WikiSysop: bnz

2022-04-13T23:12:30Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 23:12, 13. travnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Pakrac'''-->~~{{Grad \|		{{Grad \|
	ime = Pakrac\|		ime = Pakrac\|
	\| slika_panorama = Pakrac2017.jpg		\| slika_panorama = Pakrac2017.jpg

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-08T11:49:53Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Grad |
ime = Pakrac|
| slika_panorama = Pakrac2017.jpg
| veličina_slike = 300px
| opis_slike = Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Pakracu
|članak o grbu = [[Grb grada Pakraca]]
|županija = {{ZD+X/HŽ|PSŽ}} |
|broj stanovnika = 8.460|
|površina = 358,82|
|poštanski broj = 34550|
|pozivni broj = (0)34 |
|autooznaka = DA |
|gradska naselja = 42 naselja |
|web_stranica = [http://www.pakrac.hr www.pakrac.hr]
|obanšateljica dužnosti = Anamarija Blažević ([[HDZ]])|
|z. širina = 45.44 |
|z. dužina = 17.19 |
}}
[[Datoteka:Pakra Pakrac 31032012 02 roberta f.jpg|mini|300px|Pakrac i [[Pakra]]]]
[[Datoteka:Pakrac1.jpg|thumb|300px|Pakrac, središte grada]]
[[Datoteka:Pakrac2.jpg|thumb|300px|Pakrac, središte grada]]
[[Datoteka:Pakrac4.jpg|thumb|300px|Pakrac, središte grada]]
[[Datoteka:FranjoTudPakrac.jpg|thumb|Spomenik dr. Franju Tuđmanu u Pakracu]]
'''Pakrac''' je grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u zapadnoj [[Slavonija|Slavoniji]], u [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonskoj županiji]].

== Gradska naselja ==
Pakrac se sastoji od 42 naselja (stanje 2006.), to su: [[Badljevina]], [[Batinjani (Pakrac)|Batinjani]], [[Bjelajci]], [[Branešci]], [[Brusnik (Pakrac)|Brusnik]], [[Bučje (Pakrac)|Bučje]], [[Cicvare (Pakrac)|Cicvare]], [[Cikote (Pakrac)|Cikote]], [[Dereza (Pakrac)|Dereza]], [[Donja Obrijež]], [[Donja Šumetlica]], [[Donji Grahovljani]], [[Dragović]], [[Glavica (Pakrac)|Glavica]], [[Gornja Obrijež]], [[Gornja Šumetlica]], [[Gornji Grahovljani]], [[Jakovci]], [[Kapetanovo Polje]], [[Koturić]], [[Kraguj (Pakrac)|Kraguj]], [[Kričke (Pakrac)|Kričke]], [[Kusonje]], [[Lipovac (Pakrac)|Lipovac]], [[Mali Banovac]], [[Mali Budići]], [[Novi Majur]], [[Omanovac]], [[Ožegovci]], Pakrac, [[Ploštine]], [[Popovci]], [[Prekopakra]], [[Prgomelje (Pakrac)|Prgomelje]], [[Rogulje (Pakrac)|Rogulje]], [[Srednji Grahovljani]], [[Stari Majur]], [[Španovica]], [[Tisovac (Pakrac)|Tisovac]], [[Toranj (Pakrac)|Toranj]], [[Veliki Banovac]] i [[Veliki Budići]].

== Zemljopis ==
* Regija: [[Slavonija]]
* Geografska širina: 45°26'21"N
* Geografska dužina: 17°11'46"E
* Nadmorska visina: 178 m
* Površina: 358,82 km²
* Gustoća naseljenosti: 365 st./km²

== Stanovništvo ==
Pakračko područje je nacionalno mješovito, što je nasljeđe [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] kada su se ovdje naselili pripadnici naroda iz raznih dijelova monarhije: [[Česi]], [[Mađari]], [[Nijemci]] i [[Talijani]].

˝Do kraja drugog svjetskog rata Pakrac je bio obrtnički grad u kojem su 90% stanovništva bili Hrvati.˝{{Nedostaje izvor}} ''Nakon Drugoga svjetskog rata u grad su naseljavani Srbi, a Hrvate se istjeruje pod krinkom suradnje s fašistima''{{Nedostaje izvor}}. Grad polako gubi fizionomiju urbane sredine. Srbi su do 1991. postali relativna većina u gradu i općini.

U [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]] dolazi do sukoba u gradu, pa grad ostaje na liniji fronte sve do [[operacija Bljesak|operacije Bljesak]], dok Hrvati, Nijemci, Talijani, Mađari i Česi zajedno brane grad. Za vrijeme srpske okupacije na okupiranom području nesrpsko stanovništvo je protjerano.

Velik dio Srba je izbjegao za vrijeme i nakon operacije Bljesak, pa [[Hrvati]] danas predstavljaju apsolutnu većinu stanovništva (72,9 %), dok pripadnika nacionalnih manjina ima manje od 30% (Srbi 15,8 %, Talijani 4,8%, Česi 3,2%).

Po popisu stanovništva iz 1991. godine, nacionalni sastav u današnjim granicama gradske općine Pakrac, po naseljenim mjestima je bio sljedeći:

* [[Badljevina]] - 828 st., Hrvati 680 (82,12%), Srbi 25 (3,01%), ostali 123 (14,87%)
* [[Batinjani (Pakrac)|Batinjani]] - 266 st., Srbi 154 (57,89%), Hrvati 55 (20,67%), ostali 57 (21,44%)
* [[Bjelajci]] - 38 st., Srbi 38 (100%)
* [[Branešci]] - 305 st., Srbi 296 (97,04%), Hrvati 5 (1,63%), ostali 4(1,33%)
* [[Brusnik (Pakrac)|Brusnik]] - 112 st., Srbi 111 (99,10%), ostali 1 (0,90%)
* [[Bučje (Pakrac)|Bučje]] - 142 st., Srbi 129 (90,84%), Hrvati 10 (7,04%), ostali 3(2,12%)
* [[Cicvare (Pakrac)|Cicvare]] - 14 st., Srbi 14 (100%)
* [[Cikote (Pakrac)|Cikote]] - 68 st., Srbi 67 (98,52%), ostali 1 (1,48%)
* [[Dereza (Pakrac)|Dereza]] - 128 st., Srbi 120 (93,75%), ostali 8 (6,25%)
* [[Donja Obrijež]] - 321 st., Hrvati 224 (69,78%), Srbi 2 (0,62%), ostali 95 (29,60%)
* [[Donja Šumetlica]] - 65 st., Srbi 57 (87,69%), Hrvati 2 (3,07%), ostali 6 (9,24%)
* [[Donji Grahovljani]] - 188 st., Srbi 155 (82,44%), Hrvati 22 (11,70%), ostali 11 (5,86%)
* [[Dragović]] - 284 st., Srbi 257 (90,49%), Hrvati 7 (2,46%), ostali 20 (7,05%)
* [[Glavica (Pakrac)|Glavica]]- 77 st., Srbi 77 (100%)
* [[Gornja Obrijež]] - 284 st., Srbi 166 (58,45%), Hrvati 34 (11,97%), ostali 84 (29,58%)
* [[Gornja Šumetlica]] - 138 st., Srbi 118 (85,50%), ostali 20 (14,50%)
* [[Gornji Grahovljani]] - 136 st., Srbi 133 (97,79%), ostali 3 (2,21%)
* [[Jakovci]] - 39 st., Srbi 39 (100%)
* [[Kapetanovo Polje]] - 67 st., ostali 44 (65,68%), Srbi 12 (17,91%), Hrvati 11 (16,41%)
* [[Koturić]] - 46 st., Srbi 46 (100%)
* [[Kraguj (Pakrac)|Kraguj]] - 176 st., Srbi 167 (94,88%), Hrvati 4 (2,27%), ostali 5 (2,85%)
* [[Kričke (Pakrac)|Kričke]] - 90 st., Srbi 88 (97,77%), Hrvati 1 (1,11%), ostali 1 (1,12%)
* [[Kusonje]] - 1.101 st., Srbi 891 (80,92%), ostali 111 (10,09%), Hrvati 99 (8,99%)
* [[Lipovac (Pakrac)|Lipovac]] - 5 st., Srbi 5 (100%)
* [[Mali Banovac]] - 31 st., ostali 16 (51,62%), Hrvati 15 (48,38%)
* [[Mali Budići]] - 19 st., Srbi 19 (100%)
* [[Novi Majur]] - 119 st., Hrvati 118 (99,15%), Srbi 1 (0,85%)
* [[Omanovac]] - 261 st., Hrvati 187 (71,64%), Srbi 42 (16,09%), ostali 32 (12,27%)
* [[Ožegovci]] - 179 st., Srbi 175 (97,76%), Hrvati 1 (0,55%), ostali 3 (1,69%)
* Pakrac - 8.197 st., Srbi 3.514 (42,86%), Hrvati 3.033 (37,00%), ostali 1.650 (20,14%)
* [[Ploštine]] - 224 st., ostali 196 (87,51%), Hrvati 27 (12,05%), Srbi 1 (0,44%)
* [[Popovci]] - 68 st., Srbi 67 (98,52%), ostali 1 (1,48%)
* [[Prekopakra]] - 1.347 st., Hrvati 925 (68,67%), Srbi 171 (12,69%), ostali 251 (18,64%)
* [[Prgomelje (Pakrac)|Prgomelje]] - 65 st., Srbi 65 (100%)
* [[Rogulje (Pakrac)|Rogulje]] - 61 st., Hrvati 59 (96,72%), Srbi 1 (1,63%), ostali 1 (1,65%)
* [[Srednji Grahovljani]] - 43 st., Srbi 36 (83,72%), ostali 7 (16,28%)
* [[Stari Majur]] - 41 st., Hrvati 37 (90,24%), Srbi 1 (2,43%), ostali 3 (7,33%)
* [[Španovica]] - 191 st., Srbi 177 (92,67%), Hrvati 9 (4,71%), ostali 5 (2,62%)
* [[Tisovac (Pakrac)|Tisovac]] - 73 st., Srbi 68 (93,15%), ostali 5 (6,85%)
* [[Toranj (Pakrac)|Toranj]] - 292 st., Srbi 201 (68,83%), Hrvati 36 (12,32%), ostali 55 (18,85%)
* [[Veliki Banovac]] - 183 st., ostali 107 (58,47%), Hrvati 76 (41,53%)
* [[Veliki Budići]] - 55 st., Srbi 54 (98,18%), ostali 1 (1,82%)

ukupno općina Pakrac - 16.367

* [[Srbi]] - 7.818 (47,76%)
* [[Hrvati]] - 5.619 (34,33%)
* ostali - 2.930 (17,91%)

== Uprava ==

== Gospodarstvo ==
* Poduzetnički centar Pakrac (www.pc-pakrac.hr)

== Povijest ==

Prvi posredni spomen imena Pakrac susreće se [[1229.]] godine u plemićkom pridjevku Marcel pakrački, iako neki [[Arheologija|arheološki]] nalazi pokazuju da se je ovdje živjelo i u antičko doba.<ref name="tz-pakrac">http://www.tz-pakrac.hr/?vrsta=3&id=9</ref>

==== Stari grad ====
Ne zna se točno vrijeme nastanka [[utvrda|utvrde]], no u kad je 1237. Pakrac prvi put spomenut u dokumentima, već postoji.Staro kajkavsko ime grada je bilo Pekrec. Spominje se i u zapisima [[templari|templara]] (katolički crkveni viteški red zasnovan radi zaštite Kristova groba) koji su došli u Hrvatsku još 1185. godine. No, izvjesno je da su u Pakracu boravili nasljednici templarskih posjeda; [[ivanovci]]-[[hospitalci]]. Utvrda je bila oblika napravilnog peterokruga, sa sedam okruglih [[kula]] na rubovima i velikom branič-kulom, opasana tvrdim zidinama na kojima su bile puškarnice. Oko utvrde bili su ukopi u koje je puštena voda.

Godine [[1242.]] u Pakrac provaljuju [[Tatari]], a već 1256. godine u Pakracu je boravio ban Slavonije Stjepan i osnovao prvu [[kovnica novca|kovnicu novca]] – ''moneta banalis'' – [[banovac]]. Prije toga pravo na kovanje novca imao je samo kralj. Banovac se najvjerojatnije kovao unutar zida pakračke utvrde.

Najveći utjecaj na razvoj grada u 17. stoljeću imala je obitelj [[Janković]], koja je sagradila i svoju [[kurija|kuriju]]. U to se vrijeme izgradila i crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije, a grad se sve više razvijao i postao središte trgovine i obrtništva, sagradila se bolnica, škola, pruga, hotel, sud, privatna električna centrala (munjara, 1906. godine) i ostalo. U gradu je postojala i [[sinagoga]] građena [[1875.]], a srušena [[1941.]] god.<ref name="tz-pakrac"/><ref name="muzej-pakrac.hr">http://www.muzej-pakrac.hr/?vrsta=3&id=16</ref>

Rušenje gradske utvrde započeli su [[Janković Daruvarski|Jankovići Daruvarski]] i njenim kamenjem nasipavali cestu Pakrac-Kukunjevac, a godine 1867. prodali su je pravoslavnoj općini, koja je tu smjestila svoj parohijalni ured.
Stari grad ruši se [[1920-ih]] godina 20. stoljeća, a materijal se koristio za gradnju cesta.<ref name="muzej-pakrac.hr"/>

Zadnja kula pakračke tvrđe srušena je 1960. godine i na njenim temeljima je izgrađena zgrada Poglavarstva (Općina).

[[Prvi svjetski rat]] i [[Drugi svjetski rat]], a naročito srpska [[Domovinski rat|agresija na grad i njegove stanovnike 1991.]] godine usporili su razvoj i uništili dio kuturne baštine Pakraca.<ref name="tz-pakrac"/>

== Spomenici i znamenitosti ==

* Spomen kosturnica - kripta sa spomenikom palim borcima iz [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. U središnjem djelu kripte izdiže se kameni postament na kojem je brončana skulptura ranjenog borca. Autor skulpture je kipar [[Vanja Radauš]].<ref>http://www.tz-pakrac.hr/?vrsta=3&id=68</ref>
* Kraljevska zemaljska javna bolnica - U Pakracu je 1897. godine sagrađena nova te s radom krenula prva javna kraljevska zemaljska bolnica u Hrvatskoj. Bolnicu je gradio arhitekt [[Ignjat Fischer]] prema nacrtima Dionisa Sunka. Nova zgrada sagrađena je na samoj obali [[Pakra|Pakre]] dosta dalje od glavne bolničke zgrade. Nakon velikih stradanja u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]] ovi objekti zaštićeni su kao kulturni spomenici od izuzetne vrijednosti te čekaju svoju obnovu i prenamjenu.<ref>http://www.tz-pakrac.hr/?vrsta=3&id=67</ref>
* Kuća Golubić - Kuća je građena u [[Secesija|secesijskom]] stilu te je bila dom jednog od najpoznatijih pakračkih graditelja [[Stjepan Golubić|Stjepana Golubića]].
* Stara vijećnica - Po nekima najstariji objekt u gradu na kojem je i danas na pročelju istaknuta godina gradnje 1771.<ref>http://www.tz-pakrac.hr/?vrsta=3&id=65</ref>
* Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije - Katolička crkva posvećena Uznesenju Blažene Djevice Marije posvećena je 1763. godine. Crkva je specifična po svom položaju na povišenju do kojeg vodi široko stubište te dominira gradsom vizurom.<ref>http://www.tz-pakrac.hr/?vrsta=3&id=39</ref>
* Spahijski podrum - Spahijski podrum predstavlja jedan od najzanimljivijih primjera povijesne arhitekture u Pakracu. Kroz povijest su postojala različita nagađanja o vremenu građenja i namjeni ove građevine (srednjovjekovni samostan, kovnica novca...). Pouzdano se zna da je u 18. stoljeću služio kao gospodarska zgradau koju se spremao urod sa cijelog vlastelinstva.<ref>http://www.tz-pakrac.hr/?vrsta=3&id=47</ref>
* Vlastelinstvo Janković - Obitelj grofova Jankovića Daruvarskih koji postaju vlasnici vlastelinstva Pakrac sredinom 18. stoljeća ostavili su najviše traga na razvoj Pakraca i njegove okolice. Vlastelinstvo Pakrac bilo je pod njihovom upravom stotinu godina (1761.- 1861.) te su ga znatno unaprijedili. Središte nekadašnjeg vlastelinstva i danas predstavlja samo srce grada te se naziva zajedničkim imenom kompleks vlastelinstva Janković.<ref>http://www.tz-pakrac.hr/?vrsta=3&id=48</ref>
* Dvorac Baruna Trenka - Barokni dvorac najvjerojatnije je izgradio ratnik i voskovođa [[Franjo Trenk|barun Trenk]]. Pakrac je bio njegovo vlasništvo u prvoj polovici 18. stoljeća. Nakon što je ranobarokni dvorac imao stambenu funkciju dugi niz godina korišten je kao vojarna, zatim bolnica da bi kasnije u njemu djelovala učiteljska škola.<ref>http://www.tz-pakrac.hr/?vrsta=3&id=49</ref>
* [[Čaklovac|Stari Grad Čaklovac]] - Srednjovjekovna [[utvrda]] čiji se ostaci nalaze kod sela Dragović u blizini Pakraca dobro je sakrivena unutar šume nedaleko od glavne ceste. Danas je očuvan samo dio peterokutne branič kule koja i ovako polovično sačuvana, svojom strukturom i izvedbom pojedinih detalja zauzima mjesto jedne od nareprezentativnijih građevina ove vrste u nas.<ref>http://www.tz-pakrac.hr/?vrsta=3&id=50</ref>
* Pakračka česma
* [[saborna crkva svete Trojice u Pakracu|Pravoslavna crkva svete Trojice]] s vladičanskim dvorom, sjedište [[Eparhija slavonska|Slavonske eparhije]]
Saborna crkva i episkopski dvor među najvažnijim su spomenicima neobizantske arhitekture u hrvatskom historicizmu. Saborna crkva, barokna građevina, restaurirana je između 1893. i 1896. prema projektima [[Hermann Bollé|Hermana Bolléa]] kada je dobila današnji izgled i unutrašnju opremu. Monumentalni ikonostas u unutrašnjosti djelo je zagrebačkih stolara a izvedba samih ikona povjerena je srpskim slikarima Stevanu Todoroviću i Živku Jugoviću. Ikonostas je nestao u posljednjem ratu, kao i veći dio ostale unutrašnje opreme.

== Znamenitosti ==
=== Najduža špilja u Slavoniji ===
{{izdvoji}}
[[Špilja Trbušnjak]] <ref>http://www.pakrac.hr/spilja_trbusnjak_najduza_u_slavoniji/mtr3160.aspx</ref> je, prema dosadašnjim mjerenjima duga više od 200 metara, a postoji mogućnost i da je puno duža, no i ovako je duža od poznate špilje Uviraljke, koja je do sada slovila za najdužu u Slavoniji

Najduža špilja u Slavoniji, duga, za sada istraženih, više od 200 metara, s velikim staništem šišmiša, geološki, hidrološki i biloški vrlo zanimljiva, nalazi se u širem prostoru Grahovljana. Mještani okolnih sela i lovci već dugo za nju znaju, ali da je najduža izmjerili su članovi Speleološkog kluba "Samobor", koji su tijekom vikenda, na poziv Planinarskog društva "Psunj", po prvi puta stručno pregledali nju i još dvije špilje za koje su potom rekli da su pravi "dragulji Slavonije".

==== Prva kovnica novca u Hrvatskoj ====
Godine 1256. Pakrac je imao povlasticu kovanja novca. Smatra se da je to ujedno prva kovnica novca u Hrvata. MONETA REGIS P(ro) SCLAVNIA, naš banovac, je srebrni novac na kojemu je na prednjoj strani [[kuna (životinja)|kuna]] u trku, a na naličju [[dvostruki križ|patrijarhalni (dvostruki) križ]] s dvije okrunjene glave. Bio je najljepša i najcjenjenija od svih hrvatskih kovanica te prihvaćen kao stabilno platežno sredstvo i izvan područja za koje je prvobitno namijenjen.

Za vjerovati je da je upravo pakračka kuna dala ime [[kuna (novac)|današnjem hrvatskom novcu]].

== Kultura ==
[[Grb grada Pakraca]] ustanovljen je 1837.<ref>Marijan Grakalić: ''Hrvatski grb : grbovi hrvatskih zemalja'', Zagreb : Nakladni zavod Matice hrvatske, 1990., {{ISBN|86-401-0069-1}}, str. 53.</ref> kao jedan od posljednjih podijeljenih grbova (nakon toga grbovi su usvajani).

== Obrazovanje ==
* Osnovna škola braće Radića ([http://os-brace-radica-pakrac.skole.hr/])
* Srednja škola Pakrac ([http://sspakrac.hr])
* Osnovna glazbena škola ([http://grafina.de/ogs-pakrac])
* Zdravstveno veleučilište ([http://zvu.hr])
* Visoka poslovna škola s pravom javnosti ([http://pou-obris.hr])

== Šport ==
* [[NK Hajduk Pakrac|NK Hajduk]]
* RK "Lipa" Pakrac
* Klub ratničkih vještina Bujinkan Seishin Dojo Pakrac (www.bujinkan-pakrac.hr)
* Kickboxing klub ''Pakrac''
* Biciklistički klub Titan (www.bk-titan.hr)
* Airsoft team Spartan
* [[Kuglački klub Pakrac]] (ugašen 2020.)
* [[Športski kuglački klub Papuk Pakrac|Športski kuglački klub Papuk]] (ugašen 2020.)
* [[Kuglački klub Pakrac-Papuk]] (nastao 2020.)

== Udruge ==
'''Izviđači:'''
* Odred izviđača "Pakra" Pakrac (www.pakrac.hr/izvidaci/rbr14.aspx)
* Savez izviđača hrvatske (SIH)

'''Radio klubovi:'''
* Radio Klub Pakrac 9A1FBC

== Poznate osobe ==
* [[Ivan Šreter]], hrv. liječnik
* [[Sven Lasta]], hrvatski glumac
* [[Jadranka Kosor]], predsjednica [[vlada RH|vlade RH]]
* [[Žarko Potočnjak]], hrv. glumac
* [[Slobodan Selenić]], hrv. pisac
* [[Siniša Njegovan Starek]], bivši saborski zastupnik češke nacionalne manjine u saboru, slikar, pisac i pjesnik
* [[Zoran Erceg]], košarkaš
* [[Josip Pazman]], ravnatelj Zavoda sv. Jeronima u Rimu, stručnjak za kanonsko pravo
* [[Strahimir Straho Bosnić]], učitelj glazbene kulture, glazbenik i skladatelj
* [[Smilja Avramov]], stručnjakinja za međunarodno pravo
* [[Pavle Radosavljević]], psiholog i pedagog. Gimnaziju pohađao u Pakracu. Bio je bio profesor [[psiholog]]ije i [[pedagog]]ije i jedan od najodanijih prijatelja [[Nikola Tesla|Nikole Tesle]]. Reformator je američkog školstva, jedan od rodonačelnika [[eksperimentalna psihologija|eksperimentalne psihologije]] i šef katedre na newyorškom sveučilištu.
* [[Amir Kapetanović]], hrv. kroatist
*[[Zlatko Neumann]], hrvatski arhitekt
*[[Damir De Zan]],doktor medicine,psihijatar i pjesnik,K.B.C.-Zagreb

== Povezani članci ==
*[[Daruvarsko-pakrački kraj u rimskoj antici]]
*[[Vladičanski dvor Pakrac]]

== Literatura ==
* [http://hrcak.srce.hr/file/82688 Arhitektura ikonostasa u opusu Hermana Bolléa, Prostor, Znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam br. 18 (2010), 1 (39); Zagreb, 2010., str. 62 – 79.]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.pakrac.hr Službene internetske stranice grada Pakraca]
* [http://www.tz-pakrac.hr/ Turistička zajednica grada Pakraca]

{{Mrva-grad-hrv}}
{{Gradska naselja Pakraca}}
{{GiO PSŽ}}

[[Kategorija:Pakrac| ]]

Pakrac - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica