske demokratske knjižnice i pokretač mjesečnika "Zora" i tjednika "Katolik"
* koludrica M. [[Gertruda Magaš]] (1897.-1974., kršteno Serafina Anđela) - utemeteljica i voditeljica Zabavišta sv. Anđela Čuvara i obdaništa Male škole, ostavila neizbrisiv duhovni trag u odgoju djece, mladeži i djevojaka<ref>[http://www.zadarskanadbiskupija.hr/?p=1341 Zadarska nadbiskupija] Ines Grbić: ''Crkva i samostan paških benediktinki'', 9. lipnja 2010. (pristupljeno 13. ožujka 2017.)</ref><ref>Crkva i samostan paških benediktinki. Zbornik radova sa znanstveno-stručnoga skupa održanog u Pagu 25. rujna 2004. godine posvećen uspomeni opatice Gertrude Magaš, ur. Miroslav Granić, Matica hrvatska Pag – Samostan benediktinki sv. Margarite u Pagu, Pag 2010., 457 str. [http://hrcak.srce.hr/file/93896 Ante Gulin: Recenzija]. Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, vol.28 prosinac 2010.</ref>
* [[Ante Zemljar]] - (Pag, 18. veljače 1922. - Zagreb, 1. kolovoza 2004.), hrvatski književnik
* [[Zdenko Balabanić]] - (Novalja, 19. siječnja 1927. - Zagreb, 5. siječnja 1978.) hrvatski slikar

[[Datoteka:SG203783.JPG|230px|mini|desno|Grad Pag]]

* [[Boris Palčić Caskin]] - (Novalja, 10. srpnja 1929. – 13. prosinca 2013.) hrvatski pisac
* [[Živko Kustić]] - (Split, 12. prosinca 1930. - Zagreb, 19. srpnja 2014.) hrvatski grkokatolički svećenik i glavni urednik "Glas koncila"
* [[Ivan Mirković]] - živio u Splitu, kipar, autor brojnih paških spomenika ( Bartul Kašić, Juraj Dalmatinac i dr.)
* [[Ino Mirković]] - violinist i glazbeni pedagog
* [[Anton Tamarut (1932.)|Anton Tamarut]] - (Novalja, 1. prosinca 1932. – Rijeka, 28. lipnja 2000.), svećenik, šibenski biskup i posljednji riječko-senjski nadbiskup i metropolit
* [[Georgij Paro]] - (Čačak, (Srbija), 12. travnja 1934.) hrvatski kazališni redatelj
* [[Andrew Marzich]] - (Cleveland, (SAD), 3. srpnja 1935. - San Pedro, (SAD) 20. svibnja 2010.), profesionalni kuglač i član Hall of Fame američkog kuglačkog saveza
* [[Darija Škunca Klanac]] - (Novalja, 1942.) hrvatska pjesnikinja, djeluje u iseljeništvu

[[Datoteka:Velebit mountain in the distance.jpg|230px|mini|desno|Pogled s Paga na Velebit]]

* [[Andriana Škunca]] (Bjelovar, 9. ožujka 1944.), hrvatska književnica
* [[Ante Tičić]] - (Povljana, 18. rujna 1944.) suvremeni hrvatski književnik
* [[Ante Rumora]] - (Povljana, 3. prosinca 1944.) glumac
* [[Zoran Grašo]] - hrvatski bivši košarkaš i košarkaški trener, otac hrvatskog pjevača Petra Graše
* [[Nenad Fabijanić]] - (Zagreb, 1951.) hrvatski arhitekt
* [[Ivo Usmiani]] - (Pag, 10. studenoga 1953.) predsjednika Uprave i direktora JGL-a
* [[Anton Šuljić]] - (Novalja, 1955.) hrvatski svećenik, književnik i bogoslov
* [[Ivan Žan]] - (Novalja, 4. listopada 1955.) maestro, zborovođa
* [[Damir Fabijanić]] - (Zagreb, 17. listopada 1955.), hrvatski umjetnički fotograf
* [[David A. Pogorilich]] - (Philadelphia, (SAD), 1956.) direktor Global Construction Practice

[[Datoteka:Island Pag - panoramio - pepanos (9).jpg|230px|mini|desno]]

* [[Boris Tičić]] - (Zadar, 22. svibnja 1957.) - nogometaš
* [[Ivan Dabo]] - (Dabovi Stani, 1958.) političar i novaljski gradonačelnik
* [[Alojzije Šupraha]] - (Kolan, 1963.) hrvatski prvoligaški nogometni sudac
* [[John Karavanić]] - (New York, 1967.), direktor Tankerske Next Generation
* [[Lovro Pogorelić]] - (Beograd, (Srbija), 1970.) hrvatski pijanist
* [[Dario Tičić]] - (Zadar, 6. listopada 1975.) svećenik, tajnik zadarske nadbiskupije
* [[Tomislav Fačini]] - (Zagreb, 26. travnja 1975.), hrvatski dirigent.
* [[Petar Grašo]] - (Split, 19. ožujka 1976.) hrvatski pjevač i skladatelj zabavne i pop glazbe
* [[Ante Peranić Zulov]] (1922.) - hrvatski pučki pjesnik<ref>[http://www.matica.hr/vijenac/260/K%C3%B4d%20drevnih%20vrlina/ Vijenac 260] Sandra Cekol: ''Izdanja ogranaka Matice hrvatske. Kôd drevnih vrlina. Nikola Crnković, Paška pučka poetika kao povijestni govor, Denona d.o.o., Zagreb, Matica hrvatska — Ogranak Novalja, Zagreb — Novalja, 2003.'', 19. veljače 2004. (pristupljeno 15. ožujka 2017.)</ref>
* [[Krešimir Tičić]] - arhitekt, pisac i redatelj

==Znamenitosti==
* Grad [[Pag (grad)|Pag]] - (povijesna jezgra) primjer planiranog renesansnog grada iz XV. stoljeća
* planirani park prirode Povljansko polje, ornitološki rezervati [[Veliko blato]] i [[Malo blato]], otok Pag<ref>[http://www.zadarskilist.hr/clanci/06102010/i-povljansko-polje-u-parku-prirode Zadarski list]</ref><ref>[http://www.tz-povljana.hr/veliko_blato.html TZ Povljana]</ref>
* značajni krajobraz i posebni rezervat šumske vegetacije [[Dubrava - Hanzine]], otok Pag<ref>[http://natura-jadera.com/zasticena-podrucja/ZnacajniKrajobrazi/DubravaHanzine.html Natura Jadera]</ref>
* [[Kolansko blato]] - blato Rogoza, ornitološki rezervat
* ljekovito blato [[Segal]], otok Pag<ref>[http://www.tz-povljana.hr/ljekovito_blato.html TZ Povljana]</ref>
* crkva sv. Nikole, Perilo<ref>[http://www.tz-povljana.hr/izleti_otoka_1.html TZ Povljana]</ref>
* crkva sv. Martina u Povljanskom polju<ref>[http://www.tz-povljana.hr/izleti_otoka_1.html TZ Povljana]</ref>
* uvala Stara Povljana<ref>[http://www.tz-povljana.hr/izleti_otoka_1.html TZ Povljana]</ref>
* [[Stari grad (Pag)]]<ref>[http://www.tz-povljana.hr/izleti_otoka_2.html TZ Povljana]</ref>
* [[Paški trokut]]<ref>[http://www.tz-povljana.hr/izleti_otoka_3.html TZ Povljana]</ref>
* Šestakovci<ref>[http://www.tz-povljana.hr/izleti_otoka_3.html TZ Povljana]</ref>
* Gradac kod Vidikovca<ref>[http://www.tz-povljana.hr/izleti_otoka_2.html TZ Povljana]</ref>
* Fortica na Ljubačkim vratima<ref>[http://www.tz-povljana.hr/izleti_otoka_2.html TZ Povljana]</ref>
* vrh sv. Jurja, po istraživanjima antičko svetište božice Atene<ref>[http://www.tz-povljana.hr/izleti_otoka_2.html TZ Povljana]</ref>
* [[zaštićeni geološko paleontološki rezervat Crnika]]<ref>[http://www.pagpress.com/novosti/921-turistika-sezona-se-pribliava-i-cestu-pag-sv-duh-trebalo-bi-hitno-osposobiti-za-promet.html PagPress]</ref>
*[[Lunjski maslinik]]
* Ostatak potonulog rimskog broda s mnoštvom amfora u uvali [[Šimuni]], u kojoj je, prema nekim tragovima, i bila rimska luka, pronađen 20. kolovoza 2018. godine. U blizini su arheološka nalazišta Lukar, Brušnjak, Maun i Caska.<ref>[https://www.otokpag.hr/pag/senzacionalno-otkrice-ronilaca-u-paskom-akvatoriju-pronadeni-ostaci-rimskog-broda-i-mnostvo-amfora/ Portal Otok Pag] ''Senzacionalno otkriće ronilaca; U paškom akvatoriju pronađeni ostaci rimskog broda i mnoštvo amfora'', 20. kolovoza 2018. godine (pristupljeno 22. kolovoza 2018.)</ref>
* [[Šivani brod]] u uvali [[Caska]] <ref>[https://hrcak.srce.hr/file/118563 Šivani brod u uvali Caska] (pristupljeno 22. kolovoza 2018.)</ref>

==Literatura==
* Šonje, A. ''Kasnoantički spomenici na otoku Pagu'', Peristil 24, Zagreb, 1981.
* Magaš, D. ''Contribution to the Knowledge of the Geographical Characteristics of the Pag Island'', Geoadria, br. 5, Zadar, 2000., 5-48.
* Suić, M. ''Pomorska enciklopedija,'' vol. 5, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1981., 662-663.
* Faričić, J. ''Otok Pag na starim kartografskim prikazima'', Geoadria, br. 8, Zadar, 2003., 47-126.
* ''Hrvatski Jadran – kulturne i prirodne znamenitosti'', Naprijed, Zagreb, 2001.
* [https://www.academia.edu/35773145/Buovac_Marin_-_Radi%C4%87_Rossi_Irena_-_Stankovi%C4%87_Vanja_Zmai%C4%87_Jasna_Skriveno_blago_Novalje_Podzemni_anti%C4%8Dki_vodovod_Hidden_treasure_of_Novalja_The_ancient_underground_aqueduct_3D_rekonstrukcija_Novalja_Zadar_2012 Irena Radić Rossi - Jasna Zmaić - Marin Buovac - Vanja Stanković: ''<nowiki>Skriveno blago Novalje – Podzemni antički vodovod [Hidden treasure of Novalja – The ancient underground aqueduct]</nowiki>'', 3D rekonstrukcija, Novalja – Zadar, 2012.]

==Izvori==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
{{Commonscat|Island of Pag}}
* [http://www.pag.hr www.pag.hr - grad Pag, kulturno,turističko i gospodarsko središte otoka Paga]

{{Naseljeni otoci u Hrvatskoj}}

[[Kategorija:Pag| ]]
[[Kategorija:Otoci Jadranskog mora]]

←Starija inačica		Inačica od 11:02, 29. studenoga 2021.
Redak 217:		Redak 217:

	==Vanjske poveznice==		==Vanjske poveznice==
	~~{{Commonscat\|Island of Pag}}~~
	* [http://www.pag.hr www.pag.hr - grad Pag, kulturno,turističko i gospodarsko središte otoka Paga]		* [http://www.pag.hr www.pag.hr - grad Pag, kulturno,turističko i gospodarsko središte otoka Paga]

Pag - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

←Starija inačica		Inačica od 23:08, 10. travnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Pag'''-->~~{{dz\|[[Pag (grad)]]\|grad Pag}}		{{dz\|[[Pag (grad)]]\|grad Pag}}
	{{Infookvir otok		{{Infookvir otok
	\|Ime = Pag		\|Ime = Pag

←Starija inačica		Inačica od 00:19, 11. studenoga 2021.
Redak 220:		Redak 220:
	* [http://www.pag.hr www.pag.hr - grad Pag, kulturno,turističko i gospodarsko središte otoka Paga]		* [http://www.pag.hr www.pag.hr - grad Pag, kulturno,turističko i gospodarsko središte otoka Paga]

	{{~~Naseljeni~~ otoci u Hrvatskoj}}		{{Infookvir naseljeni otoci u Hrvatskoj}}

	[[Kategorija:Pag\| ]]		[[Kategorija:Pag\| ]]
	[[Kategorija:Otoci Jadranskog mora]]		[[Kategorija:Otoci Jadranskog mora]]