WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-11T15:32:29Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir vojna osoba
|ime = Pantelej Kiselov
|slika = GeneralKiselov.jpeg
|opis =
|veličina = 200px
|datum rođenja = [[23. listopada]] [[1863.]]
|mjesto rođenja = [[Svištov]], [[Osmansko Carstvo]]
|datum smrti = [[14. listopada]] [[1927.]]
|mjesto smrti = [[Sofija]], [[Bugarska]]
|nacionalnost = {{ZD|B|BUG}} [[Bugari|Bugar]]
|puno ime = Pantelej Georgijev Kiselov
|nadimak =
|supruga = Marijka Paneva
|suprug =
|titule =
|knjige =
|služba = [[1885.]] – [[1919.]]
|čin = [[General pješaštva]]
|ratovi = [[Srpsko-bugarski rat 1885.|Srpsko-bugarski rat]] [[Balkanski ratovi]] [[Prvi svjetski rat]]
|bitke = [[Bitka za Turtucaiau]] [[Prva bitka kod Kobadina]] [[Druga bitka kod Kobadina]] [[Vardarska ofenziva]]
|vojska = [[Datoteka: Flag of Bulgaria.svg|20px]] [[Bugarska]]
|rod = [[kopnena vojska|kopnena]]
|jedinice =
|zapovijedao = 4. preslavska divizija
|odlikovanja =
}}

'''Pantelej Georgijev Kiselov''' ([[Svištov]], [[23. listopada]] [[1863.]] – [[Sofija]], [[14. listopada]] [[1927.]]) je bio bugarski general i vojni zapovjednik. Tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] zapovijedao je 4. preslavskom pješačkom divizijom na [[Rumunjsko bojište (Prvi svjetski rat)|Rumunjskom]] i [[Solunsko bojište (Prvi svjetski rat)|Solunskom bojištu]].

==Obitelj i školovanje==
Pantelej Kiselov je rođen [[23. listopada]] [[1863.]] u [[Svištov]]u. Sin je Georgija Kiselova i Tomitse Kiselove rođ. Djulgerov kojima je bio treće dijete. Uz Panteleja, Georgi i Tomitsa Kiselov imali su i troje sinova Simeona, Ilju i Angela i dvije kćeri Elenu i Eudikiu. Obitelj Pantelejevog oca Georgija Kiselova potječe iz [[Selo|sela]] Višovgrad gdje je Pantelejev djed bio vrstan graditelj<ref name="Glas">[https://glasove.com/categories/izgubenata-bylgariya/news/general-pantelej-kiselov-pomita-40-hilyadna-rumynska-armiya-s-ataka-na-nozh Glasove.com] (pristupljeno 15. veljače 2021.)</ref>. Pantelejev otac Georgi bio je imućni [[trgovac]] koji je imao želju da njegova djeca naslijede njegov posao, te je veliku pažnju posvećivao njihovom [[Školovanje|školovanju]]. Upisao je svu svoju djecu u lokalnu školu u [[Svištov]]u gdje je obitelj živjela. Uz navedeno angažirao je i privatne učitelje koji su djeci pružali dodatnu poduku. Panteleja, koji je pokazivao zanimanje za učenje jezika, posebice [[francuski jezik|francuskog]], je tako podučavao privatni učitelj Georgi Borov koji je mladom Panteleju nabavljao [[Knjiga|knjige]] koje su ga zanimale.

Tijekom [[Rusko-turski rat (1877. – 1878.)|Rusko-turskog rata]] ruske snage su 28. lipnja 1877. prešle [[Dunav]] i ušle u [[Svištov]] gdje su osnovali bazu za svoje daljnje operacije. Nekoliko ruskih [[časnik]]a, boravilo je u kući Kiselovih, te se tijekom njihovog boravka tada 14-godišnji Pantelej zainteresirao za [[Vojska|vojsku]]. Nakon završetka rata saznaje da se u novom bugarskom glavnom gradu [[Sofija|Sofiji]] otvara vojna škola, te se odlučuje u istu upisati. Pantelejev otac Georgi podržavao je tu odluku, ali se ubrzo razbolio i umro. Godine [[1880.]] Pantelej upisuje Vojnu školu u [[Sofija|Sofiji]], ali ga te iste godine u nevinoj igri ruskim [[Revolver|revolverom]] ranjava njegov mlađi brat Angel. Srećom, [[Ozljeda|ozljede]] nisu bile teške, te Pantelej nakon oporavka počinje [[školovanje]] u vojnoj školi nastojeći nadoknaditi izgubljeno gradivo. Tijekom trogodišnjeg školovanja u sklopu kojeg je naučio [[ruski jezik|ruski jezik]], Kiselov je bio izvrstan [[student]]. Diplomirao je 30. srpnja 1883., čime je istodobno dobio i čin [[poručnik|potporučnika]].

==Vojna karijera==
Nakon diplomiranja, raspoređen je na službu u 15. lomsku pješačku satniju u rodnom [[Svištov]]u. Tijekom [[Srpsko-bugarski rat 1885.|Srpsko-bugarskog rata]] postaje zapovjednikom [[satnija|satnije]] u 3. bdinskoj pješačkoj pukovniji sa kojom je upućen u tvrđavu [[Vidin]]. Iako su tvrđavu opkolile nadmoćnije [[Kraljevina Srbija|srpske]] snage, garnizon tvrđave je istu uspio obraniti čime je zaustavljen prodor srpske vojske u sjevernu [[Bugarska|Bugarsku]]. Nakon završetka rata Kiselov je u ožujku [[1886.]] promaknut u čin [[poručnik]]a, nakon čega je u siječnju [[1887.]] imenovan zapovjednikom 9. satnije u 13. rilskoj pukovniji smještenoj u [[Ćustendil]]u<ref name="Boina">[http://forum.boinaslava.net/showthread.php?t=6033&page=4&p=113898#post113898 Boinaslava.net] (pristupljeno 15. veljače 2021.)</ref>. Godinu dana poslije, u siječnju [[1888.]], unaprijeđen je u čin [[satnik]]a, nakon čega služi u 14. pješačkoj pukovniji, da bi [[1896.]] bio imenovan zapovjednikom Svištovskog graničnog odreda. Te iste godine sklapa [[brak]] sa Marijkom Panevom, kćeri uglednog svištovskog trgovca. Tijekom braka imali su troje djece i to dva sina Georgija i Aleksandra, te kćer Tatjanu.[[Datoteka: Kiselov i Nojkov.jpg|thumb|200px|lijevo|Kiselov (lijevo) i načelnik stožera 4. preslavske divizije [[Stefan Nojkov]]]]

U siječnju [[1899.]] promaknut je u čin [[bojnik]]a, te je upućen u [[Varna|Varnu]] gdje zapovijeda [[bojna|bojnom]] u 8. primorskoj pukovniji<ref name="Glas"/>. Čin [[potpukovnik]]a dostiže u siječnju [[1904.]], a te iste godine je imenovan zamjenikom zapovjednika 8. primorske pukovnije. Navedenu dužnost obnaša dvije godine, do [[1906.]], kada postaje zapovjednikom sofijskog garnizona. Kada je Glavni stožer [[1908.]] odlučio osam časnika uputiti u [[Francuska|Francusku]] na dodatno školovanje, Kiselov je bio jedan od njih. U Francuskoj, gdje se nalazio na službi u francuskoj 82. pješačkoj pukovniji u Montargisu, boravio je godinu dana. Po povratku iz [[Francuska|Francuske]], u prosincu [[1909.]], imenovan je zapovjednikom 5. dunavske pješačke pukovnije smještene u [[Ruse]]u gdje je odmah, u siječnju [[1910.]], unaprijeđen u čin [[pukovnik]]a. Pred početak [[Prvi balkanski rat|Prvog balkanskog rata]], u ožujku [[1912.]], premješten je u [[Varna|Varnu]] gdje postaje zapovjednikom 8. primorske pješačke pukovnije<ref name="Boina"/>.

===Balkanski ratovi===
Odmah nakon što je [[Bugarska]] objavila rat [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]] 8. listopada 1912., 8. primorska pješačka pukovnija kojom je zapovijedao Kiselov je počela [[Mobilizacija|mobilizaciju]], te je u roku od šest dana bila uspješno popunjena i imala snagu od 70 časnika i 4.716 vojnika. Ista je ušla u sastav 2. brigade 4. preslavske pješačke divizije koja je bila dio bugarske [[3. armija (Bugarska)|3. armije]] pod zapovjedništvom [[Radko Dimitriev|Radka Dimitrieva]] koja armija je imala zadatak zauzeti tursku tvrđavu Kirk Kilise. Prve borbe Kiselov je sa svojom [[Pukovnija|pukovnijom]] imao kod sela Seliolu. Trebao je zauzeti [[selo]] u čemu uspio odlučnim noćnim [[Napad|napadom]] kojim je u potpunosti iznenadio turske snage. Tjedan dana nakon toga, Kiselov vodi svoju [[Pukovnija|pukovniju]] u teškim borbama koje su se vodile za strateško važno mjesto Karagaach. U početku [[Pukovnija|pukovnij]]<nowiki/>a je pretrpjela velike gubitke, ali nakon tri dana borbi uspjeva dobiti i tu [[Bitka|bitku]].

U [[Drugi balkanski rat|Drugom balkanskom ratu]] 8. primorska pješačka pukovnija ponovno je bila u sastavu 4. preslavske pješačke divizije koja je ovaj puta bila dijelom bugarske [[4. armija (Bugarska)|4. armije]]. Navedena armija se nakon neuspješnog bugarskog napada u Bitci kod Bregalnice povukla na položaje kod sela Kalimanci. Tu Kiselov ignorira zapovijedi svojih nadređenih da se povuče na povoljnije položaje koji su bili pogodniji za [[Obrana|obranu]]. Odbija mnogobrojne napade [[Kraljevina Srbija|srpske]] vojske, nakon čega protunapadom iste tjera da se u neredu povuku. Navedeno je omogućilo da se 2. bugarska pješačka divizija sigurno povuče na nove položaje, što je u konačnici dovelo do bugarskog uspjeha u Bitci kod Kalimancija. Tijekom borbi na [[Zletovska reka|Zletovskoj reci]] Kiselov je ranjen od strane [[granata|granate]].

Nakon završetka [[Drugi balkanski rat|Drugog balkanskog rata]], Kiselov je u rujnu [[1913.]] imenovan zapovjednikom 2. brigade 4. preslavske pješačke divizije. U travnju [[1914.]] postaje zapovjednikom 4. preslavske pješačke divizije, te istom zapovijeda tijekom cijelog [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]<ref name="Glas"/>.

==Prvi svjetski rat==
U trenutku ulaska [[Bugarska|Bugarske]] u rat na strani [[Centralne sile|Centralnih sila]] u listopadu [[1915.]] 4. preslavska pješačka divizija nalazila se u sastavu [[3. armija (Kraljevina Bugarska)|3. armije]]. Navedenom armijom zapovijedao je [[Stefan Tošev]], a zadatak iste je bila obrana [[Dunav]]a od moguće [[Kraljevina Rumunjska|rumunjske]] invazije. Kada je krajem kolovoza [[1916.]] Rumunjska objavila rat [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]], Bugarska je ispunjavajući svoje obveze prema saveznicima 1. rujna 1916. objavila rat [[Kraljevina Rumunjska|Rumunjskoj]]. Kiselov, koji je u siječnju te iste godine promaknut u čin [[general bojnik]]a<ref name="Boina"/>, dobio je zadatak da zauzme rumunjsku tvrđavu [[Bitka za Turtucaiau|Turtucaiau]] koja se nalazila na obalama [[Dunav]]a. Samo nekoliko dana nakon ulaska [[Bugarska|Bugarske]] u rat, Kiselov je prodro do Turtucaiae, te počeo opsadu [[Tvrđava|tvrđave]]. Dana [[5. rujna]] dao je naredbu za opći napad na [[Tvrđava|tvrđavu]], te se ista predala idućeg dana nakon teških borbi. [[Bitka za Turtucaiau]] završila je velikom bugarskom pobjedom i teškim porazom rumunjske vojske koja je imala gubitke od 7.000 poginulih i 28.000 zarobljenih vojnika.[[Datoteka:Monument of Panteley Kiselov in Tutrakan, Bulgaria.jpg|thumb|200px|Spomenik Panteleju Kiselovu u Tutrakanu]]

Nakon završetka [[Bitka za Turtucaiau|Bitke za Turtucaiau]], Kiselov sa 4. preslavskom divizijom sudjeluje u daljnjem prodoru u [[Dobrudža|Dobrudžu]] sudjelujući u [[Prva bitka kod Cobadina|Prvoj]] i [[Druga bitka kod Cobadina|Drugoj bitci kod Cobadina]]. Kiselovljeve jedinice tako 23. listopada ulaze u Medžidiji, važno željezničko čvorište, a idući dan u Cernavodu. Potom, 24. prosinca zauzimaju Isacceu, da bi 5. siječnja 1917. prešle na lijevu obalu [[Dunav]]a i zauzele [[Brăila (grad)|Brailu]]<ref name="Glas"/>. Početkom [[1917.]], nakon završetka kampanje u [[Dobrudža|Dobrudži]], Kiselov je sa 4. preslavskom divizijom premješten na [[Solunsko bojište]] gdje je u kolovozu [[1917.]] unaprijeđen u čin [[general poručnik]]a. Na Solunskom bojištu sudjeluje u zaustavljanju francuskih napada na [[Crna reka|Crnoj reci]], istočno od [[Bitolj|Bitole]]. Nakon proboja bojišta u rujnu [[1918.]] u [[Vardarska ofenziva|Vardarskoj ofenzivi]] uspijeva vojnike svoje divizije povući u [[Bugarska|Bugarsku]] i tako ih spasiti od zarobljeništva.

==Poslije rata==
Nakon završetka rata Kiselov je imenovan zapovjednikom 3. vojnoinspekcijskog okruga. U prosincu [[1919.]] promaknut je u čin [[general pješaštva|generala pješaštva]], najvišeg vojnog čina u bugarskoj vojsci<ref name="Boina"/>. Ubrzo nakon toga, zbog smanjenja bugarske vojske predviđenog Mirovnim ugovorom u Neuillyju, Kiselov je nakon 40-godišnje vojne službe [[Mirovina|umirovljen]]. Sa obitelji živi u [[Ruse]]u gdje je u ožujku [[1923.]] izabran za predsjednika Saveznog vijeća Unije pričuvnih časnika i dočasnika u [[Ruse]]u koju dužnost obnaša do veljače [[1926.]] godine. Redovno sudjeluje u proslavama godišnjica pobjede kod [[Bitka za Turtucaiau|Turtucaiae]], te ima želju izgraditi [[mauzolej]] u slavu te pobjede. Krajem [[1926.]] seli se u [[Sofija|Sofiju]] kod sina Goergija, inače [[Odvjetnik|odvjetnika]], te se nastanjuje u kući u Ulici Graf Ignatiev. Već narušenog zdravlja, preminuo je [[14. listopada]] [[1927.]] u 64. godini života u [[Sofija|Sofiji]] od [[srčani udar|srčanog udara]]<ref name="Glas"/>. Pokopan je na Središnjem groblju u [[Sofija|Sofiji]]. U njegovu čast u prosincu [[1934.]] selo Emirovo preimenovano je u General Kiselovo.[[Datoteka: Central Sofia Cemetery 2018 159.jpg|thumb|lijevo|250px|Grob Panteleja Kiselova na središnjem groblju u [[Sofija|Sofiji]]]]

==Izvori==
{{Izvori}}

==Vanjske poveznice==
{{jezikk|bug.|bugarski}} [https://glasove.com/categories/izgubenata-bylgariya/news/general-pantelej-kiselov-pomita-40-hilyadna-rumynska-armiya-s-ataka-na-nozh Pantelej Kiselov na stranici Glasove.com] 
{{jezikk|bug.|bugarski}} [https://bulgarianhistory.org/general-pantelei-kiseliov/ Pantelej Kiselov na stranici Bulgarianhistory.org] 
{{jezikk|bug.|bugarski}} [http://forum.boinaslava.net/showthread.php?t=6033&page=4&p=113898#post113898 Pantelej Kiselov na stranici Boinaslava.net] 
{{jezikk|češ.|češki}} [https://www.valka.cz/Kiselov-Panaiot-t70804 Pantelej Kiselov na stranici Valka.cz]

{{GLAVNIRASPORED: Kiselov, Pantelej}}
[[Kategorija:Bugarski vojni zapovjednici u Prvom svjetskom ratu]]

Pantelej Kiselov - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica