https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&feed=atom&title=ParafinParafin - Povijest promjena2026-05-25T01:14:56ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.36.2https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Parafin&diff=156974&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-09-23T10:13:59Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Parafin'''-->[[datoteka:Natrium.jpg|mini|desno|250px|Parafinom prekriven [[natrij]].]]<br />
<br />
[[datoteka:Paraffin.jpg|mini|desno|250px|Parafinski vosak.]]<br />
<br />
[[datoteka:Candle black.jpg|mini|desno|100px|Parafinska [[svijeća]].]]<br />
<br />
'''Parafin''' ([[francuski jezik|franc.]] ''paraffine'' od [[Latinski jezik|lat]]. ''parum affinis'': slabo poveziv) je smjesa [[alkani|alkana]], to jest zasićenih alifatskih parafinskih [[ugljikovodik]]a (parafina) s 18 do 45 (do čak i 55) ugljikovih atoma u molekuli, strukturne kemijske formule C<sub>(n)</sub>H<sub>(2n+2)</sub>, ali za velike ugljikovodike se to može aproksimirati s CH<sub>2</sub>. U tekućem stanju se naziva i '''parafinskim uljem'''. Dobiva se iz nekih [[Frakcijska destilacija|frakcija vakuumske destilacije]] ostatka nakon atmosferske destilacije [[nafta|nafte]]. Postupnim [[hlađenje]]m tih frakcija do približno –40&nbsp;°C izlučuje se parafinski vosak, koji se odvaja [[Filtracija|filtracijom]]. Iz parafinskoga voska mogu se dobiti tri vrste parafina: čvrsti parafin, ceresin i [[vazelin]]. Parafinski je vosak i sirovina za hidrokrekiranje, čime pretežito nastaju izoparafini koji služe kao sastojak [[Maziva|mazivih ulja]]. Čvrsti parafin makrokristalna je, vosku slična bijela tvar, smjesa ''n''-alkana s 18 do 35 ugljikovih atoma i s [[talište]]m 45 do 55&nbsp;°C. Upotrebljava se za izradbu [[Voštani papir|vodootpornoga, voštanoga papira]], za [[impregnacija|impregnaciju]] [[tkanina]] i [[Koža (materijal)|kože]], u proizvodnji [[svijeća]], [[Olovka|olovaka]] i [[žigica]] (šibica) te za [[konzerviranje]].<ref>'''parafin''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=46596] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.</ref><br />
<br />
== Osobine, dobivanje i upotreba ==<br />
Danas se mjesto imena parafina koriste alkani, a olefini (alkeni) su izgubili smisao jer objedinjavaju i alkene (olefine) i alkine (acetilene). Ime parafin je ostalo i kao naziv se koristi za vosak "umjetnih" svijeća i parafinsko ulje. Zasićeni je aciklički (alifatski) ugljikovodik. Netopljiv je u vodi, a topljiv u organskim otapalima. Dobiva se iz nekih frakcija vakuumske destilacije ostataka nakon atmosferske destilacije [[Nafta|nafte]] iznad 400&nbsp;°C iz bituminoznih škriljevaca i iz [[katran]]a [[Kameni ugljen|kamenog ugljena]]. Postupnim hlađenjem tih frakcija do približno -40&nbsp;°C izlučuje se '''parafinski vosak''', koji se odvaja filtracijom.<br />
<br />
Iz parafinskoga voska mogu se dobiti tri vrste parafina: čvrsti parafin, [[cerezin]] i [[vazelin]]. Parafinski je vosak je sirovina za hidrokrekiranje, čime pretežno nastaju izoparafini koji služe kao sastojak mazivnih ulja. Vrlo je sličan prirodnom vosku, ali je čvršći od njega i lako se može rezati nožem. Lijepe je čiste bijele boje, pa se rabi za izradu [[svijeća]], jer je znatno jeftiniji od prirodnoga voska.<br />
<br />
=== Čvrsti parafin ===<br />
'''Čvrsti parafin''' (tzv. "parafinski vosak") makokristalna je, čvrsta bijela masa (tvar), slična [[vosak|vosku]], smjesa ''n-''alkana s 18 do 35 ugljikovih atoma i s talištem 45 do 55&nbsp;°C. Upotrebljava se za izradbu vodootpornoga, voštanoga [[papir]]a, za impregnaciju [[tkanina]], kože i žigica, u proizvodnji svijeća, krema, laštila, maziva i olovaka, te za konzerviranje sira, voća, jaja i drugo.<br />
<br />
== Izvori ==<br />
{{izvori}}<br />
* [[Hrvatska enciklopedija]], Broj 8 (O-Pre), str. 277.. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2002.g. {{ISBN|953-6036-34-7}}<br />
<br />
[[Kategorija:Ugljikovodici]]</div>WikiSysop