WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)

2022-01-02T09:28:45Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 09:28, 2. siječnja 2022.
Redak 29:		Redak 29:
	[[datoteka:Silicon.jpg\|300px\|mini\|desno\|[[Silicij]]evi kristali je najčešći [[poluvodič]]ki materijal koji se koristi u [[elektronika\|elektronici]] i za [[Solarni članak\|fotonaponski članak]].]]		[[datoteka:Silicon.jpg\|300px\|mini\|desno\|[[Silicij]]evi kristali je najčešći [[poluvodič]]ki materijal koji se koristi u [[elektronika\|elektronici]] i za [[Solarni članak\|fotonaponski članak]].]]

	'''Philip Warren Anderson''' ([[Indianapolis, Indiana\|Indianapolis]], 13. prosinca 1923 - [[Princeton]], [[New Jersey]], [[29. ožujka]] [[2020.]]<ref>{{~~Cite web~~\|url=https://www.jfdaily.com/news/detail?id=230922\|archiveurl=https://web.archive.org/web/20200403141243/https://www.jfdaily.com/news/detail?id=230922\|url-status=dead\|title=20世纪物理学巨人、诺奖得主菲利普安德森逝世，享年96岁--上观\|archivedate=April 3, 2020\|website=www.jfdaily.com}}</ref>), američki [[fizičar]] . [[Doktor]]irao na [[Harvardovo sveučilište\|Harvardovu Sveučilištu]] (1949.). Radio je u [[Bell Labs\|Laboratorijima Bell Telephone]] (od 1949. do 1984.), kao [[profesor]] [[teorijska fizika\|teorijske fizike]] na [[Sveučilište u Cambridgeu\|Sveučilištu u Cambridgeu]] (od 1967. do 1975.), a od 1975. na [[Sveučilište Princeton\|Sveučilištu u Princetonu]]. Za temeljna teorijska istraživanja [[elektron]]ske strukture [[magnet]]skih i neuređenih sustava s [[Nevill Francis Mott\|N. F. Mottom]] i [[John Hasbrouck Van Vleck\|J. H. Van Vleckom]] dobio je [[Nobelova nagrada za fiziku\|Nobelovu nagradu za fiziku]] 1977. Autor je više knjiga kao: ''Sustavi čvrstoga stanja'' ([[Engleski jezik\|eng]]. ''Concepts of Solids'', 1963.), ''Osnovni pojmovi fizike kondenzirane tvari'' (eng. ''Basic Notions of Condensed Matter Physics'', 1984.) i druge. <ref> '''Anderson, Philip Warren''', [https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=2556] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 8. veljače 2020.</ref>		'''Philip Warren Anderson''' ([[Indianapolis, Indiana\|Indianapolis]], 13. prosinca 1923 - [[Princeton]], [[New Jersey]], [[29. ožujka]] [[2020.]]<ref>{{Citiranje weba\|url=https://www.jfdaily.com/news/detail?id=230922\|archiveurl=https://web.archive.org/web/20200403141243/https://www.jfdaily.com/news/detail?id=230922\|url-status=dead\|title=20世纪物理学巨人、诺奖得主菲利普安德森逝世，享年96岁--上观\|archivedate=April 3, 2020\|website=www.jfdaily.com}}</ref>), američki [[fizičar]] . [[Doktor]]irao na [[Harvardovo sveučilište\|Harvardovu Sveučilištu]] (1949.). Radio je u [[Bell Labs\|Laboratorijima Bell Telephone]] (od 1949. do 1984.), kao [[profesor]] [[teorijska fizika\|teorijske fizike]] na [[Sveučilište u Cambridgeu\|Sveučilištu u Cambridgeu]] (od 1967. do 1975.), a od 1975. na [[Sveučilište Princeton\|Sveučilištu u Princetonu]]. Za temeljna teorijska istraživanja [[elektron]]ske strukture [[magnet]]skih i neuređenih sustava s [[Nevill Francis Mott\|N. F. Mottom]] i [[John Hasbrouck Van Vleck\|J. H. Van Vleckom]] dobio je [[Nobelova nagrada za fiziku\|Nobelovu nagradu za fiziku]] 1977. Autor je više knjiga kao: ''Sustavi čvrstoga stanja'' ([[Engleski jezik\|eng]]. ''Concepts of Solids'', 1963.), ''Osnovni pojmovi fizike kondenzirane tvari'' (eng. ''Basic Notions of Condensed Matter Physics'', 1984.) i druge. <ref> '''Anderson, Philip Warren''', [https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=2556] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 8. veljače 2020.</ref>

	== Fizika čvrstog stanja ==		== Fizika čvrstog stanja ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-06T06:31:47Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Znanstvenik
| ime = Philip Warren Anderson
| slika = Andersonphoto.jpg
| slika_širina = 200px
| naslov =
| datum_rođenja = [[13. prosinca]] [[1923.]]
| mjesto_rođenja = [[Indianapolis, Indiana]], [[SAD]]
| datum_smrti = [[29. ožujka]] [[2020.]]
| mjesto_smrti = [[Princeton]], [[New Jersey]], [[SAD]]
| prebivalište =
| državljanstvo = [[Amerikanci|Amerikanac]]
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = [[Fizika]]
| radna_institucija = [[Bell Labs|Laboratoriji Bell Telephone]] <br> [[Sveučilište Princeton]] <br> [[Sveučilište u Cambridgeu]]
| alma_mater = [[Harvardovo sveučilište]]
| doktorski_mentor = [[John Hasbrouck Van Vleck|J. H. Van Vleck]]
| doktorski_studenti = [[Frederick Duncan Michael Haldane|F. D. M. Haldane]]
| poznat_po = [[Fizika čvrstog stanja]] <br> [[Kondenzirana tvar]]
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade = [[Nobelova nagrada za fiziku]] ([[1977.]]) <br> Član [[Kraljevsko društvo za unaprjeđenje prirodnih znanosti|Kraljevskog društva]] ([[1980.]])
| religija =
| fusnote =
}}

[[datoteka:Fcc lattice 4.jpg|300px|mini|desno|Primjer [[Kubični kristalni sustav|kubičnog kristalnog sustava]].]]

[[datoteka:Silicon.jpg|300px|mini|desno|[[Silicij]]evi kristali je najčešći [[poluvodič]]ki materijal koji se koristi u [[elektronika|elektronici]] i za [[Solarni članak|fotonaponski članak]].]]

'''Philip Warren Anderson''' ([[Indianapolis, Indiana|Indianapolis]], 13. prosinca 1923 - [[Princeton]], [[New Jersey]], [[29. ožujka]] [[2020.]]<ref>{{Cite web|url=https://www.jfdaily.com/news/detail?id=230922|archiveurl=https://web.archive.org/web/20200403141243/https://www.jfdaily.com/news/detail?id=230922|url-status=dead|title=20世纪物理学巨人、诺奖得主菲利普安德森逝世，享年96岁--上观|archivedate=April 3, 2020|website=www.jfdaily.com}}</ref>), američki [[fizičar]] . [[Doktor]]irao na [[Harvardovo sveučilište|Harvardovu Sveučilištu]] (1949.). Radio je u [[Bell Labs|Laboratorijima Bell Telephone]] (od 1949. do 1984.), kao [[profesor]] [[teorijska fizika|teorijske fizike]] na [[Sveučilište u Cambridgeu|Sveučilištu u Cambridgeu]] (od 1967. do 1975.), a od 1975. na [[Sveučilište Princeton|Sveučilištu u Princetonu]]. Za temeljna teorijska istraživanja [[elektron]]ske strukture [[magnet]]skih i neuređenih sustava s [[Nevill Francis Mott|N. F. Mottom]] i [[John Hasbrouck Van Vleck|J. H. Van Vleckom]] dobio je [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] 1977. Autor je više knjiga kao: ''Sustavi čvrstoga stanja'' ([[Engleski jezik|eng]]. ''Concepts of Solids'', 1963.), ''Osnovni pojmovi fizike kondenzirane tvari'' (eng. ''Basic Notions of Condensed Matter Physics'', 1984.) i druge. <ref> '''Anderson, Philip Warren''', [https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=2556] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 8. veljače 2020.</ref>

== Fizika čvrstog stanja ==
{{Glavni|Fizika čvrstog stanja}}

'''Fizika čvrstog stanja''' je grana [[fizika|fizike]] koja proučava [[struktura|strukturu]] [[tvari]] u čvrstome stanju ([[krutine]]) te s pomoću [[Kvantna mehanika|kvantne fizike]] istražuje svojstva i procese u [[kristal]]nome i [[Amorfna tvar|amorfnome obliku tvari]], svojstva kristalizirane tvari i pojave vezane uz promjene [[Mjerna veličina|fizikalnih veličina]] (primjerice [[temperatura|temperature]], [[tlak]]a, [[dimenzija]] i oblika mikrokristala, broja i vrste defekata u [[Kristalna rešetka|kristalnoj rešetki]] i drugo). Zakonitosti utvrđene za kristaliziranu tvar primjenjuju se djelomično i na amorfne krutine ili smjese kristalne i amorfne tvari te [[viskoznost|visokoviskozne]] [[tekućine]] (primjerice fotoosjetljiva [[staklo|stakla]], krute [[polimer]]e, [[keramika|keramiku]] i drugo). [[Kristalografija|Mikroskopska teorija čvrstog stanja]] primjena je kvantne mehanike na čvrsto stanje. Njezini rezultati uspješno tumače kvalitativne razlike među različitim čvrstim tijelima, a u mnogim slučajevima omogućuju i kvantitativni pristup svojstvima tih tijela. Budući da je čvrsto stanje sustav od velikog broja [[atom]]a, teorija čvrstog stanja služi se nizom približenja (aproksimacija). Tako se pretpostavlja da se ponašanje [[atomska jezgra|atomskih jezgara]] i [[elektron]]a može opisivati nezavisno. Pri razmatranju gibanja jezgara ne uzima se u obzir gibanje elektrona, tj. atomi se promatraju kao cjeline. Takav je pristup opravdan za objašnjenje nekih [[mehanika|mehaničkih]] i [[termodinamika|termodinamičkih]] svojstava koja potječu od međusobnoga elastičnoga vezivanja atoma. Razmatraju li se [[Elektronska konfiguracija|elektronska stanja]], uzima se da atomske jezgre miruju. Ta je pretpostavka u znatnoj mjeri opravdana jer se u normalnim okolnostima elektroni gibaju znatno brže nego jezgre koje su mnogo veće [[Relativna atomska masa|mase]] od elektrona. Kako su za svojstva čvrstog stanja najvažniji [[Valencija (kemija)|valentni]] elektroni, promatraju se samo ti elektroni, a utjecaj elektrona u dubljim elektronskim ljuskama uzima se u obzir kroz njihov doprinos [[električno polje|električnom polju]] oko jezgara. Pretpostavlja se da u prvom približenju (aproksimaciji) svaki valentni elektron može biti opisan vlastitom [[val]]nom funkcijom. Razvile su se dvije metode u opisivanju međudjelovanja (interakcije) valentnih elektrona: atomska aproksimacija i aproksimacija slobodnim elektronima.

=== Magnetizam ===
{{Glavni|Magnetizam}}

'''Magnetizam''' (prema [[magnet]]u koje dolazi od [[Latinski jezik|lat]]. ''magnes'', [[genitiv]] ''magnetis'' < [[Starogrčki jezik|grč]]. ''Μαγνῆτıς λίϑος'': kamen iz Magnezije) je skup pojava povezanih s [[magnetsko polje|magnetskim poljem]] i s ponašanjem tvari u magnetskom polju. Magnetska svojstva tvari potječu od [[Magnetski moment|magnetskih momenta]] [[atom]]a i njihovih međudjelovanja koja mogu stvoriti kolektivno magnetsko uređenje. Magnetizam atoma posljedica je magnetizma [[elektron]]a i [[atomska jezgra|atomske jezgre]] i njihovih međudjelovanja. Razlikuje se orbitalni magnetski moment, zbog gibanja elektrona oko atomske jezgre, i [[spin]]ski magnetski moment, kao vlastito [[Kvantna mehanika|kvantnomehaničko]] svojstvo elektrona i jezgre. S obzirom na ponašanje u magnetskom polju, sve se tvari odlikuju svojom [[Magnetska permeabilnost|magnetskom permeabilnošću]]. Tako se mogu razlikovati dijamagnetične, paramagnetične, feromagnetične, ferimagnetične i antiferomagnetične tvari.

=== Kondenzirana tvar ===
{{Glavni|Kondenzirana tvar}}

'''Kondenzirana tvar''' je tvar nastala [[kondenzacija|kondenzacijom]], tvar u kojoj [[atom]]i i [[molekule]] snažno uzajamno djeluju te se može nalaziti u tekućem ili čvrstom [[agregatno stanje|agregatnom stanju]], a na iznimno niskim temperaturama u [[supravodljivost|supravodljivoj]] ili [[Supratekućina|suprafluidnoj]] fazi. Problemima i teorijom nastajanja kondenzata bavi se fizika kondenzirane tvari, unutar koje se proučavaju neka svojstva [[tekućina]], na primjer prijelazi faza proces naparivanja i svojstva tankih slojeva, epitaksijalni rast kristala i posebno svojstva klastera atoma i molekula i [[niskotemperaturna fizika]]. Temelje te grane fizike postavio je 1916. njemački fizičar [[Wilhelm Nusselt|W. Nusselt]] (1882. – 1957.) svojom teorijom filmske kondenzacije, koju su u potpunosti potvrdili potonji pokusi. Danas se [[fizika kondenzirane tvari]] snažno razvija pa se izdvaja kao posebna grana fizike, iako je bitno vezana uz druge grane, osobito [[termodinamika|termodinamiku]] i fiziku čvrstog stanja.

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Nobelova nagrada za fiziku}}

{{GLAVNIRASPORED:Anderson, Philip Warren}}
[[Kategorija:Američki fizičari]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]]

Philip Warren Anderson - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica