https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&feed=atom&title=ParadoksParadoks - Povijest promjena2026-05-25T12:06:07ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.36.2https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Paradoks&diff=13884&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-07-26T02:37:42Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Paradoks'''-->[[Datoteka:LargeTribarGotschuchenAustria.JPG|260px|mini|desno|Predmet koji pobuđuje pomisao na paradoks.]]<br />
'''Paradoks''' ([[grčki jezik|grč.]] παράδοξος, ''paradoksos'' = nevjerojatan; ''para-'' = protiv, ''dóxa'' = mišljenje) jest misao i [[figure (jezik)|figura]] koja u sebi sadrži proturječnost nekoj tvrdnji koja je općeprihvaćena, ili nekom ispravnom [[zaključak|zaključku]]. Paradoks se ne mora odnositi na nešto općeprihvaćeno: dovoljno je da [[pretpostavka]] [[implikacija|implicira]] vlastitu [[negacija|negaciju]] i obrnuto da ju nazivamo paradoksom.<ref>(): [https://www.mate.hr/Repository/Documents/O%20likovima%20Stripologikon.pdf ''Stripologikon''] Mate.hr. Str. 332.. Pristupljeno 12. prosinca 2019.</ref> Paradoks je važno sredstvo u [[govorništvo|govorništvu]] jer se njime postiže veća uvjerljivost misli koju govornik zastupa. Prema definiciji koju daje Mark Sainsbury paradoks je: "Jedan naizgled neprihvatljiv zaključak koji proizlazi iz naizgled prihvatljive premise, putem naizgled prihvatljiva zaključka". U filozofiji i ekonomiji termin se koristi kao sinonim za [[antinomija|antinomiju]].<br />
<br />
Paradoks daje snažan poticaj za razmišljanje. On otkriva slabosti naših sposobnosti da sudimo, ali i ograničenja naših [[psihičke funkcije|intelektualnih instrumenata]] rasuđivanja.<br />
Često su paradoksi na temelju jednostavnih koncepta doveli do velikog intelektualnog napretka. Ponekad je to bilo pitanje otkrivanja novih matematičkih pravila ili otkrivanja novih fizikalnih zakona kako bi se prihvatili zaključci koji su u početku bili "očigledno neprihvatljivi".<br />
<br />
Od početka pisane povijesti, postoje reference na paradokse, od [[Zenon iz Eleje|Zenonovih]] paradoksa, [[Kant]]ovih antinomija sve do dostizanje paradoksa [[kvantna mehanika|kvantne mehanike]] i teorije [[opća relativnost|opće Relativnosti]], čovječanstvo je oduvijek bio zainteresirano za paradokse. Usto postoji jedno cijelo filozofsko-vjersko strujanje, [[Zen]] [[budizam]], komu su povjerena učenje u zen-koanama, paradoksalnim pričama-zagonetkama koje munjevitom brzinom osvjetljavaju teško sagledive duhovne odnose.<br />
<br />
Paradoks se od [[oksimoron]]a i [[ironija|ironije]] razlikuje po tome što njegovi pojmovi nisu proturječni, nego samo neskladni.<br />
Paradoks nije [[proturječnost]] (kontradikcija); njega [[dokaz]] nije logički upitan, no sam je [[intuicija|intuitivno]] vrlo upitan.<ref>[https://www.math.pmf.unizg.hr/sites/default/files/pictures/ts-skripta-2015.pdf Prirodoslovno matematički fakultet u Zagrebu] Mladen Vuković: Teorija skupova; Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, siječanj 2015. str.3.</ref><br />
<br />
== Primjeri paradoksa ==<br />
<br />
Poznati paradoks dolazi iz stare Grčke, a glasi: ''"Znam da ništa ne znam"''. Njegovim se autorom smatra filozof [[Sokrat]]. Primjetna je obostrana negacija dijelova zaključka.<br />
<br />
Postoje također i [[matematika|matematički]] paradoksi, ali su najčešći upravo [[logika|logički]]. [[filozofija|Filozof]] [[Zenon iz Eleje|Zenon]] poznat je po svojim - [[Zenon iz Eleje#Zenonovi paradoksi|Zenonovim paradoksima]].<br />
<br />
== Izvori ==<br />
{{izvori}}<br />
<br />
[[Kategorija:Retorika]]<br />
[[Kategorija:Logika]]<br />
[[Kategorija:Figure misli]]<br />
[[Kategorija:Paradoksi]]</div>WikiSysop