<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Peter_Handke</id>
	<title>Peter Handke - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Peter_Handke"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Peter_Handke&amp;action=history"/>
	<updated>2026-05-24T14:07:21Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.36.2</generator>
	<entry>
		<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Peter_Handke&amp;diff=150270&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Peter_Handke&amp;diff=150270&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-09-22T08:18:31Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--'''Peter Handke'''--&amp;gt;[[datoteka:Peter-handke.jpg|thumb|right|200px|Peter Handke]]&lt;br /&gt;
'''Peter Handke'''  (* [[6. prosinca]] [[1942.]] u [[Griffen]]u) - austrijski [[književnik]] i [[prevoditelj]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Njegova majka Maria Handke, rođena Sivec (1920-1971) bila je Slovenka iz Koruške. Otac je bio bankovni činovnik Erich Schönemann koji je bio stacioniran kao njemački vojnik u [[Koruška|Koruškoj]]. Schönemann je bio u braku, te se Maria prije Hadkeovog rođenja udala u Berlinu za Adolfa Brunu Handkea († 1988), njegovog kasnijeg [[očuh]]a. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon što je prve tri godine života proveo u [[Istočni Berlin|Istočnom Berlinu]], obitelj se doselila u Griffen ([[Slovenski jezik|slovenski]]: ''Grebinj'') u [[Koruška (austrijska savezna država)|austrijskom dijelu Koruške]], gdje je živjela majčina obitelj. Handkeovi odnosi s očuhom su postojali sve lošiji, te je Petar Handke možda zbog toga počeo prezirati domovinu svojega oca očuha, te zavolio ono što je smatrao domovinom svoje majke - [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviju]]. Ta je ljubav obuhvaćala Sloveniju, kao stvarnu matičnu zemlju Slovenaca, dakle naroda kojemu je pripadala Handkeova majka; međutim je 1991. godine nakon izlaska Slovenije iz SFRJ Handke počeo prezirati i Sloveniju, prenijevši stanovite domoljubne identifikacije na ono što je smatrao nastavkom Jugoslavije - Srbiju.&amp;lt;ref&amp;gt;{{Citiranje weba|url=https://www.theguardian.com/theguardian/1999/apr/21/features11.g28|title=Peter Handke: Stand up if you support the Serbs|author=Ian Trevor|date=21. travnja 1999.|work=|language=engleski|publisher=The Guardian|accessdate=11. listopada 2019.}}&amp;lt;/ref&amp;gt;  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvo objavljeno književno djelo je publikacija ''Fackel'' (baklja) u izdanju katoličke škole za dječake u [[Tanzenberg]]u. Za vrijeme studija u [[Graz]]u pridružuje se književnoj grupi ''Forum Gradski park'' (''Forum Stadtpark'') i objavljuje u magazinu ''Manuskripte''. Nakon objave njegovog prvog romana &amp;quot;Stršljeni&amp;quot; (''Die Hornissen'') u ljeto [[1956.]], napušta studije da bi se potpuno posvetio pisanju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najpoznatije Handkeovo djelo je ''[[Golmanov strah od jedanesterca]]'' koje je kasnije preradio u scenarij za zapaženi istoimeni film [[Wim Wenders|Wima Wendersa]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[2019.]] godine osvojio je [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovu nagradu za književnost]].&amp;lt;ref&amp;gt;{{Citiranje weba|url=https://www.nobelprize.org/prizes/literature/2019/summary/|title=Službena stranica Nobelove nagrade|author=|date=|work=|language=|publisher=|accessdate=10. listopada 2019}}&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Handkeovo zalaganje za Srbiju ==&lt;br /&gt;
1996. godine, nakon nakon objavljivanja knjige ''&amp;quot;Eine winterliche Reise zu den Flüssen Donau, Save, Morawa und Drina oder Gerechtigkeit für Serbien&amp;quot;'' (&amp;quot;''zimsko putovanje rijekama... ili pravda za Srbiju''&amp;quot;)  dolazi  u [[mediji]]ma do žestokih [[kontroverza|kontroverzi]] koje traju i dalje sve do danas. Kritičari ga optužuju za trivijalizaciju srpskih [[ratni zločin|ratnih zločina]],&amp;lt;ref&amp;gt;Carolin Emcke: [http://www.spiegel.de/kultur/literatur/0,1518,419661,00.html „Versuch über das geglückte Kriegsverbrechen“], [[Spiegel Online]], 4. Juni 2006&amp;lt;/ref&amp;gt; dok Handke navodi da rabi sofisticiraniji izbor riječi za prikaz događanja nego što se po njemu događalo općenito u tisku. U ožujku 2004. Handke potpisuje zajedno s kanadskim piscom [[Robert Dickson|Robertom Dicksonom]] apel koji poziva na obranu [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]]. Jedan od daljnjih potpisnika bio je i budući britanski nobelovac [[Harold Pinter]].&amp;lt;ref&amp;gt;[http://www.aikor.de/info/05101502.pdf ''Künstler-Appell für Milosevic''. Montreal-New York-Moskau-Paris, März-April 2004]&amp;lt;/ref&amp;gt;. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Iste godine je posjetio Miloševića u zatvoru u Haagu. Godine 2005. pozvan je od kao svjedok Miloševićeve obrane. Handke je odbio i malo kasnije objavio [[esej]] naziva ''Die Tablas und Daimiel''. Dana 18. ožujka 2006. Handke se pojavio na pokopu Slobodana Miloševića i nastupio kao govornik. Tom prigodom kratko progovorio kako je Svijet bio nepravedan prema Srbiji i prema Slobodanu Miloševiću, te da on (Handke) je došao na Miloševićev pogreb jer ima potrebu biti &amp;quot;blizak Jugoslaviji, blizak Srbiji, blizak Slobodanu Miloševiću&amp;quot;.&amp;lt;ref&amp;gt;{{Citiranje weba|url=https://handkeonline.onb.ac.at/node/1877|title=Milošević: Ein Begräbnis (2006)|author=Peter Handke|date=2006.|work=|language=njemački|publisher=Peter Handke|accessdate=11. listopada 2019.}}&amp;lt;/ref&amp;gt; &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sociolog Keith Doubt opisuje da Handke u svojem zalaganju za srpsku stvar koristi [[postmoderna|postmodernističke]] metode da izbjegne suočavanje s istinom - bez prave odgovornosti i ne dajući adekvatno priznanje vlastite prosrpske pristranosti.&amp;lt;ref&amp;gt;{{Citiranje knjige|title=Understanding Evil: Lessons from Bosnia|author=Keith Doubt|authorlink=|coauthors=|origdate=|date=|chapter=str. 68-72|chapterurl=https://books.google.hr/books?redir_esc=y&amp;amp;hl=hr&amp;amp;id=5VK3CwAAQBAJ&amp;amp;q=handke#v=onepage&amp;amp;q=schneider&amp;amp;f=false|editor=|url=|format=|edition=|language=engleski|pages=|publisher=Fordham Univ Press, 2006|location=|others=|quote=|accessdate=11. listopada 2019.|isbn=|id=}}&amp;lt;/ref&amp;gt;  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Predsjednik Republike Srbije [[Tomislav Nikolić]] odlikovao je Handkea 2013. Zlatnom medaljom za izuzetne doprinose u javnim i kulturnim delatnostima.&amp;lt;ref&amp;gt;{{Citiranje weba|url=https://www.blic.rs/vesti/politika/nikolic-urucio-zlatnu-medalju-handkeu/gdxtq4x|title=Nikolić uručio Zlatnu medalju Handkeu|author=Tanjug|date=8. travnja 2013.|work=|language=srpski|publisher=Blic.rs|accessdate=11. listopada 2019.}}&amp;lt;/ref&amp;gt; Zbog dugogodišnjeg zalaganja za Srbiju, proglašen je Handke 2015. godine i počasnim građaninom Beograda, koje je priznanje Handke primio sa zadovoljstvom, posjetivši i tom prigodom predsjednika R Srbije Tomislava Nikolića, uz obostrano tople riječi.&amp;lt;ref&amp;gt;{{Citiranje weba|url=http://rs.n1info.com/Vesti/a62605/Peter-Handke-na-sastanku-kod-Tomislava-Nikolica.html|title=Handke: Velikodušnost ljudi u Srbiji ne sreće se nigde|author=Tanjug|date=22. svibnja 2015.|work=|language=srpski|publisher=rs.N1|accessdate=11.10.2019.}}&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Izvori ==&lt;br /&gt;
{{izvori}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{Nobelova nagrada za književnost}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{GLAVNIRASPORED:Handke, Peter}}&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Austrijski književnici]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>