WikiSysop: no summary specified

2021-11-03T01:31:28Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 01:31, 3. studenoga 2021.
Redak 138:		Redak 138:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{commonscat\|Peru}}~~
	*[http://www.lib.utexas.edu/maps/peru.html Mape Perua (Perry-Castañeda Library Map Collection)]		*[http://www.lib.utexas.edu/maps/peru.html Mape Perua (Perry-Castañeda Library Map Collection)]
	*[http://www.matis.hr/vijesti.php?id=1204 Matica iseljenika] Španjolska Croatica u Argentini, Venezueli, Peruu i Urugvaju		*[http://www.matis.hr/vijesti.php?id=1204 Matica iseljenika] Španjolska Croatica u Argentini, Venezueli, Peruu i Urugvaju

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-13T02:42:38Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Okvir_zemlje_svijeta |
ime = Republika Peru |
izvorno_ime = República del Perú |
ime_genitiv = Perua |
eng_ime = Peru |
zastava = Flag of Peru.svg |
grb = Escudo nacional del Perú.svg |
lokacija = LocationPeru(in the World).png |
službeni_jezik = Svi<ref>http://www.ethnologue.com/show_country.asp?name=PE languages of Peru</ref>, najvažniji je [[Španjolski jezik|španjolski]] |
glavni_grad = [[Lima]] |
predstavnik_države_množina = Predsjednici |
predstavnik_države = Predsjednik |
predstavnik_države_osoba = [[Francisco Sagasti]] |
predsjednik_vlade_osoba = [[Violeta Bermúdez]]|
površina_poredak = 19 |
površina = 1.285.216 |
vode = 8,8 |
stanovništvo_poredak = 40 |
stanovništvo = 33.105.097|
godina_popisa = 2018 |
gustoća_stanovništva = 22 |
neovisnost = Od [[Španjolska|Španjolske]] <br> [[28. srpnja]] [[1822.]] |
valuta = [[peruanski novi sol|Nuevo Sol]] <br> |
stoti_dio_valute = 100 centava |
vremenska_zona = -5 |
himna = [[Somos libres, seámoslo siempre]] |
internetski_nastavak = .pe |
pozivni_broj = 51 |
komentar = |
moto = Firme y Feliz por la Unión<br> ([[španjolski jezik|španjolski]]: "Snažni i sretni za jedinstvo")
}}
[[Datoteka:Peru Machu Picchu Sunrise.jpg|thumb|270px| Machu Picchu]]
'''Peru''' ([[Španjolski jezik|španjolski]] ''Perú'') je država u zapadnom dijelu [[Južna Amerika|Južne Amerike]] koja graniči s [[Ekvador|Ekvadorom]] na sjeverozapadu, [[Kolumbija|Kolumbijom]] na sjeveru, [[Brazil|Brazilom]] na istoku, [[Bolivija|Bolivijom]] na istoku i jugu, [[Čile]]om na jugu, i s [[Tihi ocean|Tihim oceanom]] na zapadu. U [[srednji vijek|Srednjem vijeku]] Peru je bio središte čuvenog [[Carstvo Inka|Carstva Inka]].

== Povijest ==

''Glavni članak: [[Povijest Perua]]''

Tijekom srednjeg vijeka, Peru je bio središte starog američkog carstva [[Inke|Inka]]. Njihov glavni grad [[Cuzco]] je i dan danas veliki grad, s otprilike 300.000 stanovnika. O bogatstvu Inka je čuo i [[Španjolska|španjolski]] istraživač [[Francisco Pizarro]], koji je [[1531.]] godine stigao na zemlju koja je danas dio Perua. Oslabljeni poslije nedavnog građanskog rata, Inke su izgubili rat s moćnijim Španjolcima, i Carstvo Inka pada [[1541.]] godine.

Za sljedećih 300 godina Peru je jedna od najvažnijih kolonija Španjolskog carstva. Glavni grad [[Lima]] brzo postaje najvažniji grad u južnoj Americi. Staro domaće stanovništvo se drastično smanjilo u ovom razdoblju. Sa 12.000.000 stanovnika pri kraju vladavine Inka, 45 godina kasnije Peru ima malo više od 1.000.000 ljudi. Ni politika kolonije Peru nije stabilna pa je sam Pizzaro 1541. godine bio ubijen. Ipak [[zlato]] i [[srebro]] s [[Ande|Anda]] bogati Španjolsko carstvo, i Peru ostaje vrlo važna kolonija.

Peru dobiva neovisnost od Španjolske godine [[1821.]] Uz pomoć susjednih zemalja i ljudi kao što su [[Simon Bolivar|Simón Bolivar]], španjolski su zemljovlasnici konačno protjerani pri kraju [[1824.]] godine poslije bitke kod grada [[Ayacucho]]. Ropstvo je ukinuto [[1854.]] godine.<ref>Mirjana Polić-Bobić - Rađanje hispanskoameričkog svijeta, Naklada LJEVAK d.o.o., Zagreb 2007., str. 79.</ref> Španjolska konačno prihvaća nezavisnost Perua [[1879.]] godine. Nakon rata za neovisnost slijedi rat s [[Ekvador]]om oko međusobnih granica, koje će se tek utvrditi [[1999.]]

Od [[1945.]] do [[1980.]] vojska vlada Peruom. Drugom polovicom dvadesetog stoljeća u Peruu postoji značajan [[terorizam]] i veliki problemi s drogom. Vlada [[Predsjednik|predsjednika]] Perua [[Alejandro Toledo|Alejandra Toleda]] je imala nekoliko velikih kriza, poput terorističkih napada grupe ''[[Sendero Luminoso]]'' (Osvjetljeni Put) u [[2003.]] godini. Nakon kraja vojne vlasti predsjednik služi prvi mandat i gotovo dovodi Peru na rub bankrota. Od [[1990.]] do [[2000.]] Peruom je autoritarno vladao [[Alberto Fujimori]].

== Politika ==

Peru je republika. Svi stariji od 18 godina imaju glasačko pravo. Predsjednički se izbori održavaju svakih 5 godina, a nitko ne može biti izabran više od dva puta. Svaki predsjednik ima dva podpredsjednika. Vijeće Ministara mora provjeriti svaki zakon koji predsjednik predloži parlamentu. Parlament (ili Kongres) ima 120 članova. Glavni sud se nalazi u Limi i ima 16 članova.

Sadašnji predsjednik Perua je [[Francisco Sagasti]].

== Vanjska politika ==
Peru je bio je članicom [[Andska grupa zemalja|Andske grupe zemalja]] do [[1995.]]

== Političke podjele ==
[[Datoteka:Puerto Bayovar.jpg|mini|lijevo|Puerto Bayovar, Peru. Foto Zeljko, 2006]]
[[Datoteka:Peru - Regions and departments (labeled).svg|thumb|270px|desno|Regije Perua]]
[[Peru]] je podijeljen na 26 regija (španj. ''Regiones'', jed. ''Región''). Od toga su 24 regije podijeljene na pokrajine (španj. ''Provincias'', jed. ''Provincia''), koje se opet dijele na okruge (španj. ''Distritos'', jed. ''Distrito''), dok su regije [[Lima|Lima Metropolitana]] i [[Callao]] podijeljene samo na okruge. Ukupno se regije Perua dijele na 194 pokrajine i 1.821 okruga. <br>
Regije Perua:

[[Amazonas (regija)|Amazonas]] ([[Chachapoyas (Peru)|Chachapoyas]]),
[[Ancash]] ([[Huaraz]]),
[[Apurímac (regija)|Apurímac]] ([[Abancay]]),
[[Arequipa (regija)|Arequipa]], ([[Arequipa]]),
[[Ayacucho (regija)|Ayacucho]] ([[Ayacucho (Peru)|Ayacucho]]),
[[Cajamarca (regija)|Cajamarca]] ([[Cajamarca]]),
[[Callao (regija)]] (Callao),
[[Cusco (regija)|Cusco]] ([[Cusco]]),
[[Huancavelica (regija)|Huancavelica]] ([[Huancavelica]]),
[[Huánuco (regija)|Huánuco]] ([[Huánuco]]),
[[Ica (regija)|Ica]] ([[Ica]]),
[[Junín]] ([[Huancayo]]),
[[La Libertad]] ([[Trujillo]]),
[[Lambayeque]] ([[Chiclayo]]),
[[Lima|Lima Metropolitana]] (Lima),
[[Lima Provincias]] ([[Huacho]]),
[[Loreto (regija)|Loreto]] ([[Iquitos]]),
[[Madre de Dios (regija)|Madre de Dios]] ([[Puerto Maldonado]]),
[[Moquegua (regija)|Moquegua]] ([[Moquegua]]),
[[Pasco (Peru)|Pasco]] ([[Cerro de Pasco]])
[[Piura (regija)|Piura]] ([[Piura]]),
[[Puno (regija)|Puno]] ([[Puno (grad)|Puno]]),
[[San Martín (regija)|San Martín]] ([[Moyobamba]]),
[[Tacna (regija)|Tacna]] ([[Tacna]]),
[[Tumbes (regija)|Tumbes]] ([[Tumbes]]),
[[Ucayali (regija)|Ucayali]] ([[Pucallpa]])
{{newdsm}}

== Zemljopis ==
[[Datoteka:Pe-map-hr.png|desno|Mapa Perua]]

Peru se nalazi u Južnoj Americi i graniči s Tihim Oceanom, Čileom, Ekvadorom, Kolumbijom, Brazilom i Bolivijom. Najduža granica je s Brazilom (1560 kilometara), a najkraća je s Čileom (160 kilometara).

Ukupno Peru ima područje od 1.285.220 km², od čega 1,28 milijuna km² je zemlja, a 5.220 km² voda.

Zapadna primorska polja (Costa) su odvojena od istočne nizine blizu rijeke Amazone (Selva). Između njih su visoke [[Ande]] (Sierra). Na granici s Bolivijom je jezero [[Titicaca]], koje se nalazi na nadmorskoj visini od 3821 metra.

== Gospodarstvo ==

Privatizacija ekonomije Perua dogodila se devedesetih godina, naročito u industriji telekomunikacije, rudarstva, i struje. Od [[1994.]] do [[1997.]] ekonomija Perua je napredovala od stanja iz ranih devedesetih godina, ali od [[1998.]] je značajno oslabila. Za ovo je krivo stanje ekonomije u Aziji, nestabilnost u Brazilu, i [[El Nino|El Niño]].

Važne industrije u Peruu su [[ribarstvo]], [[automobil]]ska industrija, proiyvodnja [[željezo|željeza]] i [[brodogradnja]].

== Stanovništvo ==

Peru po popisu iz [[2002.]] ima 27.925.628 stanovnika. Od njih 35% je mlađe od 14 godina, 61% između 15 i 64 godina stari, a 4% su stariji od 65 godina. Stanovništvo Perua raste 1,75% godišnje.

45% stanovništva Perua su Indijanci, 37% mestici (mješoviti bijelci i Indijanci), 15% bijelci, a crnci, Japanci, Kinezi i ostali čine 3%. Glavna grupa indijanaca su [[Quechua]], glavna etnička grupa od starog carstva naroda Inka. Službeni jezici su španjolski i Quechua. 81% stanovništva su katolici.<ref>[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/pe.html#People CIA Wold Factbook]</ref> 88,7% stanovništva zna pisati i čitati. 3.750.492 peruanska državljana govore nekim od indijanskih jezika kao materinskim (35% od ukupnog stanovništva), a najrasprostranjeniji su kečuanski (3.177.938) i ajmarski (440.380).

Indijanci pripadaju raznim skupinama među kojima su najbrojniji pripadnici jezičnih porodica [[Aymaran]] i [[Quechuan]]. Ostale grupe su: [[Achual]], [[Aguano]], [[Aguaruna]], [[Amahuaca]], [[Amarakaeri]] (podgrupe: [[Kochimberi]], [[Küpondirideri]], [[Wíntaperi]], [[Wakitaneri]], [[Kisambaeri]], [[Kareneri]]), [[Amuesha]], [[Andoa]], [[Arabela]], [[Atsahuaca]], [[Auishiri]] (Abishira), [[Aushiri]], Aymara ([[Colla]]), [[Bora]], [[Cacataibo]], [[Cachomashiri]], [[Cahuapana]] ([[Ataguate]]), [[Cahuarano]], [[Campa]], [[Candoshi]], [[Capanahua]], [[Cashibo]], [[Cashinahua]], [[Cauqui]], [[Chama (pleme)|Chama]], [[Chamicura]], [[Chayahuita]], [[Chimú]] ([[Quingnam]]), [[Cholon]], [[Cocama]], [[Cocamilla]], [[Cogapacori]], [[Conibo]], [[Cujareño]] (Mashco Piro), [[Culina]], [[Culli]] ([[Huamachuco]]), [[Guarayo]], [[Hibito]], [[Huachipaeri]] ([[Sapiteri]], [[Toyuneri]], [[Arasairi]], [[Manuquiari]]), [[Huambisa]], [[Huitoto]], [[Ikito]], [[Inapari]], [[Isconahua]], [[Jebero]], [[Machiguenga]], [[Maracana|Maracana Indijanci]], [[Matsés]] (Mayoruna), [[Morunahua]], [[Muinane]], [[Muniche]], [[Nocaman]], [[Nomatsiguenga]], [[Oa]], [[Ocaina]], [[Omagua]], [[Omurano]] (Humurana, Roamaina), [[Orejón]], [[Panobo]], [[Patagón]], [[Piro, Arawakan|Piro]], [[Pisabo]], [[Quechua]] ([[Chachapoya]], [[Quechua del Pastaza y del Tigre]] ), , [[Remo]], [[Resígaro]], [[Secoya]], [[Sensi]], [[Shapra]], [[Sharanahua]], [[Taushiro]], [[Tucuna]], [[Urarina]] (Itucale), [[Shipibo]], [[Yagua]], [[Yameo]], [[Yaminahua]], [[Yora]], [[Záparo]].

U Peruu živi i mala [[Hrvati|hrvatska]] zajednica, oko 5 tisuća pripadnika četiri generacije, od toga su četiri petine u gl. gradu Limi. Okupljeni su u dva kluba: Hrvatski klub "Dubrovnik", koji su osnovali ekonomski emigranti na početku 20. stoljeća i koji se nalazi u elitnom dijelu grada Jesus Maria u predivnoj kolonijalnoj vili, te Hrvatski klub "Jadran", koji se nalazi u limskom prigradskom naselju Santa Clara. Taj su klub utemeljili politički emigranti koji su došli u Peru nakon Drugoga svjetskog rata. U Limi se nalazi i [[Hrvatska katolička misija u Limi|Hrvatska katolička misija]], sa sjedištem u crkvi sv. Leopolda Bogdana Mandića. Crkva se nalazi u četvrti [[San Borja]], a Hrvate pastorizira monsinjor [[Drago Balvanović]]. U Klubu "Dubrovnik" nalazi se i počasni konzulat Republike Hrvatske. U ostalim peruanskim gradovima (npr. Arequipa, Huanuco, Trujillo) također ima Hrvata i potomaka Hrvata. U limskom predgrađu Puente Piedra nalazi se samostan korčulanskih sestara Kćeri Milosrđa. U samostanu trenutačno ne živi niti jedna Hrvatica, već samo peruanske časne sestre ovoga izvornoga hrvatskoga reda. Središnja je proslava Hrvata u Peruu Festa svetoga Vlaha koja se slavi 3. veljače.<ref>[http://www.crowc.org/hrvatski/events/info.asp?id=9985 HSK] Hrvati u Peruu</ref>

== Kultura ==

Kultura Perua je kombinacija [[Španjolska|Španjolske]] kulture i kulture Indijanaca. Čak i prije Inka Carstva, Peru je bio center [[umjetnost]]i na južnoameričkom kontinentu. Kulture indijanaca poput [[Chavin]], [[Paracas]], [[Wari]], [[Nazca linije|Nazca]], [[Chimu]] i [[Tiahuanaco]] su se davno bavili umjetnošću, poput izrade kipova i nakita. U carstvu Inka, ove tradicije su se nastavile ali zajedno s uspjesima u [[Arhitektura|Arhitekturi]], poput gradovima Maču Piču i Cuzco. U dvadesetom stoljeću pokret "indigenismo" je vratio interes u staru indijansku kulturu. Danas Peru umjetnici, pisci, i intelektualci sudjeluju u raznim međunarodnim pokretima i stilovima.

Državna [[Krilatica]]: Libertad y Orden ([[Španjolski]]; "Sloboda i red")

* [[Mario Vargas Llosa]], peruanski pisac, jedan od vodećih romanopisaca i esejista u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]].

=== Drevni narodi peruanske obale prije Inka ===
U doba prije Inka na obalama Perua stanovništvo je živjelo poglavito po dolinama. Nadolazeći Inke cijeli obalni pojas Perua nazvali su Yungas. Nazivi imena ovih skupina nisu najzadovoljavajući, ali u stručnim literaturama su poznati po njima, to su (Tello, 1942)<ref>[https://www.scribd.com/document/338156965/Handbook-of-South-American-Indians-Volume-2-The-Andean-Civilizations-Julian-H-Steward-pdf# Documents Similar To Handbook of South American Indians]</ref>:
*[[Tumbez]] u dolini Tumbes
*[[Tallán]] u dolinama Chira and Piura.
*[[Chimu]], u dolinama Leche, Lambayeque, Saña, i Jequetepeque
*[[Muchik]] ([[Mochica]]), u dolinama Chicama i Viru.
*[[Huayla]] ili [[Wayla–Yunga]] u dolinama Santa, Nepeña, Casma, Huarmey, Paramonga, i Pativilca
*[[Yauyo]], doline Huaura, Pacasmayo (Chancay), Rimac, Lurin, Mala, i Huarco
*[[Chukurpu]] ([[Chocorvo]]) doline Chincha, Pisco, i Ica
*[[Rucana]], dolina Nazca.

{{Široka slika|Vista de Puno y el Titicaca, Perú, 2015-08-01, DD 53-54 PAN.JPG|900px|Panoramski pogled na grad [[Puno (grad)|Puno]] u Peruu}}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Peru}}
*[http://www.lib.utexas.edu/maps/peru.html Mape Perua (Perry-Castañeda Library Map Collection)]
*[http://www.matis.hr/vijesti.php?id=1204 Matica iseljenika] Španjolska Croatica u Argentini, Venezueli, Peruu i Urugvaju

{{južna Amerika}}
{{Latinska unija}}
{{Organizacija američkih država}}

[[Kategorija: Peru| ]]
[[Kategorija: Južna Amerika]]

Peru - Povijest promjena

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica