WikiSysop: file->datoteka

2022-05-01T06:01:31Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 06:01, 1. svibnja 2022.
Redak 235:		Redak 235:

	== Saganov osvrt ==		== Saganov osvrt ==
	[[~~File~~:PIA23645-Earth-PaleBlueDot-6Bkm-Voyager1-orig19900214-upd20200212.jpg\|mini\|Blijedo plava točka koju je [[NASA]] objavila [[2020.]] za 30. godišnjicu slike. Korištenjem modernog softvera za obradu slika, svjetlina i boje uravnotežene su za poboljšanje područja koje sadrži Zemlju.]]		[[Datoteka:PIA23645-Earth-PaleBlueDot-6Bkm-Voyager1-orig19900214-upd20200212.jpg\|mini\|Blijedo plava točka koju je [[NASA]] objavila [[2020.]] za 30. godišnjicu slike. Korištenjem modernog softvera za obradu slika, svjetlina i boje uravnotežene su za poboljšanje područja koje sadrži Zemlju.]]
	U svojoj knjizi ''[[Pale Blue Dot (knjiga)\|Pale Blue Dot: A Vision of the Human Future in Space]]'', astronom Carl Sagan povezao je svoje misli s dubljim značenjem ove fotografije:<ref name=en14/>		U svojoj knjizi ''[[Pale Blue Dot (knjiga)\|Pale Blue Dot: A Vision of the Human Future in Space]]'', astronom Carl Sagan povezao je svoje misli s dubljim značenjem ove fotografije:<ref name=en14/>

WikiSysop: bnz

2022-04-14T00:20:51Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 00:20, 14. travnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Pale Blue Dot'''-->~~[[Datoteka:Pale Blue Dot.png\|250px\|minijatura\|desno\|Promatrana s udaljenosti od 6 milijardi kilometara, Zemlja nalikuje sićušnoj točki (plavkasto-bijela mrlja otprilike u sredini narančaste vrpce na desnoj strani) unutar tame dubokog svemira.<ref name=en1>{{Citiranje www		[[Datoteka:Pale Blue Dot.png\|250px\|minijatura\|desno\|Promatrana s udaljenosti od 6 milijardi kilometara, Zemlja nalikuje sićušnoj točki (plavkasto-bijela mrlja otprilike u sredini narančaste vrpce na desnoj strani) unutar tame dubokog svemira.<ref name=en1>{{Citiranje www
	\|naslov = The Pale Blue Dot		\|naslov = The Pale Blue Dot
	\|url =http://fettss.arc.nasa.gov/collection/details/the-pale-blue-dot/		\|url =http://fettss.arc.nasa.gov/collection/details/the-pale-blue-dot/

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-04T03:44:38Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Pale Blue Dot.png|250px|minijatura|desno|Promatrana s udaljenosti od 6 milijardi kilometara, Zemlja nalikuje sićušnoj točki (plavkasto-bijela mrlja otprilike u sredini narančaste vrpce na desnoj strani) unutar tame dubokog svemira.<ref name=en1>{{Citiranje www
|naslov = The Pale Blue Dot
|url =http://fettss.arc.nasa.gov/collection/details/the-pale-blue-dot/
|autor =NASA
|autorlink =
|preuzeto = 10. siječnja 2013.
|arhivurl =
|arhivdatum =
|citat =
}}</ref>]]

'''Pale Blue Dot''' ([[Hrvatski jezik|hr.]] '''Blijeda plava točka'''), fotografija planeta [[Zemlja|Zemlje]] snimljena [[1990.]] s letjelice ''[[Voyager 1]]'' na tada rekordnoj udaljenosti od oko 6 milijardi kilometara od Zemlje. Dio je serije [[Obiteljski portret (Voyager)|''Obiteljski portret'']] na kojoj su prikazani svi planeti [[Sunčev sustav|Sunčevog sustava]]. Na fotografiji, Zemlja je vidljiva kao mala točka (0,12 [[piksel]]a) u odnosu na prostranstvo [[svemir]]a. Na zahtjev [[Carl Sagan|Carla Sagana]] NASA je ''Voyageru 1'', koji je završio s svojom primarnom misijom te je bio u procesu napuštanja Sunčevog sustava, poslala naredbe da svoje kamere usmjeri prema Zemlji ne bi li je snimio u odnosu na ostatak svemira.

Ime fotografije Sagan je kasnije iskoristio kao naslov svoje knjige iz [[1994.]], ''[[Pale Blue Dot (knjiga)|Pale Blue Dot: A Vision of the Human Future in Space]]''.

== Pozadina ==
{{Glavni|Voyager 1}}

Voyager 1 je svemirska letjelica koju je [[5. rujna]] [[1977.]]<ref name=en4>{{Citiranje www
|naslov = Voyager 1
|url = http://nssdc.gsfc.nasa.gov/nmc/masterCatalog.do?sc=1977-084A
|autor = NASA
|autorlink =
|preuzeto = 10. siječnja 2013.
|arhivurl =
|arhivdatum =
|citat =
}}</ref> lansirala američka NASA s zadatkom istraživanja vanjskog dijela Sunčevog sustava,<ref name=en5>{{Citiranje www
|naslov = Mission Information
|url = http://starbrite.jpl.nasa.gov/pds/viewMissionProfile.jsp?MISSION_NAME=VOYAGER
|autor = NASA
|autorlink =
|preuzeto = 10. siječnja 2013.
|arhivurl =
|arhivdatum =
|citat =
}}</ref> te kasnije i [[Međuzvjezdani prostor|međuzvjezdanog prostora]].<ref name=en6/> Funkcionirajući već 35 godina 4 mjeseca i 5 dana (<small>''stanje 10. siječnja 2013.''</small>) letjelica redovito prima naredbe te odašilje podatke nazad k [[Deep Space Network]]u. Prva je sonda koja je napustila Sunčev sustav te ujedno najudaljeniji objekt od Zemlje koji je čovjek izradio.<ref name=en6>Butrica, Andrew.J (1994.). ''"Chapter 11". From Engineering Science To Big Science'' (1. izdanje). New York: Random House. str. 251. {{ISBN|0-679-43841-6}}.</ref><ref name=en7>{{Citiranje www
|naslov = An Earthly View of Mars
|url = http://www.space.com/1280-earthly-view-mars.html
|autor = Dale Anderson / space.com
|autorlink =
|preuzeto = 10. siječnja 2013.
|arhivurl =
|arhivdatum =
|citat =
}}</ref>

Letjelica je trenutačno u produženoj misiji s zadatkom lociranja i istraživanja granica Sunčevog sustava uključujući [[Kuiperov pojas]], [[Heliosfera|heliosferu]] i međuzvjezdani prostor.<ref name=en5/> Primarna misija završila je 20. studenog 1980. nakon preleta [[Jupiter (planet)|jupiterovog sustava]] 1979. i [[Saturn (planet)|saturnovog]] 1980. Prva je svermiska letjelica koja je napravila detaljne fotografije dva najveća planeta i njihovih [[Prirodni satelit|prirodnih satelita]].<ref name=en5/>
[[Datoteka:Voyager.jpg|250px|minijatura|desno|''Voyager 1'']]
Za Voyager 1 se prvotno očekivalo da funkcionira samo tijekom susreta s Saturnom. Kada ga je [[1981.]] i prošao, Sagan je promovirao ideju da se letjelica iskoristi za jednu posljednju fotografiju Zemlje.<ref name=en8>{{Citiranje www
|naslov = It's our dot : For Carl Sagan, planet Earth is just a launch pad for human explorations of the outer universe
|url = http://pqasb.pqarchiver.com/thestar/access/497286371.html?FMT=ABS&FMTS=ABS:FT&type=current&date=Feb+25%2C+1995&author=Craig+Marley&pub=Waterloo+Region+Record&desc=It%27s+our+dot+%3A+For+Carl+Sagan%2C+planet+Earth+is+just+a+launch+pad+for+human+explorations+of+the+outer+universe&pqatl=google
|autor = Craig Marley
|autorlink =
|preuzeto = 10. siječnja 2013.
|arhivurl =
|arhivdatum =
|citat =
}}</ref> Istaknuo je da dobivena fotografija ne bi imala veliku znanstvenu vrijednost, budući bi Zemlja bila premala da bi Voyagerove kamere razlučile ikakve površinske detalje, već bi bila korisna kao perspektiva našeg mjesta u svemiru. Iako je ideja naišla na podršku u programu ''Voyagera'', većina se pribojavala da bi fotografiranje Zemlje u blizini Sunca dovelo do mogućnosti oštećivanja sondinih video sustava. Do kraja [[1989.]] kalibriranja instrumenata dodatno su odgodila stvaranje fotografije. Uz to, tehničari koji su bili zaduženi za pisanje i slanje radio naredbi ''Voyagera'' bili su otpušteni ili preusmjereni na druge projekte. Konačno, tadašnji administrator NASA-e [[Richard Trully]] založio se da se fotografija snimi.<ref name=en9>{{Citiranje www
|naslov = The Earth from the frontiers of the Solar system - The Pale, Blue Dot
|url = http://news.google.com/newspapers?id=_upSAAAAIBAJ&sjid=noEDAAAAIBAJ&pg=4800,1930437&dq=pale-blue-dot+-book&hl=en
|autor = Carl Sagan / ''[[Parade]]''
|autorlink =
|preuzeto = 10. siječnja 2013.
|arhivurl =
|arhivdatum =
|citat =
}}</ref><ref name=en10>Sagan, 1994., str. 4 - 5</ref> Pale Blue Dot je uskokutna fotografija. NASA-in [[Jet Propulsion Laboratory]] (JPL) objavio je i kompozitnu fotografiju koja se sastoji od dijela širokokutne slike u kojoj se nalazi Sunce i područje svemira gdje su se u tom trenutku nalazile Zemlja i [[Venera (planet)|Venera]], s priložene dvije uskokutne fotografije centirarane na njih.<ref name=en11>{{Citiranje www
|naslov = PIA00450: Solar System Portrait - View of the Sun, Earth and Venus
|url = http://photojournal.jpl.nasa.gov/catalog/PIA00450
|autor = NASA / Jet Propulsion Laboratory
|autorlink =
|preuzeto = 10. siječnja 2013.
|arhivurl =
|arhivdatum =
|citat =
}}</ref>

== Fotografija ==

Pale Blue Dot je načinjena kada je Voyager 1 došao do ruba Sunčevog sustava, 12 godina nakon lansiranja, putujući brzinom od 64.000 km/h<ref name=en9/> na rekordnoj udaljenosti od oko 6 milijardi kilometara.<ref name=en13>{{Citiranje www
|naslov = Voyager Celebrates 20-Year-Old Valentine to Solar System
|url = http://www.nasa.gov/mission_pages/voyager/voyager-20100212.html
|autor = NASA
|autorlink =
|preuzeto = 10. siječnja 2013.
|arhivurl =
|arhivdatum =
|citat =
}}</ref><ref name=en14>{{Citiranje www
|naslov = Beyond UFOs: The Search for Extraterrestrial Life and Its Astonishing Implications for Our Future
|url = http://books.google.hr/books?id=WeuEkS360bYC&pg=PA181&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false
|autor =Jeffrey Bennett
|autorlink =
|preuzeto = 10. siječnja 2013.
|arhivurl =
|arhivdatum =
|citat =
}}</ref><ref name=en15>{{Citiranje www
|naslov = Taming the Atom: The Emergence of the Visible Microworld
|url =http://books.google.hr/books?id=q37Ytybbp1sC&pg=PR21&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false
|autor =Christian Hans
|autorlink =
|preuzeto = 10. siječnja 2013.
|arhivurl =
|arhivdatum =
|citat =
}}</ref> 14. veljače 1990.<ref name=en16>{{Citiranje www
|naslov = Sagan looks to space for future salvation
|url =http://news.google.com/newspapers?id=SAwxAAAAIBAJ&sjid=F-AFAAAAIBAJ&pg=1117,1085673&dq=pale-blue-dot+-book&hl=en
|autor =Simson L. Garfinkel / [[The Daily Gazette]]
|autorlink =
|preuzeto = 10. siječnja 2013.
|arhivurl =
|arhivdatum =
|citat =
}}</ref><ref name=en17>{{Citiranje www
|naslov = Consequences of Exploration: Learning from History Part 1
|url =http://history.nasa.gov/Why_We_/printFriendly/Why_We_03pt1.html
|autor =NASA
|autorlink =
|preuzeto = 10. siječnja 2013.
|arhivurl =
|arhivdatum =
|citat =
}}</ref> nakon što je završila primarnu misiju, NASA je letjelici poslala naredbu da se okrene i fotografira planete Sunčevog sustava.<ref name=en19>{{Citiranje www
|naslov = Impossible Extinction: Natural Catastrophes and the Supremacy of the Microbial World
|url =http://books.google.hr/books?id=v9VnZYj75DYC&printsec=frontcover&dq=Impossible+Extinction:+Natural+Catastrophes+and+the+Supremacy+of+the+Microbial+World&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false
|autor =Charles S. Cockell
|autorlink =
|preuzeto = 10. siječnja 2013.
|arhivurl =
|arhivdatum =
|citat =
}}</ref> Dizajn zapovjednog niza koji se trebao poslati letjelici te izračuni vremena [[Ekspozicija|ekspozicije]] za svaku fotografiju izradili su znanstvenici Candy Hansen iz JPL-a i [[Carolyn Porco]] s [[University of Arizona]].<ref name=en10/> NASA-in tim odlučio je prvo fotografirati vanjske planete zbog straha da usmjeravanje kamere prema Suncu ne ošteti opremu što bi onemogućilo snimanje drugih fotografija.<ref name=en13/> U razdoblju od [[14. veljače]] i [[6. lipnja]] 1990., ''Voyager 1'' je na Zemlju vratio 60 kadrova.<ref name=en1/><ref name=en9/><ref name=en20>{{Citiranje www
|naslov = Pictures of Earth by Planetary Spacecraft
|url =http://planetary.org/explore/space-topics/earth/pics-of-earth-by-planetary-spacecraft.html
|autor =planetary.org
|autorlink =
|preuzeto = 10. siječnja 2013.
|arhivurl =
|arhivdatum =
|citat =
}}</ref> Jedna od ovih slika prikazivala je Zemlju kao blijedu plavu točku na zrnatoj fotografiji.

Pale Blue Dot prikazana je i kao dio širokokutne snimke na kojoj je vidljivo i Sunce te dio svemira u kojem su se u to vrijeme nalazile Zemlja i Venera. Snimka je nadopunjena i s dvije uskokutne fotografije centrirane na same planete. Snimljena je s kamerinim najtamnijim filterom i najkraćom mogućom ekspozicijom (5 milisekundi) kako bi se izbjegla saturacija kamerine vidikonske cijevi raspršenom svjetlošću. Iako iz ''Voyagerove'' perspektive s ruba sustava Sunce djeluje maleno, i dalje je osam milijuna puta sjajnije od od najsjajnije zvijezde na Zemljinom nebu - [[Sirius]]a. Zrake oko Sunca su difrakcijski uzorak kalibracijske lampe koja je smještena ispred širokokutnog objektiva.<ref name=en11/> Slika je sastavljena od 640.000 individualnih piksela.<ref name=en9/> Na fotografiji, Zemlja je smještena na sredini jedne od [[Zraka (fizika)|zraka]] raspršenog svjetla koje su posljedica fotografiranja pri malom kutu između Sunca i Zemlje.<ref name=en1/><ref name=en9/><ref name=en21>Gonzalez, Guillermo; Richards, Jay Wesley (2004.). ''The Privileged Planet: How Our Place in the Cosmos is Designed for Discovery''. Regnery Publishing. str. X,224, 444. {{ISBN|0-89526-065-4}}.</ref><ref name=en22>{{Citiranje www
|naslov = Solar System Portrait - Earth as 'Pale Blue Dot'
|url =http://visibleearth.nasa.gov/view.php?id=52392
|autor =NASA
|autorlink =
|preuzeto = 10. siječnja 2013.
|arhivurl =
|arhivdatum =
|citat =
}}</ref> Zemlja zauzima manje od jednog piksela (svega 0,12).<ref name=en1/> Radio signalu koji je vratio snimku, putujući [[Brzina svjetlosti|brzinom svjetlosti]], trebalo je gotovo 5 sati i 30 minuta da dođe do Zemlje.<ref name=en9/> Detaljna analiza Pale Blue Dot daje naznaku da je ''Voyager 1'' snimio i Mjesec, ali je preslab da bi se vidio bez posebnih obrada.<ref name=en11/>
Venera je bila promjera svega 0,11 piksela. Slabo obojena struktura u oba planetarna okvira rezultat je sunčeve svjetlosti raspršene u optici.

== Utjecaji polarizacije i rasipanja svjetlosti ==
Zemlja se pojavljuje kao blijeda plava točka zbog efekata polarizacije i rasipanja<ref name=en28>{{Citiranje www
|naslov = Boffins develop interstellar alien ocean-spotting tool-'Pale blue dot' single-pixel planet problem cracked
|url =http://www.theregister.co.uk/2009/05/27/single_pixel_planet_ocean_spotting/
|autor = Lewis Page / The Register
|autorlink =
|preuzeto = 10. siječnja 2013.
|arhivurl =
|arhivdatum =
|citat =
}}</ref> svjetlosti reflektirane s Zemlje. Polarizacijski efekt Zemlje ovisi o brojnim čimbenicima poput [[Oblaci|oblačnog]] pokrova, izloženih površina [[ocean]]a, [[šuma]], [[pustinja]] i [[Snijeg|snježnih polja]]. Doprinos svakog površinskog tipa je kombinacija [[Rayleighovo raspršenje|Rayleighovog raspršenja]] iznad površine i refleksije na površini.<ref name=en29>{{cite journal | author=Wolstencroft, R.D.; Breon, F.-M | title=Polarization of Planet Earth and Model Earth-like Planets| journal=Astronomical Polarimetry: Current Status and Future Directions ASP Conference Series| year= 2005.| volume=343 (1)| pages= 211 - 212 | url=http://adsabs.harvard.edu/abs/2005ASPC..343..211W| doi=}}</ref> Stupanj polarizacije posebno je jak u plavom području vidljivog spektra zbog Rayleighovog raspršenja u atmosferi.<ref name=en30>{{cite journal | author= Woolf, N.J.; Smith, P.S.; Traub, W.A.; Jucks, K.W. | title= The Spectrum of Earthshine: A Pale Blue Dot Observed from the Ground| journal=[[Astrophysical Journal|''The Astrophysical Journal'']]| year= 2002.| volume=574 (1)| pages= 430 | url=http://iopscience.iop.org/0004-637X/574/1/430| doi=}}</ref> Stupanj polarizacije da bi Zemlja nalikovala blijedoj plavoj točki pri 443 nanometra i 90° kuta raspršenja, prema izračunima polarizacijskih promatranja Zemlje radiometrom satelita [[POLDER]], je 23% za 55% (prosječno) oblačnog pokrova te 40% za 10% (minimalno) oblačnog pokrova.

== Udaljenost ==
[[Datoteka:Voyager blue dot.svg|250px|minijatura|desno|Zeleno - približan položaj ''Voyagera 1'' u trenutku nastanka fotografije]]

Prema JPL-ovom HORIZONS sustavu, udaljenost između ''Voyagera 1'' i Zemlje, u razdoblju od 14. veljače 1990. do 9. lipnja 1990. bila je:

{| class="wikitable"
! Mjerna jedinica
! 14. veljače 1990.
! 9. lipnja 1990.
|-
| [[Astronomska jedinica]] (AJ)
| 40,4722269111071
| 40,6835761263791
|-
| Kilometri
| 6.054.558.968
| 6.086.176.360
|-
| Milje
|3.762.136.324
|3.781.782.502
|}

== Kamera ==
[[Datoteka:PaleBlueDot.jpg|250px|minijatura|desno|Sagan je istaknuo da se "sva ljudska povijest dogodila na tom sićušnom pikselu (ovdje prikazan unutar plavog kruga), koji je naš jedini dom". Govor na Sveučilištu Cornell, 13. listopada 1994.]]

Fotografija je snimljena pomoću Voyagerove uskokutne kamere. Uskokutne kamere (1500 mm [[Žarišna duljina|žarišne duljine]]) suprotno širokokutnim kamerama, koriste se za fotografiranje specifičnih detalja u području zanimanja. Voyager imaging science subsystem (ISS) je modificirana inačica sporo skenirajućih vidikonskih kamera koje su korištene u ranijem [[Program Mariner|programu Mariner]].<ref name=en34>{{Citiranje www
|naslov = Instrument Information
|url =http://starbrite.jpl.nasa.gov/pds/viewInstrumentProfile.jsp?INSTRUMENT_ID=ISSN&INSTRUMENT_HOST_ID=VG2
|autor = NASA
|autorlink =
|preuzeto = 10. siječnja 2013.
|arhivurl =
|arhivdatum =
|citat =
}}</ref><ref name=en35>{{Citiranje www
|naslov = Overview of Observations Made During the MErcury Surface, Space ENvironment, GEochemistry, and Ranging (MESSENGER) Spacecraft's Flyby of Mercury
|url =http://solarsystem.nasa.gov/scitech/display.cfm?ST_ID=2192
|autor = NASA
|autorlink =
|preuzeto = 10. siječnja 2013.
|arhivurl =
|arhivdatum =
|citat =
}}</ref><ref name=en36>{{Citiranje www
|naslov = Mercury -- In Color!!
|url =http://www.nasa.gov/mission_pages/messenger/multimedia/mercury_color.html
|autor = NASA
|autorlink =
|preuzeto = 10. siječnja 2013.
|arhivurl =
|arhivdatum =
|citat =
}}</ref> Za razliku od drugih instrumenata, operacije kamere nisu autonomne već se kontroliraju tablicom parametara u jednom od računala - Flight Data Subsystem (FDS). Kako je tijek misije odmicao, fotografirani objekti postajali su sve udaljeniji zbog čega su djelovali sve bljeđi, iako su korištene duže ekspozicije. Kako se ''Voyager 1'' sve više odmicao od Zemlje, tako su mu slabile telekomunikacijske mogućnosti. Zbog toga je ograničen broj načina koje je mogao iskoristiti sustav za fotografiranje. Uz to, kamera je rotirana (blago pomicanje ili praćenje kojim se kompenziralo kratko vrijeme ekspozicije) kako se izbjegla zamazanost.<ref name=en37>{{Citiranje www
|naslov = Voyager 1 Narrow Angle Camera Description
|url =http://pds-rings.seti.org/voyager/iss/inst_cat_na1.html#inst_info
|autor = NASA
|autorlink =
|preuzeto = 10. siječnja 2013.
|arhivurl =
|arhivdatum =
|citat =
}}</ref> Fotografija je snimljena na 32° iznad [[Ekliptika|ekliptike]] korištenjem plavih, zelenih i ljubičastih filtera s duljinom ekspozicije za svaki filter od 0,72, 0,48 i 0,72 sekundi.<ref name=en11/>

Nakon fotografiranja Obiteljskog portreta, uključujući Pale Blue Dot, NASA je ''Voyageru 1'' poslala naredbu da isključi kameru budući više neće nailaziti na bilo što značajno dok je drugim instrumentima koji još uvijek prikupljaju podatke potrebna energija.<ref name=en13/>

== Saganov osvrt ==
[[File:PIA23645-Earth-PaleBlueDot-6Bkm-Voyager1-orig19900214-upd20200212.jpg|mini|Blijedo plava točka koju je [[NASA]] objavila [[2020.]] za 30. godišnjicu slike. Korištenjem modernog softvera za obradu slika, svjetlina i boje uravnotežene su za poboljšanje područja koje sadrži Zemlju.]]
U svojoj knjizi ''[[Pale Blue Dot (knjiga)|Pale Blue Dot: A Vision of the Human Future in Space]]'', astronom Carl Sagan povezao je svoje misli s dubljim značenjem ove fotografije:<ref name=en14/>

{{Citat|''S ove velike udaljenosti, Zemlja možda i ne izgleda posebno zanimljivo. Ali za nas je drugačija. Ponovno razmislite o toj točki. To je ovdje. To je dom. To smo mi. Na njoj, svi koje ste ikad voljeli, svi koje poznajete, svi za koje se ikada čuli, svako ljudsko biće koje je bilo, proživjelo je svoje živote. Ukupnost naše radosti i patnje, tisuće uvjerenih religija, ideologija i ekonomskih doktrina, svaki lovac i sakupljač, svaki junak i kukavica, svaki stvaratelj i uništavatelj civilizacija, svaki kralj i podanik, svaki zaljubljeni mladi par, svaka majka i otac, nadobudno dijete, izumitelj i istraživač, svaki učitelj morala, svaki korumpirani političar, svaka "super zvijezda", svaki "vrhovni vođa", svaki svetac i grešnik u povijesti naše vrste živio je tu - na trunci prašine u zraci svjetlosti.''

''Zemlja je jako mala pozornica u prostranoj kozmičkoj areni. Razmislite o rijekama krvi prolive od strane svih tih generala i careva da bi u slavi i trijumfu mogli postati trenutačni vladari dijelića točkice. Razmislite o beskrajnim okrutnostima stanovnika jednog kuta ovog piksela nad beznačajno različitim stanovnicima nekog drugog kuta. Kako su česti njihovi nesporazumi, kako su željni ubijati jedni druge, kako je strastvena njihova mržnja. Naši stavovi, naša zamišljena samovažnost, obmana da imamo nekakav povlašten položaj u svemiru, izazvani su od ove blijede svjetlosti. Naš planet je usamljena mrlja u velikom sveobuhvaćajućem kozmičkom mraku. U našem mraku - u cijelom ovom prostranstvu - ne postoji naznaka da će nam pomoć doći od drugdje da nas spasi od nas samih.''

''Zemlja je jedini poznati svijet, za sada, koji ima život. Ne postoji nigdje drugdje, barem ne u bližoj budućnosti, gdje bi naša vrsta mogla migrirati. Posjetiti, da. Naseliti, još ne. Sviđalo nam se ili ne, za sada, Zemlja je gdje zauzimamo svoj položaj. Rečeno je da je astronomija iskustvo koje izaziva skromnost i gradi karakter. Vjerojatno ne postoji bolja demonstracija apsurdnosti ljudske taštine od ove udaljene slike našeg sićušnog svijeta. Za mene, naglašava našu odgovornost za obzirnijim međusobnim odnosima te da sačuvamo i pazimo blijedu plavu točku, jedini dom koji smo ikad poznavali.''|[[Carl Sagan]], ''[[Pale Blue Dot (knjiga)|Pale Blue Dot: A Vision of the Human Future in Space]]'', reizdanje 1997., str. xv–xvi}}

== Vidi još ==
*[[The Blue Marble]]
*[[Earthrise]]

== Izvori ==
{{Izvori|2}}

[[Kategorija:Zemlja]]
[[Kategorija:NASA]]

Pale Blue Dot - Povijest promjena

WikiSysop: file->datoteka

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica