https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&feed=atom&title=PartiParti - Povijest promjena2026-06-15T17:29:22ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.36.2https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Parti&diff=71580&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-08-29T08:04:16Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Parti'''-->'''Parti''', iranski [[iranski narodi|istočnoiranski narod]] koji se pod imenom '''Parni''' javlja kao jedno od tri plemena konfederacije [[Dahae]]. Odvojivši se od ostatka konfederacije, iz središnje [[Azija|Azije]] upadaju na područje [[Iranska visoravan|Iranske visoravni]] (pokrajina [[Partija (pokrajina)|Partija]]), i osnivaju [[Partsko Carstvo]] pod vodstvom [[Arsak I. Partski|Arsaka I.]]. Održala se od [[247. pr. Kr.]] do [[228.]] godine.<br />
<br />
== Povijest ==<br />
Oko 3. stoljeća pr. Kr. Parti su se naselili u području koje su nazvali ''Partija'', a koje se nalazilo na sjeveroistoku Kaspijskog mora. Uključeno je u XVI. satrapiju Perzijskog Carstva, a nakon osvajanja [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikoga]] prešlo je u ruke Seleukidima. Među većim gradovima bili su [[Hekatompil]], [[Ktezifont]] i [[Seleukija]]. Parti nikad nisu potpuno napustili svoje korijene i nisu bili dobronamjerni prema helenizmu.<br />
<br />
Dinastiju Arsakida zasnovao je Arsak I., koji se proglasio kraljem oko 250. godine pr. Kr. Njegovi su nasljednici bili [[Tiridat]], koji je postavio za glavni grad Hekatompil ([[Hecatompylus]]), te [[Artaban I.]] i [[Fraat I.]].<br />
<br />
S [[Mitridat I|Mitridatom I.]] (otprilike 175.-138.), koji je uzeo titulu "kralja kraljeva", kraljevstvo Partije prostiralo se od [[Kaspijsko more|Kaspijskog mora]] do [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]], uključujući [[Medija|Mediju]], Perziju, [[Asirija|Asiriju]] i [[Babilonija|Babiloniju]].<br />
<br />
[[Mitridat II.]] (otprilike 128.-88.) načinio je od Partije važnu tranzitnu zemlju na "[[Put svile|Putu svile]]". Zbog sukoba s Tigranom, vladarom [[Armenija|Armenije]], povijest se Parta ispreplela s [[Rimsko Carstvo|rimskom]], a između dvije sile započeo je stoljetni sukob. General [[Surena]] pobijedio je [[Marko Licinije Kras|Marka Krasa]] u [[Bitka kod Harana|bitci kod Harana]] ([[53. pr. Kr.]]). Nakon što je u borbama između Cezara i Pompeja ostao neutralan, podržao je kasnije Cezarove ubojice, ali ga je porazio [[Ventidije Bas]] (38.).<br />
<br />
[[Fraat IV. Partski|Fraat IV.]] (37.-2. godine pr. Kr.) odbio je Antonija 36. godine, a potom je tražio dogovor s Augustom. [[Vonon I. Partski|Vonon I.]], nakon što je postao kralj zahvaljujući Augustovoj podršci, naslijedio je [[Artaban III.]] (10.-40.), koji je na prijestolje Armenije postavio jednog od svojih sinova, isprovociravši tako [[Tiberije|Tiberijevu]] reakciju, koji je pokrenuo vojni pohod protiv njega. Hosroj (otprilike 107.-131.) više je puta bio pobjeđen od Trajana, koji je 116. na partsko prijestolje postavio [[Partamaspat]]a. No, [[Hadrijan]] je naknadno morao vratiti Hosroju veći dio njegova teritorija (123.). Za vrijeme vladavine [[Vologez III.|Vologeza III.]] (148.-191.) i Vologeza IV. (otprilike 191.-209.) kraljevstvo Parta napali su Rimljani, koji su povratili Armeniju. [[Artaban V.]] isposlovao je od [[Makrin]]a (217.) povratak svoga brata Tiridata na armensko prijestolje; no, Perzijanac [[Artakserkso]] pokrenuo je pobunu u kojoj je Artaban ubijen (226.). Tako je začeto kraljevstvo [[Sasanidi|Sasanida]], čija je povijest dio one perzijske. U Armeniji je dinastija Arsakida nastavila vladati do 428. godine.<br />
<br />
== Vanjske poveznice ==<br />
*[http://americanhistory.si.edu/collections/numismatics/parthia/frames/pargeo.htm Parthian Geography]<br />
<br />
[[Kategorija:Iranski narodi]]<br />
[[Kategorija:Nestali narodi]]<br />
[[Kategorija:Partsko Carstvo]]<br />
[[Kategorija:Stari narodi i civilizacije]]<br />
[[Kategorija:Iranske dinastije]]</div>WikiSysop