WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-29T11:21:17Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 11:21, 29. studenoga 2021.
Redak 71:		Redak 71:

	== Poveznice ==		== Poveznice ==
	~~{{Commonscat\|Parthenon}}~~
	* [[Akropola (Atena)]]		* [[Akropola (Atena)]]
	* [[Grčki hram]]		* [[Grčki hram]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-19T23:00:50Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = [[Atenska akropola]]
|slika =The Parthenon in Athens.jpg
|godina = [[1987.]]
|tip = grčki hram
|lokacija = Atena, Grčka
|početak izgradnje = 447. pr. Kr.
|kraj izgradnje = 432. pr. Kr.
|uništena = djelomično 26. rujna 1687
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = i, ii, iii, iv, vi
|ugroženost = ne
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/404
|država = {{ZD|G|GRČ}}
}}

'''Partenon''' (starogrčki: Παρθενών) je antički hram posvećen božici [[Atena (mitologija)|Ateni]] izgrađen u [[5. stoljeće pr. Kr.|5. st. prije Krista]] na [[Atena (grad)|atenskoj]] [[Akropola|akropoli]]. Spada među najpoznatije preostale građevine [[Stara Grčka|antičke Grčke]] i neizostavan je primjer [[Umjetnost stare Grčke|starogrčke]] [[Arhitektura|arhitekture]], te vrhuncom razvitka [[Dorski red |dorskog stila]]. Ukrasne skulpture hrama, koje je izveo kipar [[Fidija]], se smatraju vrhuncem grčke klasične umjetnosti. Partenon je simbol [[Stara Grčka|antičke Grčke]] i [[Demokracija |demokracije]], te je jedan od najvažnijih i najpoznatijih svjetskih [[spomenik kulture|spomenika kulture]].
[[Datoteka:ACROPOLIS OF ATHENS- PARTHENON.jpg|mini|lijevo|<center>Istočno pročelje Partenona 2018. god.]]

== Naziv ==

Hram je dobio ime po [[Fidija|Fidijinom]] kipu božice Atene poznatom kao ''[[Atena Partenos]]'' („Djevica Atena”) koji se nalazio u njegovoj središnjoj prostoriji. Epitet ''partenos'' božica Atena je dobila po svojemu zavjetu ocu Zeusu kako nikada neće imati ljubavnika, te su djevičanstvo i seksualna suzdržanost dio osobina koje su se štovale u njenom kultu.

== Povijest Partenona ==
[[Datoteka:1868 Lawrence Alma-Tadema - Phidias Showing the Frieze of the Parthenon to his Friends.jpg|mini|lijevo|<center>[[Lawrence Alma-Tadema]], ''Fidija pokazuje Partenonski friz svojim prijateljima'', [[1868.]], ulje na platnu, 72 x 110.5 cm, Umjetnička galerija, [[Birmingham]].]]
Izgradnja hrama je započela 447. god. pr. Kr. kad je [[Atensko Carstvo]] bilo na svom vrhu, u [[Periklo]]vo doba. Izgrađen od [[mramor]]a na temeljima prijašnja dva hrama na istom mjestu u [[5. stoljeće pr. Kr.|V. st. prije Krista]], kao građevina u dorskom stilu. Njegovu izgradnju predvodio je [[Fidija]]. Izgradnja je završena 438. god. pr. Kr., iako se izgradnja ukrasa na hramu nastavila do 432. god. pr. Kr.

Sam Partenon zamjenjuje mjesto starijeg hrama Atene kojeg znastvenici nazivaju prije partenonskim ili straim Partenonom, koji je bio uništen u [[Grčko-perzijski ratovi |perzijskoj invaziji]] 480. pr. Kr. Hram je [[Arheoastronomija |arheoastronomski]] poredan s Hijadskim skupom zvijezda. Kao većina grčkih hramova, Partenon je bio korišten kao riznica. Neko vrijeme je služio kao riznica delskog saveza, koji je kasnije postao atensko carsvo. U 5. st. Partenon je bio pretvoren u kršćansku crkvu posvećenu Djevici Mariji. Poslije osmanskog osvajanja ranih 1460-ih pretvoren je u džamiju s [[Minaret |minaretom]]. 26. rujna 1687. osmansko skladište municije unutar zgrade je bilo zapaljeno je od Venecije. Eksplozija je značajno oštetila Partenon i njegove skulpture. 1806. Thomas Bruce, 7. grof od Elgina je uklonio neke od preostalih skulptura, uz dozvolu osmanskih Turaka. Te skulpture, se nazivaju elginskim mramornim skuplturama, ili partenonskim mramornim skulpturama. 1816. su prodane Britanskom muzeju u [[London |Londonu]], gdje su sada izložene. Od 1983. (na poticaj ministrice kulture [[Melina Mercouri |Meline Mercouri]]), [[Grčka |grčka vlada]] je bila posvećena povratku skulptura u [[Grčka |Grčku]], do sada bez uspjeha.
U [[6. stoljeće|6. stoljeću]] postaje crkva posvećena [[Djevica Marija|Djevici Mariji]]. Polovicom [[15. stoljeće|15. stoljeća]] [[Atena (grad)|Atenu]] zauzimaju [[Turci]], a Partenon pretvaraju u [[Džamija|džamiju]], a na kraju je služio kao skladište [[barut]]a za vojne potrebe. Partenon je djelomično uništen [[1687.]] kada ga je pogodio [[Mletačka Republika|mletački]] topovski projektil.

Partenon je najvažnija preživjela zgrada [[Stara Grčka |klasične Grčke]] i smatra se njezinim trajnim simbolom, te jednim od najvećih svjetskih kulturnih spomenika. Grčko Ministarstvo kulture trenutačno provodi program selektivne restauracije i rekonstrukcije da osigura stabilnost djelomično srušene strukture.

== Osobitosti ==

[[Datoteka:Parthenon-top-view.svg|mini|150px|lijevo|<center>Tlocrt Partenona.]]
[[Datoteka:Parthenon from south.jpg|mini|<center>Južna strana Partenona s materijalom ispred koji se koristi u njegovoj potpunoj rekonstrukciji koja je u tijeku.]]
Partenon (448.-432. pr. Kr.), [[Arhitekt|arhitekata]] [[Iktin]]a i [[Kalikrat]]a, je najveći i najraskošniji [[Grčki hram|dorski hram]] na području današnje [[Grčka|Grčke]]. Iktin je sačinio nacrte, a Kalikrat je preuzeo vođenje gradnje. Na golemom kamenom podnožju od tri stepenice, čija je temeljna površina na gornjem rubu mjerila 70 x 30 m uzdizalo se 46 stupova visokih preko 10 m dorskog tipa. Obrubi s likovima i skulpture na zabatima ubrajale su se među najveće kiparske radove na svijetu. Iznad tamnocrvenih zidova unutrašnjosti tvorio je završetak jedan obojeni drveni kasetirani strop. Središte hrama bio je 13 m visok Fidijin kip božice Atene. Bio je od zlata i slonove kosti; 7,5 mm debele [[zlato|zlatne]] ploče mogle su se skidati da bi se kontrolirala težina, a što se godine [[433. pr. Kr.]] doista i uradilo, kad su Fidiju bili okrivili da se okoristio tim zlatom.

Partenon je najbolji primjer hrama [[dorski red|dorskog reda]]:
* uzdužna građevina od dvije prostorije i vanjskog pravokutnog omotača od [[stup]]ova; na podnožju sa stubištem dižu se stupovi sastavljeni od valjkastih [[tambur]]a sa žljebovima ([[Kanelira|kanelire]]), te [[kapitel]]om sastavljenim od ''ehinusa'' (kružni jastučić) i ''abakusa'' (kvadratne ploče);
* stupovi nose gredu ([[arhitrav]]), a iznad arhitrava je [[friz]] sastavljen od [[triglif]]a (tri okomite linije) i [[metopa]] (reljefno obrađene ploče);
* iznad friza je vijenac koji na pročelju hrama uokviruju zabatni trokut ([[timpan]]).
* cijeli hram napravljen je od [[mramor]]nih blokova koji priliježu jedan na drugi bez veziva; gdje je bilo potrebno blokovi su vezani metalnim zakovicama.
* Krov je bio dvoslivni i pokriven [[crijep]]om napravljenim od crvenih rožnjača (gredica), a drvene grede korištene su i za tavanice što je otvaralo veliku mogućnost pravaca.

Partenon dominira [[Akropola (Atena)|atenskom Akropolom]] i najskladnija je građevina svih vremena. Odnosi visine njenih dijelova na pročelju - stupovlja (A-B) i vijenca (B-C) u istom je odnosu u kojem se odnosi stupovlje prema cjelini (A-C). '''BC : AB = AB : AC''' – savršeni omjer, tzv. '''[[zlatni rez]]'''.

Partenon je skladan i zbog toga što su [[Grci]] za mjerenje koristili mjere preuzete iz veličine dijelova ljudskog tijela: palac – dlan – pedalj – lakat – ruka – korak. Antičko načelo: ''"Čovjek je mjerilo stvari!"'' doživljava svoje uobličenje u [[Grčki hram|grčkom hramu]]. Čak što više, na Partenonu je ispravljena i optička iluzija sužavanja dugih građevina po sredini tako što su na sredini malo približili i izvukli stupove u prostor.

Monumentalna plastična dekoracija na Partenonu ([[zabat]]ne figure i [[friz]]) vjerojatno je djelo kolektivnog rada radionice kipara [[Fidija|Fidije]], izveden po njegovoj zamisli i pod njegovom paskom. [[Reljef]]i i [[Skulptura|skulpture]] s Partenona predstavljaju: ''Gigantomahiju'' (bitka bogova s titanima); ''Borbu Atenjana s [[kentaur]]ima i [[Amazonke|Amazonkama]]''; ''[[Trojanski rat]]'' i ''Povorku panatenejskih svečanosti''.

Zajednička tema svih metopa bila je pobjeda [[Grci|Grka]] i bogova nad njihovim ljudskim i [[Mitologija|mitološkim]] neprijateljima, a svaka metopa prikazivala je drugu scenu i sastojala se od dvije figure u visokom reljefu. Metope na istočnoj strani prikazivale su Gigantomahiju, na južnoj Kentauromahiju, na zapadnoj Amazonomahiju i na sjevernoj scene iz [[Trojanski rat|Trojanskog rata]]. Cijeli je središnji dio sjevernih metopa uništen. S lijeva na desno na metopama su prikazani [[Helios]], zatim ljudi koji silaze s brodova i naoružavaju se. Tri metope prikazuju bogove i božice, a krajnja metopa prikazuje [[Selena|Selenu]] koja silazi na svom konju.

Likovi božanstava s hramskih zabata sačuvani su u izvorniku, a njihovi dijelovi nalaze se u muzejima u Ateni i [[London]]u (kao ''Elgin marbles'' u Britanskom muzeju). Metope s istočne, zapadne i južne strane nalaze se u [[Atena (grad)|Ateni]] dok se dio sjevernih nalazi u [[London]]u, dio u [[Pariz]]u i dio u [[Atena (grad)|Ateni]].

=== Dijelovi ===

[[Datoteka:South metope 27 Parthenon BM.jpg|mini|<center>''Lapit i Kentaur'', metopa s južne strane Partenonskog friza, mramor, 1.35 m visoka, [[Britanski muzej]], [[London]].]]
*''Peripterij'': Osam stupova u širini, a sedamnaest u dužini.
*''Stilobat'': Najviša stuba na kojoj počivaju stupovi.
*''Stupovi'': Dorski: [[Kanelira|kanelirani]], a stoje na stilobatu.
*''Kapitel'': Dorski kapitel, sastoji se od ehina (donja ploča u obliku krnjeg stošca) i abaka (pravokutne ploče između arhitrava i ehina).
*''Arhitrav'': Čini ga 7 greda,koje se spajaju na kapitelu svakoga stupa.
*''Friz'': Sastoji se od triglifa (okomita tri žlijeba) i 92 metope s reljefima. Na istočnoj strani hrama prikazana je posljednja borba između olimpijskih bogova i divova (gigantomahija), na južnom frizu prikazana je borba Lapita i kentaura (kentauromahija). Zapadni friz (koji je potpuno izgubljen) prikazivao je legendarni napad Amazonki na Atenu (amazonomahija), a na slabo očuvanom sjevernom frizu prikazani su prizori iz Trojanskog rata, najvjerojatnije njeno razaranje.
*''[[Zabat]]'': Sa prednje strane kipovi ljudi podešeni prema trokutastom obliku zabata.
*''Krov'': Pokriven crijepom.

== Replika u Nashvilleu u SAD-u ==
[[Datoteka:Parthenon.at.Nashville.Tenenssee.01.jpg|mini|Replika Partenona u [[Nashville]]u, [[Tennessee]], [[SAD]].]]
Replika Partenona u izvornim dimenzijama zajedno sa skulpturom Athene Parthenos nalazi se u gradu [[Nashville]]u, u [[SAD|američkoj]] saveznoj državi [[Tennessee]]. Izgrađen je u [[1897.]] kao dio tamošnje Svjetske izložbe.

== Poveznice ==
{{Commonscat|Parthenon}}
* [[Akropola (Atena)]]
* [[Grčki hram]]
* [[Erehtej]]
* [[Umjetnost stare Grčke]]

== Vanjske poveznice ==

*[http://odysseus.culture.gr/h/2/eh251.jsp?obj_id=912 Atenska Akropola: Parthenon] službene internetske stranice s podacima o posjetama, ulaznicama i kontaktnim informacijama.
{{Svjetska baština u Grčkoj}}

[[Kategorija:Grčki hramovi]]
[[Kategorija:Atenska akropola]]
[[Kategorija:Grčke turističke atrakcije]]

Partenon - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica