WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-17T03:20:07Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Piero Soderini (1450-1522), by Ridolfo del Ghirlandaio.jpg|thumb|Petar Soderini (1450.-1522.) slika [[Ridolfo del Ghirlandaio|Ridolfa del Ghirlandaia]]]]

'''Petar Soderini''' (rođen ''Piero di Tommaso Soderini'' [[Firenca]] [[18. svibnja]] [[1450.]] – [[Rim]] [[13. lipnja]] [[1522.]])<ref>[http://www.britannica.com/eb/topic-552046/Piero-di-Tommaso-Soderini Ecyclopaedia Britannica, Piero di Tommaso Soderini] {{eng oznaka}}, pristupljeno 26. travnja 2015.</ref> firentinski državnik. Godine 1502. imenovan je doživotnim [[Gonfalonijer|gonfalonijerom]] (''Gonfaloniere di Giustizia'', zastavnikom pravde) te je do protjerivanja 1512. bio u vrhu vlasti [[Republika Firenca|Republike Firence]]. Prvo utočište je pronašao u [[Orašac|Orašcu]] u [[Dubrovačka republika|Dubrovačkoj republici]], a kasnije je otišao u Rim [[papa|papi]] [[Lav X.|Lavu X.]] gdje je živio do smrti.

== Životopis ==
Petar Soderini je sin Mase Soderinija, koji je bio jedna od vodećih ličnosti u krugu obitelji [[Medici]] u Firenci do svoje smrti 1485. godine. Njegova majka je bila sestra [[Lucrezia Tornabuoni|Lucrezije Tornobuni]], koja je žena [[Piero di Cosimo de' Medici|Piera di Cosima de' Medicia]].

Nakon pada Medicija pred francuskom vojskom [[Karlo VIII., kralj Francuske|Karla VIII.]] uspostavljena je republika na čelu s [[Dominikanci|dominikancem]] [[Girolamo Savonarola|Girolamom Savonarolom]] koji je usko surađivao s Francuskom kako bi lakše zadržao [[republikanizam]] i spriječio Medicije da ponovo dođu na vlast.

Godine [[1502.]] izabran je za doživotnoga [[gonfalonijer]]a Firence. Građani su na taj način htjeli očuvati republikanski sustav koji je ponovo uspostavljen nakon protjerivanja Piera di Cosima de' Medicia i pogubljenje Savonarole.

Soderinijeva vladavina se pokazala mudrom i umjerenom, iako nije imao odlike državnika. Strane plaćenike je zamijenio sustavom narodne zaštite. Tijekom njegove vladavine Firenca je [[1509.]] osvojila [[Pisa|Pisu]] i tako okončala dugi rat. Pod njim je služio [[Niccolò Machiavelli]] kao zamjenik premijera i poslanik [[Cesare Borgia|Cesareu Borgiji]], Rimu i Francuskoj. Iako je Machiavelli podržavao Soderinija, udaljio se od njega kad se približio Petrov pad. Izgleda da je Machiavelli Soderinija u svom djelu [[Vladar (Machiavelli)|Vladar]] čak predstavio kao primjer suprotnosti dobrom političaru.<ref>Roslyn Pesman Cooper: ''Machiavelli, Pier Soderini and Il Principe.'' U: Conal Condren, Roslyn Pesman Cooper: ''Altro Polo. A Volume of Italian Renaissance Studies.'' University of Sydney, Sydney 1982., str. 132.–138.; Sergio Bertelli: ''Machiavelli and Soderini.'' U: ''Renaissance Quarterly'' 28 (1975.), str. 1.–16. {{eng oznaka}}</ref>

U sukobima Francuske i Italije uvijek je podržavao Francuze koji su mu pomogli u dolasku na vlast. Uz pomoć [[Španjolska|španjolske vojske]] obitelj Medici se vratila na vlast u Firenci te su svrgnuli i protjerali Soderinija. Dne [[19. rujna]] [[1512.]] pod dubrovačkom zastavo uplovio je u dubrovačku luku gdje su službenici i liječnici ustanovili da se osim zaposlenika na brodu nalaze još tri putnika, navodno trgovca iz [[Ancona|Ancone]]. Putnici su prema tadašnjim zakonima [[Dubrovačka republika|Dubrovačke republike]] tek nakon 24 sata mogli sići na kopno pa je Petar podmitivši nekog prolaznika dojavio [[Senat Dubrovačke republike|Senatu]] da je upravo on jedan od putnika. Zbog loših odnosa pape [[Julije II.|Julija II.]] i Soderinija Senat je odlučio primiti ga u prijateljski posjet, ali ga knez nije primio u audijenciju. Nakon toga su ga smjestili u [[dvorac Arapovo]] u [[Orašac|Orašcu]] iz kojega nije izlazio. Nakon nekog vremena susreo je djevojku s kojom je, izgleda, imao i potomstvo. Do prije stotinjak godina u tom je kraju živjela obitelj Šodrnja po svoj prilici potomci nezakonitog sina iz te veze. Soderini je u potpunosti obnovio tada već ruševan dvorac i zasadio [[Maslina|maslinu]] u dvorištu opasanom zidom. Često ga je posjećivao prijatelj pjesnik [[Ilija Crijević]]. Nakon smrti pape Julija II. za papu je izabran [[Lav X.]] iz obitelji Medici. Novi papa je u potpunosti promijenio stav prema Petru te ga je pozvao u Rim. Petar je ubrzo otplovio prema Rimu gdje je i umro.<ref>Margaretić, Marija, ''Zbornik Dubrovačkog primorja i otoka'', Kulturno - prosvjetno društvo ''Primorac'', Dubrovnik, 2006, ISSN 0353-5428, str. 221.</ref><ref>Vijolić, N., Nekoliko crtica i legendi iz života dubrovačkih dvoraca // Dubrovački horizonti godina XVIII, br. 26. / ur. Josip Lučić, ISSN 0418-7925. Zagreb : Društvo Dubrovčana i prijatelja dubrovačke starine u Zagrebu, 1986., str. 188.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Soderini, Petar}}

[[Kategorija:Talijanski političari]]
[[Kategorija:Životopisi, Italija]]

Petar Soderini - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica