WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-09T11:46:10Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Pasticcio''' ili '''pastiche''' je u [[glazba|glazbi]] naziv za operu ili [[glazbeni oblici|drugo djelo]] koje se sastoji od dijelova skladbi istog ili drugih skladatelja, ili imitira stil izvornog autora. U 18. stoljeću to je bio izrazito popularan način skladanja opera. Za razliku od [[parodija]], pasticcio ne ismijava i ne izruguje se djelima koje imitira, već ih uznosi i proslavlja.

== Etimologija ==
Iz [[grčki jezik|grčkog]] ''παστὰ'' [pastá] (kaša), preko [[latinski jezik|latinskog]] ''pasta'' (tijesto), nastala je u kasnolatinskom jeziku riječ ''pasticium'' (pašteta), koja se zatim u 16. stoljeću u [[talijanski jezik|talijanskom]] javlja kao ''pasticcio'' [pasti'č:o], u značenju: pašteta, odnosno jelo od mesa i paste, a u širem značenju smjesa ili mješavina. [[Francuski jezik]] preuzeo je talijanski oblik kao ''pastiche'' [pas.tiš]. Međutim, pojmovi s tim značenjem više se ne koriste u suvremenom talijanskom i francuskom jeziku.

Mnogi jezici preuzeli su te pojmove iz talijanskog i francuskog u drugom značenju: oponašanje ili imitacija, ali se talijanski oblik pasticcio prvenstveno rabi u glazbi, a francuski pastiche u [[umjetnost]]i općenito (književnost, likovna i scenska umjetnost, arhitektura).

== Oblici ==
Pasticcio se može javiti u različitim oblicima:
* Uspješna opera postavljena u drugom kazalištu. U 18. stoljeću bilo je uobičajeno prilagoditi glazbu novim uvjetima izvođenja. Tako su, na primjer, arije koje ne odgovaraju novom izvođaču zamjenjivane novima, obično pupularnima.
* U nekim kazalištima, obično provincijskim, često su publici kao isječci predstavljana nova djela popularnih skladatelja. Libreto je pritom prilagođavan, ili je kućni libretist smišljao novi zaplet za skup odabranih djela.
* Skladatelj može kombinirati (reciklirati) dijelove iz svojih starijih u novo djelo. Na primjer, [[Georg Friedrich Händel|Händelova]] opera "Oreste" ne sadrži nijednu novu skladbu, već dijelove njegovih ranijih opera.

== Povijest ==
Praksa sastavljanja pasticcija započela je u 17. stoljeću, a procvat (kad se i počeo rabiti naziv pasticcio) bio je između 1720. i 1750. godine u Europi, osim Francuske u kojoj se praksa javlja kasnije. Zaštita autorskih prava u to vrijeme nije postojala te su pasticciji bili lak način za stvaranje novih skladbi. Uvođenjem novih formi u operi, koje su nastojale spojiti glazbu i dramu, pasticciji su izašli iz mode.

Uporaba pasticcija nije bila ograničena samo na opere, već su se koristili i u drugim žanrovima, kao što su na primjer [[oratorij]]i ili [[solistički koncert|koncerti]].

== Primjeri ==
Mnogi su skladatelji sastavljali pasticcije, ili koristeći svoja ranija djela, ili rabeći djela drugih skladatelja. Primjeri su mnogobrojni, a ovdje je navedeno nekoliko primjera poznatijih skladatelja.
* Händel je rado sastvaljao pasticije, kako u operama (''Caio Fabbricio'', ''Catone'', ''Didone abbandonata'', ''Giove in Argo'', ''Lucio Papirio dittatore'', ''Oreste'', ''Venceslao''...) tako i u oratorijima.
* [[Antonio Vivaldi]] u operama (''Dorilla in Tempe'', ''Bajazet'').
* [[Christoph Willibald Gluck]] u operama (''La finta schiava'', ''Tircis et Doristée'', ''Le caprice amoureux'', ''Arianna'', ''Isabelle et Gertrude'')
* [[Gioachino Rossini]] je reciklirao svoja djela, te je na primjer uvertiru opere "Aurelijan u Palmiri" koristio još tri puta, među kojima i u čuvenom [[Seviljski brijač|Seviljskom brijaču]]. Međutim, drugi skladatelji opera rado su koristili njegova djela.
* [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozartova]] prva četiri koncerta za klavir su pasticciji. Orkestracija sonata tadašnjih njemačkih virtuoza poslužila je 11-godišnjem Mozartu za učenje strukture kompozicije. Njegova kasnija djela također su rabili drugi skladatelji, ali i on sâm, kao na primjer ''[[Non più andrai]]'' u dva navrata.
* Svih deset melodija iz valcera [[Na lijepom plavom Dunavu]] op. 314 [[Johann Strauss mlađi|Johann Strauß]] je reciklirao iz svojih prijašnjih objavljenih valcera, što je 2015. godine dokazao njemački muzikolog [[Norbert Linke]].

== Izvori ==
* [https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=46921 Natuknica "pasticcio" u Hrvatskoj enciklopediji, ''www.enciklopedija.hr''] (pristupljeno: 4. svibnja 2020.)
* [http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=eV9nWxY%3D&keyword=pasticcio Natuknica "pasticcio" na Hrvatskom jezičnom portalu, ''hjp.znanje.hr''] (pristupljeno: 4. svibnja 2020.)
* [https://www.musiklexikon.ac.at/ml/musik_P/Pasticcio.xml Natuknica Pasticcio u Austrijskom glazbenom leksikonu, ''Oesterreichisches Musiklexikon online'', ''www.musiklexikon.ac.at''] {{jezikk|njem.|njemački}}
* [https://www.sueddeutsche.de/kultur/ein-bild-und-seine-geschichte-strauss-recycelt-brahms-beneidet-1.3413434 Oliver Das Gupta: "''Strauss recycelt, Brahms beneidet''" (Strauss reciklira, Brahms zavidi), članak o valceru "Na lijepom plavom Dunavu", ''Süddeutsche Zeitung'', ''www.sueddeutsche.de''] {{jezikk|njem.|njemački}} (objavljeno: 10. ožujka 2017., pristupljeno: 5. svibnja 2020.)

[[Kategorija:Glazba]]

Pasticcio - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica