WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2022-01-02T14:44:24Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 14:44, 2. siječnja 2022.
Redak 3:		Redak 3:
	[[Datoteka:Perun i Veles.JPG\|thumb\|300px\|Perun pobjedi [[Veles]]a, [[Žrnovnica]], [[8. stoljeće]]]]		[[Datoteka:Perun i Veles.JPG\|thumb\|300px\|Perun pobjedi [[Veles]]a, [[Žrnovnica]], [[8. stoljeće]]]]

	~~{{Commonscat\|Perun}}~~

	'''Perun''' je u [[slavenska mitologija\|slavenskoj mitologiji]] [[bog]] [[grom]]a i [[munja\|munje]] (gromovnik), vrhovno božanstvo u panteonu slavenskih bogova.		'''Perun''' je u [[slavenska mitologija\|slavenskoj mitologiji]] [[bog]] [[grom]]a i [[munja\|munje]] (gromovnik), vrhovno božanstvo u panteonu slavenskih bogova.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

2022-01-02T14:17:34Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 14:17, 2. siječnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Perun'''-->~~{{izdvojeni članak\|srpanj 2012.}}~~		<!--'''Perun'''-->
	{{dz}}		{{dz}}
	[[Datoteka:Perun i Veles.JPG\|thumb\|300px\|Perun pobjedi [[Veles]]a, [[Žrnovnica]], [[8. stoljeće]]]]		[[Datoteka:Perun i Veles.JPG\|thumb\|300px\|Perun pobjedi [[Veles]]a, [[Žrnovnica]], [[8. stoljeće]]]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T10:19:46Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{izdvojeni članak|srpanj 2012.}}
{{dz}}
[[Datoteka:Perun i Veles.JPG|thumb|300px|Perun pobjedi [[Veles]]a, [[Žrnovnica]], [[8. stoljeće]]]]

{{Commonscat|Perun}}

'''Perun''' je u [[slavenska mitologija|slavenskoj mitologiji]] [[bog]] [[grom]]a i [[munja|munje]] (gromovnik), vrhovno božanstvo u panteonu slavenskih bogova.

== [[Etimologija]] ==

{{glavni|Perkwunos}}
Perunovo [[ime]] dolazi iz [[indoeuropski prajezik|ie.]] ''[[Perkwunos|*Perkwunos]]'' (ups. [[litavski jezik|lit.]] ''[[Perkūnas]]''). Izvorno je korijen ''*perk(w)u-'' značio "[[hrast]]" (usp. [[latinski jezik|lat.]] ''quercus'') ili pak "crnogorica", "pošumljena planina" ili "[[planina]]", ali u [[praslavenski jezik|praslavenskom]] se razvio u značenje "udariti", srodno sa službom gromovnika.

U [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] još vidimo ostatke u [[toponim]]ima: Perun (brdo na [[Učka|Učki]]), Perunić ([[Poljica]]) i Perunsko ([[Poljica]]). Od slavenskih toponima tu su mjesta: Perun, Perunac, Perunovac, Perunika, Perunička Glava, Peruni Vrh, Perunja Ves, Peruna Dubrava, Perunuša, Perušice, Perudina i Perutovac; danas uglavnom [[ime]]na [[planina|planinskih]] vrhova. U [[srednji vijek|srednjem vijeku]] veliki [[hrast]]ovi, sveti gajevi te čak cijela sela i utvrde nazivali su se Perunovim imenom.

U većini [[slavenski jezici|slavenskih jezika]] [[riječ]] za grom jest odraz [[praslavenski jezik|prasl.]] ''gromъ''. [[Poljska|Poljaci]] uz taj termin rabe i ''piorun'', srodan s Perunovim [[ime]]nom. U [[kašupski jezik|kašupskom]] su, kao i u [[poljski jezik|poljskom]], očuvane neke [[sintagma|sintagme]] te naziv za grom. U [[slovački jezik|slovačkom]] je termin ''parom'' te sintagma ''do paroma'' = "neka te Perun pogodi" ili "Peruna mi". U tradiciji južnoslavenskih prostora bila je i narodna uzrečica: ''Cvjetokitna lipo, tebe u svoj srdi, niti Perun žarkom strijelom ne nagrdi!'', koja povezuje i [[lipa (biljka)|lipu]] te šumski kult, a i Peruna.

Ostatak je i u riječi za četvrtak. U [[Hannover|hannoverskoj]] regiji [[Wendland]], zapadno od [[Laba|Labe]] u [[Njemačka|Njemačkoj]], u dijalektu se [[obodritski Slaveni|obodritskih Slavena]] četvrtak naziva ''Perundan''. Na njemačkom je ''Donnerstag'' "Gromovnikov dan" zamijenjeno germansko božanstvo svojim. Na engleskom je ''Thursday'' od [[nordijska mitologija|nordijskog]] [[Thor]]a, a na latinskom ''dies Iovis'' ([[Jupiter (mitologija)|Jupiter]], [[genitiv|G]] ''Iovis'') što je na [[francuski jezik|francuskom]] dalo ''jeudi'', na [[talijanski jezik|talijanskom]] ''giovedi'', na [[katalonski jezik|katalonskom]] ''dijous'', na [[rumunjski jezik|rumunjskom]] ''joi'' itd.

Osim toga, ostatak je i u [[fitonim]]u [[perunika]] (''iris''), katkad zvanoj i ''bogiša'' ("božja biljka"), za koju se vjerovalo da raste na mjestu gdje Perun udari munjom.<ref>usp. u [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] [[Irida (mitologija)|Iridu]]</ref>.

== Karakteristike ==

[[Datoteka:Iris germanica 001.jpg|mini|145px|''Iris germanica'' ili perunika/bogiša; [[cvijet]] koji, prema vjerovanju, izraste na mjestu koje Perun pogodi munjom]]

Perun je opisan kao grub [[čovjek]] s [[bakar (element)|bakrenom]] bradom. Vozi se u kočiji upregnutom [[Koza|jarcem]] te nosi moćnu [[sjekira|sjekiru]], a katkad i [[čekić]]¸.<ref>usp. u [[nordijska mitologija|nordijskoj mitologiji]] [[Thor]]ov čekić/malj</ref> Sjekiru baca na zle ljude i [[duh]]ove koja se uvijek vraća u njegovu [[ruka|ruku]].<ref>poput [[aboridžini|aboridžinskog]] [[bumerang]]a</ref>

Kao i [[Perkūnas]] u [[baltička mitologija|baltičkoj mitologiji]], Perun je imao višestruke osobnosti. U jednoj se [[litavski jezik|litavskoj]] pjesmi spominje da postoji devet Perkūnasovih inačica. Usporedbom baltičke mitologije i izvora iz slavenskog [[folklor]]a doznaje se da je Perun bio oženjen sa boginjom [[Mokoš]] koja, u dijelu svoje egzistencije koji provodi sa Perunom (a ne sa bogom podzemlja Velesom), personificira [[Sunce]]. <ref> Stud. ethnol. Croat., vol. 21, str. 169-197, Zagreb, 2009.</ref>
<ref>Vitomir Belaj: Poganski bogovi i njihovi kršćanski supstituti</ref> No, dijelio je svoju ženu sa svojim neprijateljem [[Veles (mitologija)|Velesom]] - svake noći kad se smatralo da [[Sunce]] utone iza [[obzor]]a u podzemlje, gdje je vladao Veles.

Prema [[Georges Dumézil|Georgesu Dumézilu]], Perun je [[bog]] druge razine, fizičke i vojne moći, bog rata opremljen nekolicinom fantastičnih oružja. Vjerovalo se da su Perunove munje [[kamen]]je i kamene [[strijela|strijele]]. Prema pučkim vjerovanjima, ostaci [[prapovijest|prapovijesnih]] kamenih oružja i alata zapravo su Perunovo kamenje, njegove munje i strijele, a često se nazivaju i Perunovim prstima. Ovo bi se munjevito kamenje vraćalo na [[nebo]] [[vjetar|vjetrom]], pošto su bili ispod [[tlo|tla]] sedam godina. Perunovo je oružje štitilo od nesreće, zle [[magija|magije]], bolesti i od gromova.

Perun je imao još jedno oružje, učinkovito poput ostalog, ali neobično: mitske [[zlato|zlatne]] [[jabuka|jabuke]].<ref>usp. u [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] [[Erida|Eridinu]] zlatnu jabuku razdora ili [[Hipolit]]ove jabuke [[Atalanta|Atalanti]]</ref> U mnogim je slavenskim [[folklor]]nim izvorima zlatna jabuka bila [[talisman]] potpunog uništenja.

== [[Mitologija]] ==

U [[slavenska mitologija|slavenskoj]], kao i u [[nordijska mitologija|nordijskoj]] [[mitologija|mitologiji]] svijet je prikazivan kao sveto stablo, obično [[hrast]], čije grane i kora predstavljaju živi svijet nebesa i smrtnika, [[nebo]] i [[zemlja|zemlju]], a njegovo korijenje podzemlje, svijet [[smrt|mrtvih]]. Bilo je to [[drvo života]]. Perun je bio vladar svijeta živih, neba i zemlje, a često [[simbol]]iziran [[orao|orlom]]<ref>usp. u [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] [[Zeus]]ov orao</ref> koji je sjedio na najvišoj grani i promatrao cijeli svijet.

U korijenju stabla živio je njegov neprijatelj [[Veles (mitologija)|Veles]], [[voda|vodeni]] [[bog]] podzemlja, [[simbol]]iziran [[zmija|zmijom]] ili [[zmaj]]em, koji je stalno izazivao Peruna kradući mu stoku, djecu (sina [[Jarilo|Jarila]]) ili ženu. Perun je progonio Velesa po zemlji, napadao ga svojim munjama s neba, a Veles je bježao pretvarajući se u razne životinje<ref>usp. u [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] [[Protej (mitologija)|Proteja]], također vodeno transformativno božanstvo; v. [[Veles (mitologija)|Veles]] za više povezanosti</ref> ili skrivajući se iza drveća, kuća ili ljudi. Kad bi god udario grom, vjerovalo se da se Veles skrio od Peruna baš na tom mjestu.

Na posljetku je Perun uspio ubiti [[Veles (mitologija)|Velesa]] - otjerao ga je u njegovo [[voda|vodeno]] podzemlje. Vrhovni je bog potom ponovo uspostavio red u svijetu koji je prije ometao njegov kaotični neprijatelj. Potom se vratio na vrh svjetskog stabla i obznanio Velesu da mu je ondje mjesto te da ondje ostane (drevna [[bjeloruski jezik|bjeloruska]] [[bajka]]: ''Ңy, таm твое место, таm сабе бyдь!''). U toj [[ritual]]noj smrti, što god da je Veles ukrao, padalo bi iz njegova tijela u obličju [[kiša|kiše]] s [[nebo|nebesa]]. Tako se objašnjavala promjena [[godišnja doba|godišnjih doba]]. Suhi su periodi objašnjavani Velesovim krađama, a munje i gromovi smatrani su [[bog|božanskim]] borbama. [[Kiša]] koja bi potom uslijedila smatrana je Perunovim trijumfom.

[[Mit]] je bio cikličan i ponavljao se svake godine - [[Veles (mitologija)|Velesova]] smrt nikad nije bila stalna. Ponovo bi se preporodio kao [[zmija]] koja razdire svoju staru kožu i iznova se rađa u novom tijelu. Premda u mitu ima ulogu zlikovca, [[Slaveni]] ga nisu smatrali zlim. U mnogim je [[Rusija|ruskim]] [[bajka]]ma Veles preuzeo obličje [[sv. Nikola|svetog Nikole]], koji je spasio jadnog zemljoradnika i njegovu stoku od bijesnog i destruktivnog [[Ilija prorok|Ilije]] Gromovnika, koji predstavlja [[bog]]a Peruna. Njihova borba ne predstavlja [[Dualizam (filozofija)|dualističku]] borbu dobra i zla, ona je vjerojatno bila opreka prirodnih elemenata [[voda|vode]] i [[zemlja|zemlje]] - Velesa te [[nebo|neba]] i [[vatra|vatre]] - Peruna.

[[Slaveni]] su mitološki [[simbol]]izam nadmoćnog nebeskog [[bog]]a, koji je pobijedio svog podzemnog neprijatelja olujama i munjama, često preslikavali u [[kršćanstvo|kršćanskog]] [[Bog]]a te u kozmičku borbu Boga i [[Sotona|Sotone]].

== Kult ==

=== Poganska vjerovanja ===

[[Datoteka:Thundermarks.svg|mini|200px|Gromoviti znaci, drevni Perunovi [[simbol]]i, često izdjelani, nacrtani ili ugravirani na krovovima kuća, posebice u istočnoslavenskim narodima, da bi zaštitili ljude od gromova.]]
Perun je prema većini slavenskih vjerovanja bio vrhovni [[bog]], barem na kraju slavenskog [[paganizam|paganizma]]. Najstariji vrhovnik vjerojatno je bio [[Rod (mitologija)|Rod]], a nejasno je kako je Perun preuzeo njegovo mjesto. Drugi kandidat za vrhovnika među nekim Slavenima bio je [[Svarog]], Perunov otac.

[[Datoteka:Стороны збручского идола.jpg|mini|200px|lijevo|Idoli slavenskih bogova, Perun je drugi slijeva]]

Kao i s mnogim [[indoeuropski prajezik|indoeuropskim]] [[bog]]ovima gromovnicima, s Perunom se povezivao [[hrast]]. U južnoslavenskim tradicijama označeni hrastovi stajali su na granicama zemalja. Perunova svetišta gradila su se na vrhovima [[planina]] i [[brdo|brda]] ili u posvećenim gajevima ispod drevnih hrastova. To su bila mjesta za štovanje i žrtvovanje [[bik]]ova, [[vol]]ova, [[ovan|ovnova]] i [[jaje|jaja]]. Čini se da su prinošene i [[ljudi|ljudske]] žrtve - prema [[Nestorova kronika|Nestorovoj kronici]], [[rat]]ni su zarobljenici žrtvovani, jedan po godini, za vrijeme devet dana ljetnih svetkovina.

Ostaci drevnog svetišta posvećenog Perunu otkriveni su ispod [[srednji vijek|srednjovjekovnog]] samostana Peryn u [[Novgorod]]u. Sastojao se od široke kružne platforme u čijoj je sredini [[kip]] okružen prokopom s osam [[apsida]] koje su sadržavale žrtvene oltare te, vjerojatno, dodatne kipove. Cjelokupni izgled odaje [[simbol]]iku broja devet. Katkad se to interpretira da je Perun zapravo imao devet sinova (ili osam, a on je deveti Perun). U nekim se [[slavenski jezici|slavenskim]] narodnim pjesmama spominje devetero ne[[ime]]novane braće.

=== Dolazak kršćanstva ===

[[Datoteka:Elias041.jpg|mini|150px|[[José de Ribera]]: [[sveti Ilija]]; [[1638.]], postaje gromovnik, po uzoru na Peruna]]

Dolaskom [[kršćanstvo|kršćanstva]] crkvenjaci nisu znali kako potisnuti nadmoćna stara vjerovanja [[Slaveni|Slavena]]. Istočna ortodoksna Crkva uspjela je prenijeti Perunove karakteristike na novog kršćanskog sveca - [[sveti Ilija|svetog Iliju]], koji je postao gromovnik (Ilija Gromovnik), na osnovi [[Stari zavjet|starozavjetnog]] proroka Ilije koji je vozio [[vatra|vatrenu]] kočiju [[nebo]]m, a to se činilo dobrom zamjenom za starog boga gromovnika i njegove vatrene munje. Na zapadu je Rimska katolička Crkva ponudila [[sveti Mihael|svetog Mihaela]] [[arkanđel]]a koji je, kao zapovjednik nebeske vojske i progonitelj zla, mogao dobro zamijeniti Perunovu ulogu. Moguće je da je u nekim mjestima Perun zamijenjen [[sveti Vid|svetim Vidom]], no već je vjerojatno u davnija vremena Perunov kult bio izazvan rastućim [[Svetovid]]ovim kultom. Na nekim [[folklor]]nim razinama neke su Perunove karakteristike prenesene i na kršćanskog [[Bog]]a.

Osim na [[sveti Ilija|svetog Iliju]], Perunova su obilježja prenesena i na [[sveti Juraj|svetog Jurja]] koji od negdašnje [[legenda|legende]] sveca mučenika postaje svetac vitez, a ujedno i zmajoubojica (povezanost [[zmaj]]a i [[zmija|zmijskog]] [[Veles (mitologija)|Velesa]]). Shodno tomu, u brojnim se krajevima i do današnjih dana održao kult Zelenog Jurja. Jurju se pjevalo u sušnim vremenima da donese [[kiša|kišu]] (usp. kišu kao rezultat borbe Peruna i Velesa), a bio je zaštitnik plodnosti općenito.

=== Zadržani običaji ===

U izvoru iz [[15. stoljeće|15. stoljeća]] - ''Slovo Grigoriya'' - piše da su se u udaljenim krajevima pogani još uvijek molili Perunu. U kasnom [[18. stoljeće|18. stoljeću]] u [[Rusija|Rusiji]] je zabranjeno pjevanje [[kršćanstvo|kršćanskih]] molitvi ispred [[hrast]]a. U blizini [[Novgorod]]a još je u početku [[20. stoljeće|20. stoljeća]] vladao običaj da su mnogi putnici i lađari bacali novčić u [[rijeka (vodotok)|rijeku]] [[Volhov]], na mjestu gdje su poslije iskopani ostaci Perunova svetišta.

Još početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] neki su seljani u [[Bugarska|Bugarskoj]] i [[Makedonija|Makedoniji]] održavali svečanosti da bi prizvali [[kiša|kišu]], a središte je obreda bila mlada djevojka ''Perperuna'', kojoj se [[ime]] može povezati s Perunom, čije se pak može povezati s [[Indija|indijskim]] bogom sličnih svojstava - Parjanjyom, gdje je [[1950-ih]] iskopano Perunovo svetište.

== Folklor ==

U brojnim su [[narodna pjesma|narodnim pjesmama]] očuvani perunski motivi.

U [[Slavonija|slavonskoj]] pjesmi iz [[Otok (grad)|Otoka]] očituje se povezanost Perunovih [[atribut]]a sa [[sveti Juraj|svetim Jurjem]] [[zmaj]]oubojicom, a ujedno i motiv [[drvo života|drveta života]] te [[jabuka]]:

<blockquote>
''Oj jabuko zeleniko, što si tako blidolika?'' 
''Ne čud mi se što sam tako blidolika!'' 
''Zmaj se leže u korinu, sivi soko u vršiki.'' 
''Zmaj sokolu popričuje:'' 
''Ne vij gnjizdo više mene, gnjizdo ću ti oboriti,'' 
''a mladiće pomoriti, tebe starca zatirati'' 
''u planinu med vlajine, gdi vlajine svilu predu...'' 
</blockquote>

[[Datoteka:Stgeorge-dragon.jpg|mini|200px|[[Gustave Moreau]]: [[Sveti Juraj]]; Perunove atribute preuzima sveti Juraj [[zmaj]]oubojica]]

Jedna narodna pjesma govori o povratku [[Jarilo|Jarila]], Perunova sina. Prisutan je motiv blatnih cipela kao [[Veles (mitologija)|Velesove]] vlage te [[zlato|zlatnih]] resica kao Perunove [[vatra|vatre]], a prvi se može povezati s [[Veles (mitologija)#Kult|Velesovim koledarima]] koji blatni dolaze izdaleka:

<blockquote>
''Iza mora crvenoga, iza gore zelene,'' 
''ravno u to polje, cipele mu blatne, a resice zlatne''
</blockquote>

Hrvatska srednjovjekovna pjesma iz [[Pariška pjesmarica|Pariške pjesmarice]] iz [[1350.]] govori o [[sveti Juraj|svetom Jurju]] kako ubija [[zmaj]]a koji izlazi iz [[voda|vode]] (usp. [[Veles (mitologija)|Veles]] kao vodena [[zmija]]):

<blockquote>
''V tom časě drakun iz jezera se isklonjaše.'' 
''Sveti Juraj ga zagledaše.'' 

''Znamenijem svetago križa on se znamenaše,'' 
''šćita i sulice rukama potresnjaše,'' 
''tr drakuna v grlo probodjaše.'' 
</blockquote>

Što se Perunovih [[zlato|zlatnih]] [[jabuka]] uništenja tiče, [[Crna Gora|crnogorska pjesma]] ''Sunčeva sestra i paša tiranin'' u narodnom [[ep]]skom [[deseterac|desetercu]] govori o tome kako mlada djevojka izvadi tri jabuke te ih baci u nebo, potom se ljudi sjure da ih uhvate, no onda ih s neba ubiju tri munje na mjestu. Izvornik na [[crnogorski jezik|crnogorskom]]:

<blockquote>
''Pa se mlada od zemlje podigla,'' 
''I bačila u džepove ruke,'' 
''Te izvadi tri jabuke zlatne,'' 
''I bači ih nebu u visine.'' 
''Natače na svatah šest stotinah,'' 
''Ko će prije ugrabit' jabuke;'' 
''No tri munje od neba pukoše:'' 
''Jedna gađa dva đevera mlada,'' 
''Druga gađa pašu na dorina,'' 
''Treća gađa svatah šest stotinah;'' 
''ne uteče oka za svjedoka,'' 
''Ni da kaže, kako pogibeše!''
</blockquote>

== Izvori ==

Od svih [[povijest|povijesnih]] izvora koji opisuju slavenske [[bog]]ove, najbrojniji su oni o Perunu. U [[6. stoljeće|6. stoljeću]] spomenut je u [[Prokopije iz Cezareje|Prokopijevu]] djelu ''De Bello Gothico''. Prikazan je kao gromovnik i jedini bog kojemu se žrtvuju [[vol]]ovi i ostale žrtvene životinje, ali nije [[ime]]novan. Prvi sigurni izvor jest [[Rusija|ruska]] [[Povijest prošlih vremena]] gdje je prikazan kao bog [[rat]]a i plemstva, koji kažnjava [[smrt|smrću]] prekršitelje zakletvi.

Godine [[980.]] kraljević [[Vladimir Veliki]] u [[Kijev]]u je podigao kipove šest ili sedam poganskih bogova ispred svoje palače, a glavni je bio Perun, prikazan sa [[srebro|srebrnom]] [[glava|glavom]] i [[zlato|zlatnim]] brkovima. Vladimirov ujak Dobrinja uspostavio je Perunovo svetište u [[Novgorod]]u koje je nakon [[kristijanizacija|kristijanizacije]] postalo samostanom, ali je zadržalo Perunovo [[ime]].

Perun se izravno ne spominje ni u jednom izvoru o zapadnoslavenskom poganskom vjerovanju, ali se u [[Helmod]]ovom djelu ''Chronica Slavorum'' iz [[12. stoljeće|12. stoljeća]] spominje da slavenska plemena, premda su štovala razne bogove, priznaju vrhovnog [[bog]]a na [[nebo|nebu]] koji vlada [[zemlja|zemljom]], no nije imenovan, a nisu navedeni ni njegovi [[grom]]ovnički [[atribut]]i.

== Vanjske poveznice ==

* [[s:Pisan svetago Jurja|Pisan svetago Jurja]]
* [http://www.svarica.com/glavni.htm Perun i glavni slavenski bogovi]
* [http://www.everything2.com/index.pl?node_id=1242497 Perun] {{eng oznaka}}

== Referencije ==

{{izvori}}

== Literatura ==
* Belaj, Vitomir: ''Hod kroz godinu'', Golden Marketing, Zagreb, [[1998.]]
* Graves, Robert: ''New Larousse Encyclopedia Of Mythology''; Crescent, [[1987.]]
* Ryan, W. F.: ''The Bathhouse at Midnight: An Historical Survey of Magic and Divination in Russia''; Pennsylvania State University Press, [[1999.]]
* Yoffe, Mark; Krafczik, Joseph: ''Perun: The God of Thunder''; Peter Lang Publishing, [[2003.]]
* Znayenko, Myroslava T.: ''The gods of the ancient Slavs: Tatishchev and the beginnings of Slavic mythology''; Slavica, [[1980.]]
* [https://www.academia.edu/4558118/Antroponimi_hagionimi_i_teonimi_u_djelu_Alberta_Fortisa_Put_po_Dalmaciji_Anthroponyms_hagionyms_and_theonyms_in_the_work_of_Alberto_Fortis_Travel_into_Dalmatia_u_Zagora_izme%C4%91u_sto%C4%8Darsko-ratarske_tradicije_te_procesa_litoralizacije_i_globalizacije_Zadar_Zagreb_Split_2011 Marin Buovac: ''Antroponimi, hagionimi i teonimi u djelu Alberta Fortisa “Put po Dalmaciji“ / Anthroponyms, hagionyms and theonyms in the work of Alberto Fortis “Travel into Dalmatia“'', u: Zagora između stočarsko-ratarske tradicije te procesa litoralizacije i globalizacije, Zadar – Zagreb – Split, 2011.]

[[Kategorija:Slavenska mitologija]]
[[Kategorija:Božanstva]]

Perun - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica