<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Parni_bubanj</id>
	<title>Parni bubanj - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Parni_bubanj"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Parni_bubanj&amp;action=history"/>
	<updated>2026-06-20T13:01:14Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.36.2</generator>
	<entry>
		<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Parni_bubanj&amp;diff=203943&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Parni_bubanj&amp;diff=203943&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-10-08T05:11:42Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--'''Parni bubanj'''--&amp;gt;[[Datoteka:Generator pare 2.png|300px|mini|desno|Glavni dijelovi [[generator pare|generatora pare]] koji koristi [[ugljen]] kao [[gorivo]].]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Wt boiler.gif|300px|mini|desno|Prikaz dvodomnog [[vodocijevni kotao|vodocijevnog kotla]] (gore je parnji bubanj a dolje je vodni bubanj) s prirodnim kruženjem vode (cirkulacijom).]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Vodocijevni kotao 2009..jpg|mini|300px|desno|Parni bubanj [[Vodocijevni kotao|vodocijevnog kotla]] težak 270 [[tona]] i [[snaga|snage]] 650 [[vat|MW]].]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Parni bubanj''' ili '''parni dom''' je dio [[vodocijevni kotao|vodocijevnog kotla]] ([[generator pare]]) u kojem se odvajaju mjehurići [[vodena para|pare]] od [[voda|vode]], pa je donji dio ispunjen vodom a u gornjem dijelu se skuplja [[para|zasićena para]]. Parni bubanj se konstruktivno sastoji od [[valjak|cilindričnog]] dijela (plašta) i dva poklopca (čela), unutar kojih je smještena oprema nužna za normalan rad. Na čelima bubnjeva postavljaju se otvori s odgovarajućim poklopcima, kroz koje je omogućen ulazak čovjeka radi [[Održavanje|pregleda i popravka]]. Kod kraćih bubnjeva predviđa se otvor samo s jedne strane, a kod duljih s obje strane. Otvori su obično [[elipsa|eleptičnog]] oblika (mjere su 300 x 400 [[metar|mm]]), da bi se poklopci mogli vaditi radi izmjene [[brtva|brtvi]] i da bi se olakšao ulaz čovjeka. &amp;lt;ref&amp;gt; [http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zvd_teh_term_energ/katedra3/Brodski_energetski_uredaji/01.%20Poglavlje,%20UVOD.pdf ] &amp;quot;Brodski generatori pare – uvod&amp;quot;, Prof. dr. sc. Z. Prelec, www.riteh.uniri.hr, 2013.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prve izvedbe parnih bubnjeva bile su sa [[zakovica]]ma, što je moglo udovoljiti radnim uvjetima kod nižih [[tlak]]ova do otprilike 25 [[Bar (jedinica)|bara]]. Zakivane izvedbe zamijenjene su [[zavarivanje|zavarenim]] konstrukcijama, dok su se za visoke tlakove, odnosno za debljine stijenke veće od 100 mm, parni bubnjevi izrađivali [[kovanje]]m ili [[valjanje]]m iz jednog komada. Budući da je izvedba kovanih i valjanih bubnjeva vrlo skupa, danas se parni bubnjevi najčešće izrađuju savijanjem limova na posebnim [[preša]]ma, a zatim zavarivanjem. Čela se izrađuju prešanjem (male mjere u hladnom, a velike u toplom stanju), a zatim se zavaruju na plašt.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon zavarivanja parnog bubnja i svih dodatnih priključaka na njemu, parni bubanj se mora podvrći postupku [[Žarenje|odžarivanja]] radi uklanjanja unutarnih [[Naprezanje|naprezanja]], nakon čega nisu dopušteni nikakvi dodatni zavarivački radovi. Svi [[Zavareni spoj|zavari]] se moraju detaljno pregledati jednom od metoda [[Kontrola bez razaranja|kontrole bez razaranja]] ([[radiografska kontrola]] ili [[ultrazvučna kontrola]] uz uvijek prisutnu [[Vizualna kontrola|vizualnu kontrolu]]). Osim isparivačkih [[cijev]]i, na parne bubnjeve se priključuju i drugi pojedinačni spojevi razne opreme (npr. [[sigurnosni ventil]]). Spojevi isparivačkih cijevi na bubnjevima prethodno su se izvodili uvaljivanjem, a danas se uglavnom izvode [[zavarivanje]]m, dok se neki pojedinačni priključci izvode prirubničkim spojevima ili zavarivanjem. Na parnim bubnjevima se izvode priključci za dovod [[napojna voda|napojne vode]], za [[manometar|manometre]], sigurnosne ventile, vodokaze, za odzračivanje, odsoljavanje, otpjenjivanje, dodavanje [[kemikalija]] i drugi. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U vodnom prostoru parnih bubnjeva [[brod]]skih generatora pare postavljaju se [[čelik|čelične]] poprečne pregrade radi spriječavanja pomicanja i zapljuskivanja vode, zbog valjanja i posrtanja broda. Da bi se mogle skinuti, učvršćuju se [[Vijčani spoj|vijčanim spojevima]] za posebne čelične uške zavarene na unutarnjoj strani bubnja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Posebnu opremu parnih bubnjeva čine uređaji za [[odvlaživanje pare]] (separacija pare). Naime, pri radu generatora pare dio se vode iz parnog bubnja u obliku sitnih kapljica povlači zajedno s parom ([[odnošenje kapljica]]), a uređaji za odvlaživanje pare imaju namjenu da to što više smanje. Kapljice vode u izlaznoj pari iz bubnja štete u radu generatora pare jer sadrže povećanu koncentraciju [[soli]] (zbog ugušćenja vode u parnom bubnju kod isparivanja), koje se tada talože na unutarnjim stijenkama cijevi [[pregrijač]]a pare, [[cjevovod]]a i lopaticama [[parna turbina|parnih turbina]]. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Taloženje soli na stijenkama cijevi pregrijača pare uzrokuje povećanje otpora strujanju, smanjenje [[prijelaz topline|prijelaza topline]], toplinsko opterećenje [[materijal]]a i ponekad do [[lom materijala|puknuća cijevi]]. Taloženje soli na stijenkama turbinskih lopatica povećava gubitke u njima, a zbog povećanja otpora strujanja raste aksijalna [[sila]], pa može nastati nedopušteni aksijalni pomak i oštećenje aksijalnog odrivnog ležaja parne turbine. Da bi se smanjila vlažnost izlazne pare iz parnog bubnja zbog mugućih štetnih posljedica, u parnim bubnjevima je potrebno ugraditi odgovarajuće uređaje za odvajanje koji mogu biti u obliku: posebnog sabirnika pare, perforirane cijevi za oduzimanje pare, perforiranog lima, paketa valovitih limova, [[Ciklonsko odvajanje|ciklonskih odvajača]] i drugo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Vodni bubanj ==&lt;br /&gt;
Neki generatori pare imaju uz parni bubanj i vodni bubanj (dvodomni i trodomni generatori pare), koji je u cijelosti ispunjen vodom i prvenstvena mu je namjena da vodom napaja uzlazne isparivačke cijevi, koje vode do parnog bubnja, a zatim se kružni tok vode zatvara sa silaznim cijevima koje vode onovno do vodnog bubnja.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Sabirnik pare ==&lt;br /&gt;
Sabirnik pare razdvaja (separira) čestice vode iz pare ([[odvlaživanje pare]]) i sličan je parnom bubnju, samo je manjih dimenzija. Obično je spojen s više cijevnih priključaka s gornjim parnim prostorom parnog bubnja. Razdvajanje čestica vode se postize povećanjem [[obujam|obujma]] (volumena) parnog prostora, odnosno smanjenjem njegovog specifičnog opterećenja i promjenom presjeka strujanja. Odvojene kapljice vode posebnim se drenažnim cijevima iz sabirnika pare vraćaju u vodni prostor parnog bubnja. &amp;lt;ref&amp;gt; &amp;quot;Brodski generatori pare&amp;quot;, Prof. dr. sc. Z. Prelec, Školska knjiga, Zagreb 1990.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Izvori ==&lt;br /&gt;
{{izvori}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija: Parni strojevi i uređaji]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>