WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)

2021-12-01T23:57:18Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 23:57, 1. prosinca 2021.
Redak 47:		Redak 47:
	Od 1934. do 1939. godine bio je profesor na prestižnom [[Humboldtovo sveučilište u Berlinu\|Humboldtovom sveučilištu u Berlinu]]. 1939. je otputovao u [[Sjedinjene Američke Države]], gdje je radio kao profesor na Sveučilištu u Cornellu, [[New York]]. 1946. postaje američki državljanin. Tu je radio na tehnici [[Raspršenje\|rasipanja svjetlosti]] za određivanje [[Relativna molekularna masa\|relativne molekularne mase]] [[molekula]] [[polimer]]a. Započeo je proučavati sintetičke [[guma\|gume]], a kasnije je nastavio rad sa [[Bjelančevine\|bjelančevinama]] i makromolekulama.		Od 1934. do 1939. godine bio je profesor na prestižnom [[Humboldtovo sveučilište u Berlinu\|Humboldtovom sveučilištu u Berlinu]]. 1939. je otputovao u [[Sjedinjene Američke Države]], gdje je radio kao profesor na Sveučilištu u Cornellu, [[New York]]. 1946. postaje američki državljanin. Tu je radio na tehnici [[Raspršenje\|rasipanja svjetlosti]] za određivanje [[Relativna molekularna masa\|relativne molekularne mase]] [[molekula]] [[polimer]]a. Započeo je proučavati sintetičke [[guma\|gume]], a kasnije je nastavio rad sa [[Bjelančevine\|bjelančevinama]] i makromolekulama.

	1966. je umro od [[infarkt miokarda\|srčanog udara]]. .<ref>{{~~Citiraj web~~ \| title = Peter Joseph Wilhelm Debye (1884 - 1966) \| url = http://www.findagrave.com/cgi-bin/fg.cgi?page=gr&GRid=1688 \| accessdate = 2009-03-27 }}</ref><ref>Debye is buried in the rear section of the cemetery, near the northwestern corner.</ref>		1966. je umro od [[infarkt miokarda\|srčanog udara]]. .<ref>{{Citiranje weba \| title = Peter Joseph Wilhelm Debye (1884 - 1966) \| url = http://www.findagrave.com/cgi-bin/fg.cgi?page=gr&GRid=1688 \| accessdate = 2009-03-27 }}</ref><ref>Debye is buried in the rear section of the cemetery, near the northwestern corner.</ref>

	== Izvori ==		== Izvori ==

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)

2021-12-01T04:10:26Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)

←Starija inačica		Inačica od 04:10, 1. prosinca 2021.
Redak 47:		Redak 47:
	Od 1934. do 1939. godine bio je profesor na prestižnom [[Humboldtovo sveučilište u Berlinu\|Humboldtovom sveučilištu u Berlinu]]. 1939. je otputovao u [[Sjedinjene Američke Države]], gdje je radio kao profesor na Sveučilištu u Cornellu, [[New York]]. 1946. postaje američki državljanin. Tu je radio na tehnici [[Raspršenje\|rasipanja svjetlosti]] za određivanje [[Relativna molekularna masa\|relativne molekularne mase]] [[molekula]] [[polimer]]a. Započeo je proučavati sintetičke [[guma\|gume]], a kasnije je nastavio rad sa [[Bjelančevine\|bjelančevinama]] i makromolekulama.		Od 1934. do 1939. godine bio je profesor na prestižnom [[Humboldtovo sveučilište u Berlinu\|Humboldtovom sveučilištu u Berlinu]]. 1939. je otputovao u [[Sjedinjene Američke Države]], gdje je radio kao profesor na Sveučilištu u Cornellu, [[New York]]. 1946. postaje američki državljanin. Tu je radio na tehnici [[Raspršenje\|rasipanja svjetlosti]] za određivanje [[Relativna molekularna masa\|relativne molekularne mase]] [[molekula]] [[polimer]]a. Započeo je proučavati sintetičke [[guma\|gume]], a kasnije je nastavio rad sa [[Bjelančevine\|bjelančevinama]] i makromolekulama.

	1966. je umro od [[infarkt miokarda\|srčanog udara]]. .<ref>{{~~cite~~ web \| title = Peter Joseph Wilhelm Debye (1884 - 1966) \| url = http://www.findagrave.com/cgi-bin/fg.cgi?page=gr&GRid=1688 \| accessdate = 2009-03-27 }}</ref><ref>Debye is buried in the rear section of the cemetery, near the northwestern corner.</ref>		1966. je umro od [[infarkt miokarda\|srčanog udara]]. .<ref>{{Citiraj web \| title = Peter Joseph Wilhelm Debye (1884 - 1966) \| url = http://www.findagrave.com/cgi-bin/fg.cgi?page=gr&GRid=1688 \| accessdate = 2009-03-27 }}</ref><ref>Debye is buried in the rear section of the cemetery, near the northwestern corner.</ref>

	== Izvori ==		== Izvori ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-27T01:19:54Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir znanstvenik
| ime = Peter Debye
| slika = Debye100.jpg
| slika_širina = 200px
| naslov =
| datum_rođenja = [[24. ožujka]] [[1884.]]
| mjesto_rođenja = [[Maastricht]], [[Nizozemska]]
| datum_smrti = [[2. studenog]] [[1966.]]
| mjesto_smrti = [[Ithaca (New York)]], [[SAD]]
| prebivalište =
| državljanstvo = [[Nizozemci]], [[Amerikanci]]
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = [[Kemija]], [[fizika]]
| radna_institucija = Sveučilište u Zürichu Sveučilište u Utrechtu Sveučilište u Göttingenu Sveučilište u Leipzigu [[Humboldtovo sveučilište u Berlinu]] Institut Kaiser Wilhelm u Berlinu Sveučilište Cornel
| alma_mater = Sveučilište u Aachenu Sveučilište u Münchenu doktorski_mentor = [[Arnold Sommerfeld]]
| poznat_po = [[Debyeva duljina]] Einstein-Debyeva teorija [[Toplinska vodljivost|toplinske provodnosti]] [[Krutine|čvrstoga tijela]], [[Debye-Scherrerova metoda]] Debye-Hückelova teorija
| nagrade = [[Nobelova nagrada za kemiju]] (1936.)
| fusnote =
}}

[[datoteka:Water-elpot-transparent-3D-balls.png|mini|desno|300px|[[Molekula]] [[voda|vode]] je primjer polarne molekule, a veličina njihove polarnosti određena je električnim [[dipol]]nim momentom. [[Električni naboj|Negativni naboj]] je prestavljen plavom bojom, pozitivni naboj je prikazan plavom bojom, dok je bijelo neutralno.]]

[[datoteka:DebyeVSEinstein.jpg|mini|desno|300px|Einstein-Debyeova teorija [[Toplinska vodljivost|toplinske provodnosti]] [[Krutine|čvrstoga tijela]].]]

'''Peter Debye''', punim imenom '''Peter Joseph William Debye''' ([[Nizozemski jezik|niz]]. '''Petrus Josephus Wilhelmus Debije''', [[Maastricht]], [[24. ožujka]] [[1884.]] – [[Ithaca (New York)]], [[2. studenog]] [[1966.]]), nizozemsko-američki [[fizičar]] i fizikalni [[kemičar]]. [[Profesor]] sveučilišta u Nizozemskoj, Švicarskoj i Njemačkoj, direktor Instituta Kaiser Wilhelm u Berlinu. Godine 1940. otišao u SAD, gdje je na Sveučilištu Cornell ostao profesorom do umirovljenja (1950.). Razvio teoriju o [[polarizacija|polarizirajućem]] djelovanju [[električno polje|električnog polja]] na [[molekule]] i istraživao njihove [[dipol]]ne momente, čime je unaprijedio spoznaje o međuatomskim udaljenostima i strukturi molekula. Proširio [[Albert Einstein|Einsteinovo]] objašnjenje [[Toplinska vodljivost|toplinske provodnosti]] [[Krutine|čvrstoga tijela]] na niske temperature (Einstein-Debyeva teorija toplinske provodnosti čvrstoga tijela, 1912.). Utemeljio metodu istraživanja [[kristal]]ne strukture praškastih uzoraka [[ogib]]om [[Rendgenske zrake|rendgenskih zraka]] (Debye-Scherrerova metoda, 1916.). S Erichom Hückelom postavio teoriju (Debye-Hückelova teorija, 1923.) o [[Električna vodljivost|električnoj vodljivosti]] i [[Termodinamika|termodinamičkoj]] ravnoteži razrijeđenih [[otopina]] jakih [[elektrolit]]a, čime je proširio [[Svante August Arrhenius|Arrheniusovu]] teoriju [[Elektrolitska disocijacija|disocijacije]] [[soli]] u otopini na pozitivne i negativne [[ion]]e. Pritom je pretpostavio da su pojedini ioni okruženi oblakom iona suprotnoga [[Električni naboj|naboja]], a otklon od idealnih otopina objasnio je djelovanjem međuionskih privlačnih i odbojnih [[sila]]. Godine 1936. dobio [[Nobelova nagrada za kemiju|Nobelovu nagradu za kemiju]]. <ref> '''Debye, Peter''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=14116] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

== Životopis ==
=== Rani život ===
Rođen je kao Petrus Josephus Wilhelmus Debije u [[Maastricht]]u, [[Nizozemska]]. Školovao se na Sveučilištu u [[Aachen]]u. Studirao je [[matematika|matematiku]] i klasičnu [[fizika|fiziku]], i 1905. je dobio zvanje [[inženjer]]a [[elektrotehnika|elektrotehnike]]. 1907. je objavio svoj prvi rad, matematičko rješenje problema koji ukljućuje [[vrtložne struje]].

1906. je dobio posao kao asistent na Sveučilištu u [[München]]u, gdje je postao i [[doktor]] znanosti 1908., radeći na [[Tlak elektromagnetskog zračenja|tlaku elektromagnetskog zračenja]]. 1910. je izveo jednadžbu za [[Planckov zakon]], za koju je i sam [[Max Planck]] potvrdio da je jednostavniji izvod nego njegov.

Kada je 1911. [[Albert Einstein]] postao profesor na Sveučilištu u [[Prag]]u, tada je Debye preuzeo njegovo staro mjesto profesora na Sveučilištu u [[Zürich]]u. Nakon toga radio je na sveučilištima u [[Utrecht]]u 1912., [[Göttingen]]u 1913., Zürichu 1920., [[Leipzig]]u 1927. i [[Berlin]]u 1934., gdje je opet nasljedio Einsteina. Od 1937. do 1939. godine bio je predsjednik Njemačkog udruženja fizičara.

1913. se Debye oženio sa Mathilde Alberer, s kojom je imao sina Petera P. Debye (rođen 1916.) i kćer Mathilde Maria (rođena 1921.). Njegov sin je postao isto fizičar, pa su radili i povremeno zajedno. <ref>http://www.towson.edu/applications/dailydigest/databases/news/20091012_114742AM_joschmid_293.asp</ref>

=== Znanstveni doprinos ===
Njegov prvi znanstveni doprinos bio je primjena ideje o [[dipol]]nom momentu (raspodjela pozitivnog i negativnog [[električni naboj|električnog naboja]] u električnim sustavima), kod električnog naboja nesimetričnih molekula (na primjer [[voda]]). 1912. je razvio jednadžbe za odnos momenta dipola u ovisnosti o [[temperatura|temperature]] i [[Dielektrična konstanta vakuuma|dielektričnoj konstanti]]. Zbog te zasluge, mjerna jedinica momenta dipola ''debye'' je nazvana u njegovu čast. Osim toga, 1912. je proširio Einsteinovu teoriju o [[Toplinski kapacitet|toplinskom kapacitetu]], za niže temperature, dodavši utjecaj niskofrekventnih [[fonon]]a.

1913. je proširio teoriju [[Niels Bohr|Nielsa Bohra]] o [[atom|atomskoj strukturi]], uvodeći [[elipsa|eliptičnu]] orbitu. 1915. Debye je izračunao utjecaj temperature na [[Rendgenske zrake|rendgensku]] [[difrakcija|difrakciju]] za ispitivanje [[kristal]]a (Debye-Waller faktor). 1923. je poboljšao teoriju Svantea Augusta Arrheniusa o električnoj provodljivosti u otopini [[elektrolit]]a ([[Debyeva duljina]]). 1923. Debye je razvio teoriju za objašnjenje [[Comptonov učinak|Comptonovog učinka]], kada dolazi do pomaka rendgenskih zraka u djelovanju s [[elektron]]ima.

==== Einstein-Debyeova teorija toplinske provodnosti čvrstoga tijela ====
'''Einstein-Debyeova teorija toplinske provodnosti čvrstoga tijela''' je objašnjenje odstupanja [[Toplinska vodljivost|toplinske provodnosti]] od Dulong-Petitova zakona i temperaturne ovisnosti na niskim temperaturama s pomoću [[titranje|titranja]] [[atom]]a u atomskoj rešetki (fononski model). Uvođenjem karakteristične Debyjeve temperature ''Θ'' dobivena je ista vrijednost toplinske provodnosti jednostavnih čvrstih tvari po molu za iste iznose ''T/Θ'', gdje je ''T'' [[termodinamička temperatura]]. U [[metal]]ima, zbog pobuđivanja [[elektron]]a u viša stanja, toplinska provodnost ima dodatni (na niskim temperaturama linearni) član. U klasičnoj statističkoj fizici toplinska provodnost nekog čvrstog tijela konstantna je. Međutim, pri niskim temperaturama toplinska se provodnost smanjuje zbog [[kvant]]nih učinaka. U blizini apsolutne nule temperature toplinska je provodnost razmjerna s kubusom temperature ''T''³ i kod same nule iščezava. <ref> '''Einstein-Debyeova teorija toplinske provodnosti čvrstoga tijela''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=17259] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

=== Kasniji rad ===
Od 1934. do 1939. godine bio je profesor na prestižnom [[Humboldtovo sveučilište u Berlinu|Humboldtovom sveučilištu u Berlinu]]. 1939. je otputovao u [[Sjedinjene Američke Države]], gdje je radio kao profesor na Sveučilištu u Cornellu, [[New York]]. 1946. postaje američki državljanin. Tu je radio na tehnici [[Raspršenje|rasipanja svjetlosti]] za određivanje [[Relativna molekularna masa|relativne molekularne mase]] [[molekula]] [[polimer]]a. Započeo je proučavati sintetičke [[guma|gume]], a kasnije je nastavio rad sa [[Bjelančevine|bjelančevinama]] i makromolekulama.

1966. je umro od [[infarkt miokarda|srčanog udara]]. .<ref>{{cite web | title = Peter Joseph Wilhelm Debye (1884 - 1966) | url = http://www.findagrave.com/cgi-bin/fg.cgi?page=gr&GRid=1688 | accessdate = 2009-03-27 }}</ref><ref>Debye is buried in the rear section of the cemetery, near the northwestern corner.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Nobelova nagrada za kemiju}}

{{GLAVNIRASPORED:Debye,Peter Joseph William}}

[[Kategorija:Nobelova nagrada]]
[[Kategorija:Znanstvene nagrade]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za kemiju]]
[[Kategorija:Kemija]]

Peter Debye - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica