WikiSysop: bnz

2022-04-13T23:04:49Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 23:04, 13. travnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Paklare'''-->~~{{Taksokvir		{{Taksokvir
	\| boja = pink		\| boja = pink
	\| naziv = Paklare		\| naziv = Paklare

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-29T11:03:37Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 11:03, 29. studenoga 2021.
Redak 103:		Redak 103:
	{{Izvori}}		{{Izvori}}

	~~{{Commonscat\|Petromyzontidae}}~~
	{{Wikivrste\|Petromyzontidae}}		{{Wikivrste\|Petromyzontidae}}

	[[Kategorija:Kružnouste]]		[[Kategorija:Kružnouste]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-20T14:00:49Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Taksokvir
| boja = pink
| naziv = Paklare
| slika =Havsnejonöga.jpg
| slika_širina = 250px
| slika_opis = [[Morska paklara]] iz [[švedska|Švedske]]
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| phylum = [[Svitkovci|Chordata]]
| subphylum = [[Vertebrata]]
| nesvrstani_classis = [[Cyclostomata]]
| classis=[[Cephalaspidomorphi]]
| ordo = '''[[Petromyzontiformes]]'''
| familia = '''Petromyzontidae'''
| razdioba_stupanj = [[Potporodica|Potporodice]]
| razdioba =
[[Geotriinae]] 
[[Mordaciinae]] 
[[Petromyzontinae]]
}}

'''Paklare''' (Petromyzontidae) su red unutar razreda [[Cephalaspidomorphi]] koji pripadaju nadrazredu [[besčeljusnjače|besčeljusnika]].<ref name="Alegro"/> Svojim primitivnim izduženim oblikom tijela liče na [[jegulja|jegulje]]. Razvojno gledano, to su vrlo primitivni predstavnici [[kralježnjaci|kralježnjaka]]. Već 500 milijuna godina taj živi [[fosil]] se gotovo nije promijenio. Danas su sve [[vrsta|vrste]] paklara toliko rijetke, da su stavljene na "crvenu listu" akutno ugroženih životinja.

== Rasprostranjenost ==
Paklare žive pretežno u [[more|morskim]] obalnim vodama i slatkoj vodi. Najmanje za jednu vrstu (''[[Geotria australis]]'') pretpostavlja se da prelaze zamjetne razdaljine otvorenim morskim vodama. Razlog ovoj pretpostavci je da se ne mogu utvrditi naznake izoliranog razvoja između [[Australija|australske]] i [[Novi Zeland|novozelandske]] populacije. Paklare se mogu naći u svim područjima umjerenih [[klima]]tskih zona, osim [[Afrika|Afrike]].

Paklare se [[mriještenje|mrijeste]] u gornjim tokovima potoka i [[rijeka (vodotok)|rijeka]]. Za to im je potrebna šljunčana podloga i prohladna voda bogata [[kisik]]om (to je razlog zbog čega ih nema u [[tropi|tropskim]] područjima). Nakon izlaska iz [[jaje|jajašca]], još slijepe [[metamorfoza (zoologija)|larve]] koje imaju samo [[rudiment]]arne [[oko|oči]] ukapaju se u pješčane dijelove vodotokova. Glava ostaje vani, i hrani se [[mikroorganizam|mikroorganizmima]] ([[plankton]]) iz vode.

== Izgled ==
[[Datoteka:Boca de lamprea.1 - Aquarium Finisterrae.JPG|mini|150px|lijevo|Usta [[morska paklara|morske paklare]]]]
Paklare nemaju [[čeljust]]i, a okrugla usta s [[rog|rožnatim]] zubima oblikovana su za prisisavanje. Imaju jednu [[nos]]nicu, dva [[oko|oka]] i sedam [[škrge|škržnih]] otvora.

Nakon radikalne pretvorbe ([[metamorfoza (zoologija)|metamorfoza]]) tjelesne građe od larve do odrasle životinje koja se događa uglavnom nakon 4-7 godina (što ovisi o [[vrsta|vrsti]]), većina ([[morska paklara]], [[riječna paklara]]) odlazi nizvodno do mora gdje živi [[parazit]]ski do 18 mjeseci, obično blizu obale. "Domaćini" su im [[ribe]] na koje se prisišu, pijući im [[krv]] i stružući njihovo meso. Veće, zdrave ribe, uglavnom preživljavaju ovakve napade, zadržavajući nakon toga samo tipičan okrugli ožiljak. Manje ribe, mlade kao i bolesne ribe mogu od takvih napada i uginuti.
[[Datoteka:Lamprey illustration side.png|mini|Gornja skica: paklara na ribi, donja skica: tijelo paklare]]

Nakon nekog vremena, kad dosegnu [[spol]]nu zrelost, vraćaju se ponovo u riječne tokove radi mriještenja. Nakon mriještenja, životinje ugibaju.

[[Potočna paklara|Potočne paklare]] ne odlaze u more. Ostaju živjeti u blizini mjesta gdje su provele svoj larveni dio života, u odraslom životnom razdoblju se ne hrane, i mrijeste se ponovo u istom području.

Postoje i dvije [[endem]]ske vrste potočnih paklara. Obje žive u slivu [[Dunav]]a. To su dunavska potočna paklara (''Eudontomyzon vladykovi'') i kako im ime govori, u ukrajinskom dijelu sliva Dunava, ukrajinska potočna paklara (''Eudontomyzon mariae'').

== Taksonomija ==
U ovoj porodici postoje tri potporodice podijeljene u devet [[Rod (taksonomija)|rodova]] s ukupno 40 priznatih vrsta:
*Rod ''[[Caspiomyzon]]'' Berg, 1906
**''[[Caspiomyzon wagneri]]'' (Kessler, 1870.)
*Rod [[Entospheneus]] Gill, 1862
**''[[Entosphenus tridentatus]]'' (Richardson, 1836)
*Rod [[Eudontomyzon]] Regan, 1911
**''[[Eudontomyzon danfordi]]'' (Regan, 1911.)
**''[[Eudontomyzon hellenicus]]'' (Vladykov, Renaud, Kott i Economidis, 1982)
**''[[Eudontomyzon mariae]]'' (Berg, 1931)
**''[[Eudontomyzon morii]]'' (Berg, 1931)
**''[[Eudontomyzon stankokaramani]]'' (Karaman, 1974)
**''[[Eudontomyzon vladykovi]]'' (Oliva i Zanandrea, 1959)
*Potporodica [[Geotriinae]]
**Rod [[Dionisia]]
**Rod [[Macrophthalmia]]
**Rod [[Neomordacia]]
**Rod [[Thysanochilus]]
**Rod [[Velasia]]
*Rod [[Ichthyomyzon]] Girard, 1858
**''[[Ichthyomyzon bdellium]]'' (Jordan, 1885)
**''[[Ichthyomyzon castaneus]]'' Girard, 1858
**''[[Ichthyomyzon fossor]]'' (Reighard and Cummins, 1916)
**''[[Ichthyomyzon gagei]]'' (Hubbs i Trautman, 1937)
**''[[Ichthyomyzon greeleyi]]'' (Hubbs i Trautman, 1937)
**''[[Ichthyomyzon unicuspis]]'' (Hubbs i Trautman, 1937)
*Rod ''[[Lampetra]]''
**''[[Lampetra aepyptera]]'' (Abbott, 1860.)
**''[[Lampetra alaskensis]]'' (Vladykov i Kott, 1978.)
**''[[Lampetra appendix]]'' (DeKay, 1842.)
**''[[Lampetra ayresii]]'' (Günther, 1870.)
**''[[Lampetra fluviatilis]]'' (Linnaeus, 1758.); [[Riječna paklara]]
**''[[Lampetra hubbsi]]'' (Vladykov i Kott, 1976.)
**''[[Lampetra lamottei]]'' (Lesueur, 1827.)
**''[[Lampetra lanceolata]]'' (Kux i Steiner, 1972.)
**''[[Lampetra lethophaga]]'' (Hubbs, 1971.)
**''[[Lampetra macrostoma]]'' (Beamish, 1982.)
**''[[Lampetra minima]]'' (Bond i Kan, 1973.)
**''[[Lampetra planeri]]'' (Bloch, 1784.); [[Potočna paklara]]
**''[[Lampetra richardsoni]]'' (Vladykov i Follett, 1965.)
**''[[Lampetra similis]]'' (Vladykov i Kott, 1979.)
**''[[Lampetra tridentata]]'' (Richardson, 1836.)
*Rod ''[[Lethenteron]]''
**''[[Lethenteron camtschaticum]]'' (Tilesius, 1811.)
**''[[Lethenteron japonicum]]'' (Martens, 1868.)
**''[[Lethenteron kessleri]]'' (Anikin, 1905.)
**''[[Lethenteron matsubarai]]'' (Vladykov i Kott, 1978.)
**''[[Lethenteron reissneri]]'' (Dybowski, 1869.)
**''[[Lethenteron zanandreai]]'' (Vladykov, 1955.)
*Rod ''[[Petromyzon]]''
** ''[[Petromyzon marinus]]'' (Linnaeus, 1758.); [[Morska paklara]]
*Potporodica [[Petromyzontinae]]:
**Rod [[Agnathomyzon]]
**Rod [[Ammocoetes]]
**Rod [[Batymyzon]]
**Rod [[Oceanomyzon]]
*Rod [[Tetrapleurodon]] Creaser & Hubbs, 1922

== Zanimljivosti ==
Morska paklara (''Petromyzon marinus'') prva je vrsta koja je iz [[Atlantski ocean|Atlantskog oceana]] ušla u [[Velika jezera]] kroz kanale izgrađene za prolaz brodova. Paklara je živeći kao parazit na ribama prouzročila veliku štetu na ihtiofauni Velikih jezera, posebno na populaciji [[Jezerska pastrmka|jezerske pastrve]] koja je iz nekih jezera potpuno nestala. Čak 40% do 60% jezerskih pastrva koje napadne morska paklara ugiba zbog manjka krvi. Paklare su se toliko proširile u Velikim jezerima zbog nedostatka predatora i velikog broja pritoka koji su izvrsno stanište za razvoj ličinki paklara. Zbog nestanka jezerske pastrve koja je bila glavni predator u Velikim jezerima prije invazije paklara došlo je do velikih promjena u sastavu zajednice riba.<ref name="Alegro">Alegro, Antun, Krajačić, Mladen, Lucić, Andreja, ''Život 2: udžbenik biologije u drugom razredu gimnazije'', Školska knjiga, Zagreb, 2014., {{ISBN|978-953-0-22029-4}}, str. 152.</ref>

== Izvori ==
{{Izvori}}

{{Commonscat|Petromyzontidae}}
{{Wikivrste|Petromyzontidae}}

[[Kategorija:Kružnouste]]

Paklare - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica