WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2022-01-02T14:35:04Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 14:35, 2. siječnja 2022.
Redak 79:		Redak 79:
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==

	~~{{Commonscat\|Paris (mythology)}}~~

	* [http://www.maicar.com/GML/Paris.html Paris u grčkoj mitologiji] {{eng oznaka}}		* [http://www.maicar.com/GML/Paris.html Paris u grčkoj mitologiji] {{eng oznaka}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T05:38:49Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz|[[Pariz]]|glavni grad Francuske}}
{{dz}}
[[Datoteka:Statue of Paris.jpg|mini|Paris, kip u Britanskom muzeju]]

'''Paris''' ([[grčki jezik|grč.]] '''{{polytonic|Πάρις}}''', ''Páris'') u [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] jedan je od brojnih sinova [[troja]]nskog kralja [[Prijam]]a. Njegova otmica [[Helena (mitologija)|Helene]], žene [[sparta|spartskog]] kralja [[Menelaj]]a, dovela je do [[Trojanski rat|Trojanskog rata]].

== [[Etimologija]] ==

Parisovo [[ime]] ([[grčki jezik|grč.]] ''paris'' = torba) povezuje se s putničkom torbom u kojoj ga je [[Agelaj]] vratio kući, a potom ga odlučio odgojiti kao svoga sina.

Također je poznat pod [[ime]]nom [[Aleksandar]].

== Mitologija ==

=== Rođenje i djetinjstvo ===

[[Datoteka:Paris crater Louvre K6.jpg|mini|Paris drži koplje, detalj, [[4. stoljeće pr. Kr.]]]]

Parisov otac, kralj [[Prijam]], imao je sa ženom [[Hekaba|Hekabom]] sina [[Hektor]]a. Kad se približavalo vrijeme da im se rodi drugo dijete, Hekaba je jedne noći u snu vidjela strašnu utvaru: pričinilo joj se da rađa baklju koja ognjem pustoši čitavu [[Troja|Troju]] i u pepeo je spaljuje. Prestrašena, ispripovjedi to svom mužu Prijamu. On pozove svog sina iz prvog braka, po imenu Ezaka, koji je bio gatar i poznavao je vještinu tumačenja [[san|snova]]. Ezak objasni da će njegova maćeha roditi sina koji će biti propast svome gradu. Stoga im preporuči da to dijete odlože u gori. Kraljica doista rodi sina i ljubav prema domovini nadvlada njezine majčinske osjećaje. Premda je [[Apolon]]ova svećenica Herofila nagovarala roditelje da ubiju svoje dijete, oni to nisu mogli učiniti. Ona dopusti svome mužu Prijamu da novorođenče preda slugi da ga ubije.

Sluga [[Agelaj]] sažalio se i odnio ga u goru [[Ida|Idu]] nadajući se da će tamo skončati. No, dijete je dojila [[medvjed]]ica i preživjelo je. Agelaj se vratio i odlučio ga odgojiti kao svoga sina te ga je ponio u putničkoj torbi kući. Kralju Prijamu kao dokaz djetetove smrti pokazao je [[pas|pseći]] jezik.

Paris je u gori [[Ida|Idi]] odrastao. Kao dječak bio je vrlo lijep i pametan. Kad je bio dijete, uspio je svladati kradljivce stoke i vratiti krdo, a tako je i postao obranom svih pastira protiv razbojnika, stoga su ga pastiri prozvali '''Aleksandar''', što znači "branitelj ljudi".

=== Parisov sud ===

[[Datoteka:Lucas Cranach d. Ä. 068.jpg|mini|[[Lucas Cranach]]: Parisov sud, [[1528.]]]]

Paris je iskušavao [[Agelaj]]eve [[bik]]ove u borbi. Jedan je stalno pobjeđivao te je Paris održavao natjecanja s bikovima ostalih pastirima i nudio svoje bikove kao nagradu. Njegov bi bik uvijek pobijedio. Na posljetku je Paris ponudio [[zlato|zlatnu]] krunu onome tko pobijedi njegova prvaka. [[Ares]] se odazvao i pretvorio se u bika te lako pobijedio. Paris je dao krunu Aresu bez oklijevanja - bio je iskren u svojoj prosudbi, a to je utjecalo na [[olimp]]ske bogove koji su tražili Parisa da presudi u svađi između [[Atena (mitologija)|Atene]], [[Hera|Here]] i [[Afrodita|Afrodite]].

[[Datoteka:Rubens - Judgement of Paris.jpg|mini|lijevo|200px|[[Peter Paul Rubens]]: Parisov sud, [[1636.]]]]

[[Zeus]] je održao slavlje u čast braka [[Pelej]]a i [[Tetida (mitologija)|Tetide]]. No, [[Erida]], boginja razdora, bila je bijesna jer nije bila pozvana ([[bog]]ovi je nisu htjeli pozvati da ne bi narušila slavlje). Ljutito je stigla na proslavu i bacila [[zlato|zlatnu]] [[jabuka|jabuku]] na stol (otud izraz "'''jabuka razdora"''') na kojoj bješe natpis {{polytonic|καλλίστῃ}} = najljepšoj ([[dativ]] [[jednina|jednine]] od [[grčki jezik|grč.]] {{polytonic|καλος}} = najljepša).

Tri su boginje htjele jabuku - [[Atena (mitologija)|Atena]], [[Hera]] i [[Afrodita]]. Tražile su [[Zeus]]a da prosudi koja je najljepša, a on je, ne želeći se miješati, pozvao Parisa.

Prema tradiciji, [[Hera]] je u grčkoj tradiciji bila najljepša, često zvana "volooka Hera" (čest i stalan [[epitet]] kod [[Homer]]a) zbog velikih, lijepih [[oči]]ju. [[Afrodita]] je pak imala najviše zavodljivosti i erotičnog šarma, dok je [[Atena (mitologija)|Atenina]] ljepota rjeđe bila opisivana, jer su je [[Stara Grčka|Grci]] smatrali [[aseksualnost|aseksualnim]] bićem.

[[Hermes]] je sa sve tri kandidatkinje došao na brdo Idu do Parisa. Nakon što su se okupale na izvoru, sve tri pokušale su podmititi Parisa. [[Hera]] mu je ponudila da će ga učiniti kraljem [[Europa|Europe]] i [[Azija|Azije]], a [[Atena (mitologija)|Atena]] mu je rekla da će mu dati mudrost i ratnu vještinu. [[Afrodita]] je pak imala [[Harite]] i [[Hore]] koje su je uljepšale [[cvijeće]]m i pjesmom<ref>[[ep]] ''[[Kiprije]]''</ref> te mu je ponudila ruku najljepše žene na svijetu. To je bila [[Helena (mitologija)|Helena]], [[Menelaj]]eva žena. Paris je pristao i proglasio je najljepšom te joj je dao [[jabuka|jabuku]]. To je rasrdilo Heru. Paris je potom krenuo po Helenu i to je bio povod [[Trojanski rat|Trojanskom ratu]].

=== Trojanski rat ===

==== Početak i povod rata ====

[[Datoteka:Helene Paris David.jpg|mini|lijevo|[[Jacques-Louis David]]: [[Helena (mitologija)|Helena]] i Paris]]
[[Datoteka:Francesco Primaticcio 003.jpg|mini|200px|[[Francesco Primaticcio]]: Otmica Helene, [[1530.]] – [[1539.]]]]

[[Afrodita]] je Parisu obećala [[Helena (mitologija)|Heleninu]] ruku, ruku najljepše žene na svijetu. No, Helena je bila udana za [[Menelaj]]a, kralja [[Sparta|Sparte]]. Ovo nije spriječilo Parisa da je otme ukravši i [[Menelaj]]eve konje. U drugoj i čestoj inačici mita, Helena se zaljubila u Parisa i svojevoljno otišla iz Sparte te napustila muža i njihovu devetogodišnju kćer [[Hermiona (mitologija)|Hermionu]].

Brojni izvori opisuju različite odnose između Helene i Parisa. Neki tvrde da su se jako voljeli (možda pod utjecajem [[Afrodita|Afrodite]]). Drugi pak tvrde da nije svojevoljno napustila [[Troja|Troju]], a treći da je bila okrutna i sebična žena koja je nosila katastrofu te da ga je mrzila.

[[Datoteka:Johann Heinrich Füssli 001.jpg|mini|[[Johann Heinrich Füssli]]: [[Afrodita]] spašava Parisa iz dvoboja s [[Menelaj]]em, [[1766.]] – [[1770.]]]]

Za vrijeme [[Helena (mitologija)|Helenine]] udaje, mnogi su prosci došli po njezinu ruku iz cijeloga svijeta. Među proscima bili su [[Odisej]], [[Menest]], [[Ajant]], [[Patroklo]], [[Idomen]], ali favorit je bio [[Menelaj]], koji nije došao osobno - predstavljao ga je njegov brat [[Agamemnon]]. Helenin otac [[Tindarej]] nije znao kako će otpraviti preostale prosce, a da ne započne svađu. [[Odisej]] je obećao da će on to riješiti ako ga zauzvrat podrži u njegovu udvaranju [[Penelopa|Penelopi]]. Tindarej se složio, a Odisej je rekao da svi prosci moraju položiti zakletvu da će prihvatiti i poslije braniti izabranog muža. Na posljetku se [[Helena (mitologija)|Helena]] udala za Menelaja. Nakon Tindarejeve smrti, Menelaj je postao kralj [[Sparta|Sparte]], jer Tindarejevi sinovi [[Kastor i Polideuk]] bili su već mrtvi i uzneseni na [[Olimp]].</blockquote>

Kad je [[Menelaj]] doznao da mu žena nedostaje, pozvao je bivše Helenine prosce da ispune danu zakletvu. Tako je započeo [[Trojanski rat]] u kojem su sudjelovali svi [[Stara Grčka|Grci]], bilo na Menelajevoj, bilo na [[troja]]nskoj strani.

==== Paris u ratu ====

Paris je u [[Homer]]ovoj ''[[Ilijada|Ilijadi]]'' portretiran uglavnom kao kukavica. U dvoboju između njega i [[Menelaj]]a, spasila ga je [[Afrodita]]. Jedino ubojstvo koje je počinio bilo je [[Ahilej]]evo - ubio ga je otrovnom strijelom koju je vodio bog [[Apolon]]. Druga inačica mita govori da je Paris bio vrstan strijelac te da ga je sam pogodio zahvaljujući vještini i iskustvu. Isticanje Parisa kao strijelca služilo je da ga se i prikaže kao [[Azija|Azijca]], a ne [[stara Grčka|Grka]], jer su Grci rijetko, za razliku od Azijaca, rabili lukove i strijele u bitkama.

[[Datoteka:Paris et Oenone.jpg|mini|150px|[[Agostino Carracci]]: Paris i [[Enona]]]]

Parisa je ubio [[Filoktet]]. Nakon što je Paris umro, njegov se brat [[Diofob]] oženio [[Helena (mitologija)|Helenom]]. Na posljetku ga je ubio [[Menelaj]] i odveo Helenu natrag u [[Sparta|Spartu]].

=== Paris i Enona ===

[[Enona]] je bila Parisova prva [[ljubav]]nica koju je upoznao još na gori [[Ida|Idi]]. Bila je [[nimfa]] koja je imala dar liječenja.

Kad je Paris bio [[smrt]]no ranjen, odnesen je na [[Ida|Idu]] gdje je molio [[Enona|Enonu]] da ga izliječi. Ona je bila ljuta jer ju je ostavio zbog [[Helena (mitologija)|Helene]]. Odbivši ga, Paris je vraćen u [[Troja|Troju]] gdje je i umro. Pokajavši se, Enona se sjurila niz planinu, ali bilo je prekasno. Potom se bacila u [[vatra|vatru]], na lomaču gdje je umrla. Druga inačica mita govori da ju je njezin otac spriječio da mu pomogne, a treća da je iskoristila sina Korita da unese razdor između Parisa i Helene, a Paris je, ne prepoznavši svoga sina, ubio Korita.

== Literatura ==

{{izvori}}

* [[Apolodor]]: ''[[Biblioteka (Apolodor)|Biblioteka]]'' ((III./5.)
* [[Homer]]: ''[[Ilijada]]''

== Vanjske poveznice ==

{{Commonscat|Paris (mythology)}}

* [http://www.maicar.com/GML/Paris.html Paris u grčkoj mitologiji] {{eng oznaka}}

[[Kategorija:Mitološki Grci]]

Paris - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica