https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&feed=atom&title=Panonsko_more 2026-05-24T12:30:45Z Povijest promjena ove stranice na wikiju MediaWiki 1.36.2 https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Panonsko_more&diff=127812&oldid=prev 2021-09-15T11:12:06Z

<p>Bot: Automatski unos stranica</p> <p><b>Nova stranica</b></p><div>&lt;!--'''Panonsko more'''--&gt;{{wikipedizirati}}<br /> '''Panonsko more''' naziv je za morsku površinu koja je u dalekoj povijesti prekrivala dio Europe i veliki dio današnje [[Panonska nizina|Panonske nizine]].<br /> <br /> == Geologija ==<br /> Prije oko 66 milijuna godina [[ocean]] [[Tetis]] prekrivao je dio [[Europa|Europe]] i [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]]. Dramatične promjene se događaju prije između 24 i 20 milijuna godina kad se uslijed jakih [[tektonika ploča|tektonskih]] pomicanja i poremećaja izdižu masivi kao što su [[Alpe]], [[Dinaridi]] i [[Karpati]]. Dotadašnji jezerski sustavi koji su se nalazili u sadašnjem Panonskom bazenu bivaju prekriveni [[more|morskom]] vodom. To more se zvalo [[Paratetis]], odnosno ''Panonsko more''.<br /> <br /> Potvrde o slatkoj vodi su [[sedimenitni konglomerati]], [[pješčenjak|pješčenjaci]], [[lapor]]i i [[vapnenac|vapnenci]] u kojima su nađeni slatkovodni [[fosili]] [[školjkaši|školjaka]] ''kongerija'', ''mali ostrakodi'' i listovi kopnenih [[biljke|biljaka]]. More je u ostacima pješčenjaka ostavio ''ramenonošca Terebratural-a'' i ''glavonošca Aturia'', dok su u laporima nađene ''foraminifere''.<br /> <br /> U badenu kada postoji plitko i toplo more, rasli su [[koraljni greben]]i i [[crvene alge]] ''Lithothamnium'', a u području jakih valova živjeli su [[školjkaši]] debelih ljuštura poput ''Pectena'', ''Ostrea'' i ''Chlamys'', i [[veliki ježinci]] ''Clypeaster'' koje možemo naći u biogenom krečnom sedimentu ''litavcu'', koji se kao građevinski materijal vadio u [[srednji vijek|srednjem vijeku]]. U dubljem su moru živjeli školjkaši tankih nježnih ljuštura kao ''Amussium denudatum'' i ''Solenomya doderleini''.<br /> <br /> Prije oko 13 milijuna godina u [[Sarmatsko more|sarmatskom razdoblju]] ''Paratethys'' gubi vezu sa Sredozemnim morem, nastaje Panonsko uzemno more, čiji salinitet se postupno smanjuje, pa u tome oslađenom moru žive pojedine školjke i puževi koji su se uspjeli prilagoditi na bočatu vodu, ali žive još uvijek ribe, kitovi i drugi morski organizmi. U [[vapnenac|vapnenim]] laporima najdonjeg sarmata nađen je pužić ''Mohrensternia inflata'', zatim ima listićavog lapora &quot;''tripolo'' nastalog taloženjem planktonskih algi kremenjašica ''Diatomeaea'', pa lapora sa školjkom ''Ervilia dissita''. Ima i pješčenjaka sa školjkašem ''Cardium gleichenbergense'', te ''Cardium politoanei''.<br /> <br /> U razdoblju panona prije oko 11 do 8 milijuna godina Panonsko more i dalje postupno gubi salinitet, pa se s oslađivanjem gube i sarmatske vrste, a pojavljuju su se nove vrste. Tako u najdonjem panonu dolaze u bijelim vapnenim laporima puževi ''Limnaea extensa'', ''Gyraulus praeponticus'', te ''Radix croatica'', prema kojemu su te naslage nazvane &quot;'''Croatica naslage'''&quot;.<br /> <br /> Pont obuhvaća vremensko razdoblje od prije 8 do 5 milijuna godina. More se raspalo na manje oslađene do slatkovodne bazene, odnosno [[jezero|jezera]], u kojima je živjela endemična fauna školjkaša, puževa i ostrakoda. U laporima i pješčenjacima česti su školjkaši ''Paradacna abichi'' i ''Paradacna lenzi''. U mlađem dijelu nađeni su sljedeći fosili: ''Velencienius reussi'', ''Pteradacna pterophora'', ''Congeria digitifera''.<br /> <br /> Uz obale jezera šetali su tada srodnci praslonova dinoteriji, hraneći se lišćem drveća. O tome svjedoči zub praslona, kojeg je nakon uginuća životinje možda potok donio u jezerski mulj. Pripadao je vrsti ''Dinotherium giganteum''.<br /> <br /> Nakon toga razdoblja pretpostavlja se da je konačno nastalo kopno. Nema dokazane jezerske sedimentacije kao ni karakterističnih fosila iz razdoblja [[Pliocen]]a.<br /> <br /> [[Kvartar]]no razdoblje traje od 2 milijuna godina do danas. Taloženi su šljunci, gline i pijesci, ali više ne u moru ili jezeru nego kao potočni i riječni ili barski nanosi.<br /> <br /> Danas imamo ostatke Panonskog mora koji nam govore o tom razdoblju davne prošlosti Zemlje ali nam donose i znanstvene podatke o mnogobrojnim promjenama koje su se događale u prošlosti. Samo neki od tih ostataka su Blatno jezero u Mađarskoj (mađ. ''[[Balaton]]''), Đerdapska Klisura na Dunavu, [[Sovsko jezero]] na Dilju, [[Crno More]], [[Aralsko jezero]], [[Bizovačke toplice]], nalazišta nafte u Hrvatskoj i Rumunjskoj ([[Đeletovci]]), Naslage soli u [[Tuzla|Tuzli]] i još mnogi drugi lokaliteti.<br /> <br /> Najveći od dokaza svakako je [[Crno More]] u koje se tektonskim poremećajem nakrivljenjem ploče ulijevaju sve velike rijeke Europe. npr. [[Volga]], [[Don]], [[Dnjepar]], [[Dnjestar]], [[Bug]] i [[Dunav]]. Zbog tako velikog priljeva slatke vode Crno more najmanjeg je [[salinitet]]a na zemlji.<br /> <br /> [[Kategorija:Drevni oceani]]<br /> <br /> [[cs:Paratethys]]<br /> [[de:Paratethys]]<br /> [[it:Paratetide]]<br /> [[nl:Paratethyszee]]</div>

WikiSysop