https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&feed=atom&title=PeriastronPeriastron - Povijest promjena2026-05-25T17:34:29ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.36.2https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Periastron&diff=218183&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-10-13T01:40:23Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Periastron'''-->[[datoteka:orbit5.gif|mini|300px|desno|Dva nebeska tijela sličnih masa okreću se oko zajedničkog [[baricentar|baricentra]] (centra mase) s eliptičnim putanjama (tipično za [[dvojne zvijezde]]).]]<br />
<br />
'''Periastron''' (grč. ''peri'': blizu + ''ἀστήρ'' ili ''ἄστρον'': zvijezda), točka na eliptičnoj stazi zvijezde u [[Dvojna zvijezda|dvojnome sustavu]] koja je najbliža [[baricentar|središtu mase]] i drugoj [[zvijezda|zvijezdi]]. <ref> '''periaster''', [http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=68913] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref> <br />
<br />
== Apsida ==<br />
{{Glavni|Apsida (astronomija)}}<br />
<br />
'''Apsida''' ([[Latinski jezik|kasnolat.]] ''absida'', ''apsida'' < [[Starogrčki jezik|grč]]. ''ἀψίς'', [[genitiv]] ''ἀψῖδος'': obruč, luk) u [[astronomija|astronomiji]] je najbliža i najdalja točka (ili gornji i donji apsis) [[Planetarna putanja|putanje]] nekog tijela u gibanju oko središnjega tijela, odnosno oko [[baricentar|središta gravitacijskoga privlačenja]]. Kod [[Planetarna putanja|planetskih su putanja]] apside [[perihel]] i [[afel]], kod [[Mjesec|Mjesečeve]] putanje [[perigej]] i [[apogej]], a kod putanja [[Dvojna zvijezda|dvojnih zvijezda]] [[periaster]] i [[apoaster]]. Apsidna linija spaja apside; ako je [[putanja]] [[elipsa|eliptična]] apsidna linija poklapa se s velikom osi. <ref> '''apsida''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=3420] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref><br />
<br />
== Problem dvaju tijela ==<br />
{{Glavni|Problem dvaju tijela}}<br />
<br />
'''Problem dvaju tijela''', ili točnije rečeno '''gravitacijski problem dvaju tijela''', osnova je [[nebeska mehanika|nebeske mehanike]]. Primjenjuje se kod [[Planetarna putanja|gibanja planeta oko Sunca]], gibanja [[prirodni satelit|prirodnih satelita]], te [[dvojne zvijezde|dvojnih zvijezda]]. Kod proučavanja [[Newtonov zakon gravitacije|Newtonovog zakona gravitacije]] (opći zakon gravitacije) prešutno se drži da je [[masa]] [[prirodni satelit|satelit]]a zanemariva u odnosu na masu središnjeg tijela (''m ≪ M''). Takvo [[gibanje]] možemo razmatrati kao '''problem jednog tijela''', a njegovo tumačenje je, svakako, najjednostavnije. Pretpostavka nije ispunjena već u sustavu [[Zemlja|Zemlje]] i Mjeseca. Iako [[Mjesec]] ima 81 put manju masu nego [[Zemlja]], njegov je utjecaj na gibanje Zemlje oko Sunca mjerljiv. Problem dvaju tijela je znači proučavanje gibanja u sustavu dvaju tijela ako omjer njihovih masa nije beskonačan ili jednak nuli. Kod problema dvaju tijela točno vrijede [[Keplerovi zakoni]].<br />
<br />
[[Problem triju tijela]] u nebeskoj mehanici, za razliku od problema dvaju tijela, nema opće analitičko rješenje. Restringirani (ograničeni) oblik problema razmatra gibanje triju tijela, s time da je treće tijelo točkasto i bez mase. Za treće je tijelo [[Joseph-Louis Lagrange]] našao da može neporemećeno opstati u sustavu, na položaju 5 točaka u ravnini u kojoj se sva tijela gibaju ([[Lagrangeove točke]]). Potvrda je toga postojanje [[Trojanci (astronomija)|planetoida Trojanaca]], koji se nalaze na [[Jupiter]]ovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera, a slično se ponašaju i neki planetni sateliti. Kako u [[Sunčev sustav|Sunčevu sustavu]] ima mnogo tijela, ustanovljeno je da je staza svakoga tijela poremećena ostalim tijelima, i to tim jače što je tijelo manje mase. Zato su Keplerovi zakoni samo približni. Otkloni su maleni jedino zbog toga što su i mase svih tijela mnogo manje od Sunčeve. Nakon [[Isaac Newton|Isaaca Newtona]], nebeska mehanika razvijala se u matematičkoj obradbi poremećaja (perturbacija), kao otklona od [[matematika|matematičkoga]] rješenja problema dvaju tijela, što zapravo znači otklon od [[elipsa|elipse]]. Budući da su poremećaji mali, rabi se elipsa kojoj se parametri postupno mijenjaju; trenutačna se elipsa naziva oskulirajućom. [[Diferencijalne jednadžbe]] koje izražavaju vremenske promjene svih parametara elipse izveo je Joseph-Louis Lagrange (Lagrangeove planetarne jednadžbe); one su točne (egzaktne), ali mogu se riješiti jedino numerički, uzastopnim približenjima (sukcesivnim aproksimacijama), i to za ograničeno vremensko razdoblje. <ref> '''nebeska mehanika''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=43187] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref><br />
<br />
== Izvori ==<br />
{{Izvori}}<br />
<br />
== Poveznice ==<br />
* [[Afel]]<br />
* [[Apoaster]]<br />
* [[Apogej]]<br />
* [[Apsida (astronomija)]]<br />
* [[Perigej]]<br />
* [[Perihel]]<br />
* [[Periapsis]]<br />
* [[Prvi Keplerov zakon]]<br />
<br />
[[Kategorija:Nebeska mehanika]]</div>WikiSysop