WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-21T09:14:19Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Caspar van Wittel - Piazza Navona, Rome - Google Art Project.jpg|mini|400px|<center>[[Caspar van Wittel]], ''Piazza Navona'' 1699. god.]]
'''Piazza Navona''' (Trg Navona) je [[barok]]ni gradski [[trg]] u [[Rim]]u ([[Italija]]) kojeg je dizajnirao [[Gian Lorenzo Bernini|Bernini]] tako da je zadržao oblik starorimskog [[hipodrom]]a koji se nalazio na tom mjestu.

==Povijest nastanka trga==
===Antički stadion===
[[datoteka:Piazza navona - stadio di Domiziano 2152-7st.JPG|mini|lijevo|<center>Ostatci nekadašnjeg Domicijanovog stadiona ispod današnje Piazza Navona, vidljivi iz ulice Zanardelli]][[datoteka:Piazza Navona 1.jpg|mini|desno|300px|<center>Piazza Navona, pogled sa sjeverne strane trga]][[datoteka:Circo agonalis2.jpg|mini|lijevo|<center>Grafički list iz [[1613.]] sa crtežom Domicijanovog stadiona]]
[[datoteka:Piazza Navona Plan.png|mini|desno|260px|Plan trga: 1 - ''S. Agnese in Agone'' 2 - ''Palazzo Pamphilj'' 3 - ''Pasquino'' 4 - ''Palazzo Braschi'' 5 - ''Palazzo Lancelotti-Torres'' 6 - ''Nostra Signora del Sacro Cuore'' 7 - ''Fontana četiri rijeke'']]
Trg je nastao na prostoru gdje se za [[Rimsko Carstvo|antičkog Rima]] nalazio '''Domicijanov stadion''', izgrađen [[85.]] godine od [[car]]a [[Domicijan]]a, restauriran od cara [[Aleksandar Sever|Aleksandra Severa]] ([[222. ]]- [[235.]]). <ref>Leland M. Roth: Understanding Architecture: Its Elements, History and Meaning, Westview Press, 1993. Boulder, str. 233, isbn=0-06-430158-3</ref> Taj [[stadion]] bio je 276 metara dug, a 54 širok i mogao je primiti 30.000 gledatelja. Stari Rimljani dolazili su na stadion gledati ''agones'' ([[latinski jezik]]: ''igre''), zbog tog su stadion radije zvali ''Circus Agonalis'' (negoli službeno Domicijanov stadion). Predpostavlja se da se vremenom od ''agone'' došlo do ''navone'' te kasnije do današnjeg imena trga '''navona'''.

===Trg za srednjeg vijeka===
Za ranog srednjeg vijeka, stadion je postupno pretvaran u stambeni prostor, a teren je korišten za konjske utrke. Već od [[7. stoljeće|7. stoljeća]] trg je postao kultno mjesto, jer je tu prema [[Legenda|legendi]] pogubljena [[Ranokršćanstvo|ranokršćanska]] [[Mučenik|mučenica]] [[Sveta Agneza Rimska|sv. Agneza]].
Kao javni gradski prostor - trg oformljen je u posljednjim godinama [[15. stoljeće|15. stoljeća]], kad je odlukom [[Papa|pape]] [[Siksto IV.|Siksta IV.]] tu prebačena gradska tržnica, koja je prije bila na [[Kapitol u Rimu|Campidogliu]].
===Barokni trg, ogledalo moći obitelji Pamphilj===
Piazza Navona je današnji oblik dobila za [[barok]]a ponajviše zbog [[Papa|pape]] [[Inocent X.|Inocenta X.]] iz moćne [[kardinal]]ske obitelji Pamphilj, koja je nastavila sa izgradnjom i uljepšavanjem trga natječući se tako sa suparničkim obiteljima Barberini i Farnese. On predstavlja jednu od najljepših cjelina tog umjetničkog i [[Arhitektura|arhitektonskog]] stila u [[Rim]]u i na svijetu. Trg je galerija lijepih skulptura i još ljepših arhitektonskih kreacija, izgleda poput unutrašnjosti nekog velikog kazališta. Na sredini trga nalazi se znamenita [[Fontana dei Quattro Fiumi|Fontana dei Quattro Fiumi (Fontana četiri rijeke)]] iz [[1651.]] djelo [[arhitekt]]a i [[kipar]]a [[Gian Lorenzo Bernini|Gian Lorenza Berninija]], nasuprot njoj je ''Sant'Agnese in Agone'' (sv. Agneza iz Agonea) djelo arhitekata; [[Francesco Borromini|Francesca Borrominija]] i [[Girolamo Rainaldi|Girolama Rainaldija]], pored nje je ''Palača Pamphilj'' također rad Rainaldija<ref>Ludovico Pratesi: ''Palazzi e Cortili di Roma.'' Editori Anthropos, Roma 1988., str. 163</ref>, sa lijepim [[freska]]ma [[Pietro da Cortona|Pietra da Cortonea]] u unutrašnjosti.
[[datoteka:Rzym Fontanna Czterech Rzek.jpg|mini|lijevo|200px|<center>Fontana četiri rijeke sa [[Egipat|egipatskim]] [[obelisk]]om na sredini ''Piazza Navona'']]

Na Piazzi Navona nalaze se još dvije velike [[Fontana|fontane]]: na južnom dijelu trga nalazi se ''Fontana del Moro'' s velikim bazenom i skulpturama četiri [[Triton (mitologija)|Tritona]] rad kipara [[Giacomo della Porta|Giacoma della Porte]] ([[1575.]]), toj kiparskoj grupi je [[1673.]], [[Gian Lorenzo Bernini|Bernini]] pridodao svoj kip [[Maori|maora]], ili [[Negroidi|afrikanca]] koji se hrve s [[Oceanski dupini|dupinom]]. Na sjevernoj strani trga nalazi se ''Neptunova fontana'' ([[1574.]]) rad [[Giacomo della Porta|Giacoma della Porte]]. Toj fontani je naknadno [[1878.]] pridodan kip Neptuna (djelo [[Antonija Della Bitta]]), da bi ova fontana bila jednaka u omjerima sa Fontanom del Moro na južnoj strani trga. 
Na jugozapadnom kraju trga nalazi se [[Rimsko Carstvo|antički rimski]] kip ''Pasquina'', kojeg je tu dao postaviti [[kardinal]] ''Oliviero Carafa'' [[1501.]], a na koju su se Rimljani vremenom naučili postavljati ''paskvile'' (satirične parodije na vlast i vlastodršce).

Tijekom svoje duge povijesti, trg je bio mjesto na kojem su se odigravale kazališne i ine druge predstave i pučke veselice, igre i zabave. Između [[1652.]] do [[1866.]], ta praksa je potisnuta u drugi plan, a namjesto toga je svake subote i nedjelje u kolovozu trg bio mjesto velikih proslava rimske [[kardinal]]ske obitelji Pamphilj. Trg je popločen tek u [[19. stoljeće|19. st.]] (tad mu je podignuta razina), a tržnica je premještena [[1869.]] na obližnji trg ''[[Campo de' Fiori]]''. Ali se tradicionalni Božićni sajam i nadalje odvija na Piazza Navona.

Najznačajniji spomenici na Piazza Navona su:
* ''Palazzo Lancellotti'' (nekoć ''Palača Torres'') - podignuta [[1552.]] od Pirra Logorija<ref>Ludovico Pratesi: ''Palazzi e Cortili di Roma.'' Editori Anthropos, Roma 1988., str. 62</ref>
* ''Palazzo Braschi'' (Muzej Rima) palača s kraja [[18. stoljeće|18. st.]]
* ''Palazzo Pamphilj'', između 1644. - 1650. projektirao je arhitekt [[Girolamo Rainaldi]].
* ''Palazzo Tuccimei'' (nekoć Palača Cupis Ornani)- podignuta u drugoj polovici [[16. stoljeće|16. st.]]
* Crkva ''Nostra Signora del Sacro Cuore''
* Crkva ''Sant'Agnese in Agone'', djelo [[Girolamo Rainaldi|Girolama Rainaldija]] (1570.-1655.) i [[Francesco Borromini|Francesca Borrominija]] (1653.-1657.)

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice==
*[http://www.freereservation.com/roma2/58.htm Virtualna šetnja po Piazzi Navona]
*[http://www.romanlife-romeitaly.com./piazza-navona.html#navona Video sa Piazze Navona za božićnog sajma]
*[http://www.webvisionitaly.com/category.php?id=244&ref_genre=&ref_item=441 Berninijeve fontane]

{{Predložak:Znamenitosti Rima}}

[[Kategorija: Rim]]
[[Kategorija:Barokni trgovi]]
[[Kategorija:Trgovi u Italiji]]

Piazza Navona - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica