WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

2022-01-02T14:30:54Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 14:30, 2. siječnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Pingvini'''-->~~{{izdvojeni članak\|listopad 2008.}}~~		<!--'''Pingvini'''-->
	{{Taksokvir		{{Taksokvir
	\| boja = pink		\| boja = pink

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-30T03:52:14Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{izdvojeni članak|listopad 2008.}}
{{Taksokvir
| boja = pink
| naziv = Pingvini
| slika = Koenigspinguine.jpg
| slika_širina = 250px
| slika_opis = [[Kraljevski pingvini]] (''Aptenodytes patagonicus'')
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| phylum = [[Svitkovci|Chordata]]
| classis = [[Ptice|Aves]]
| ordo = '''Sphenisciformes'''
| ordo_autorstvo = [[Richard Bowdler Sharpe|Sharpe]], [[1891.]]
| familia = '''Spheniscidae'''
| familia_autorstvo = [[Charles Lucien Jules Laurent Bonaparte|Bonaparte]], [[1831.]]
| razdioba_stupanj = Suvremeni [[Rod (taksonomija)|rodovi]]
| razdioba =
* ''[[Aptenodytes]]''
* ''[[Eudyptes]]''
* ''[[Eudyptula]]''
* ''[[Megadyptes]]''
* ''[[Pygoscelis]]''
* ''[[Spheniscus]]''
}}

'''Pingvini''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''Spheniscidae'') ptice su koje ne mogu letjeti, a žive na [[južna polutka|južnoj polutki]]. To je jedina [[porodica (taksonomija)|porodica]] unutar reda Sphenisciformes, podrazreda ptica Neognathae. Pingvine obuhvaća šest rodova sa 17 ili 20 vrsta, što ovisi od autora. Smatra se vjerojatnim da su im, razvojno gledano, sestrinske grupe [[plijenori]] (Gaviiformes) i [[bubnjavke]] (Procellariiformes). Vrlo ih je lako razlikovati od svih ostalih ptica. Izvrsno su se prilagodile životu u [[more|moru]], a djelomično i ekstremno hladnim područjima zemlje. Oni ne mogu letjeti, ali odlično [[plivanje|plivaju]] velikom brzinom.

== [[Anatomija]] i fizički izgled ==
Pingvini su vrlo dobro prilagođeni životu u vodi. Njihova krila služe im za ronjenje i plivanje, i ne koriste ih za letenje. U vodi su stoga izuzetno okretni. U njihovom glatkom [[perje|perju]] se nalazi sloj zraka koji ih štiti od hladnoće, ali i pomaže pri [[ronjenje|ronjenju]]. Većina vrsta je samo neznatno teža od težine vode koju istiskuju svojim tijelom, pa im je zbog toga relativno lako roniti. Pod vodom mogu doseći brzinu od 5 do 10 kilometara na sat, no neke vrste mogu plivati brže, do 36 kilometara na sat. Uron im može trajati i do 20 minuta. Prilikom brzog plivanja veslaju krilima. Zapravo, noge koriste kao vesla jer su im prsti spojeni kožom, a potisak postižu krilima.<ref name>Markon E., Monđini M. ''Sve životinje sveta''. 2000. IKP „Evro“, Beograd</ref> Kada plivaju lagano, koriste samo noge.


U divljini, pingvini najčešće dožive oko 20 godina (minimalno 15 godina), no neke vrste pingvina žive i nešto više.

Visina pingvina, što ovisi od [[vrsta|vrste]], može biti od oko 40 cm pa do 120 cm. Najviša vrsta pingvina je [[carski pingvin]] (''Aptenodytes forsteri''), čije su odrasle jedinke visoke oko 1,1 m i teške uglavnom oko 35 kg<ref>[http://animals.nationalgeographic.com/animals/birds/emperor-penguin.html Geografija životinja] ''[[National Geographic]]''</ref>, obično oko 40 kg, te zbog toga spadaju među najveće članove podrazreda [[Neognathae]]. Najmanja vrsta je [[patuljasti pingvin]] (''Eudyptula minor'') , koji je visok do 43 cm i težak oko 1 kg, te najviše može težiti do 1,5 kg. Obično u hladnijim krajevima žive veći, a u [[umjerena klima|umjerenim]] i toplijim područjima manji pingvini, što se poklapa s Bergmanovim pravilom, kao i veličina i težina pingvina.

Neki prapovijesni pingvini bili su jako veliki. Oni su bili teški ili visoki kao [[čovjek]]. Njihova staništa nisu bila ograničena samo na [[Antarktik]], već su nastanjivali prostrana podantarktička područja. [[Fosili]] koji su [[2007.]] godine nađeni u [[Peru]]u, govore o vrsti pingvina koji je bio visok oko 1,5 m s kljunom veličine od oko 30 cm i koji predstavlja najvišu do sada poznatu vrstu pingvina na svijetu.<ref>[http://news.nationalgeographic.com/news/2007/06/photogalleries/giant-penguins/ Tekst s galerijom] Najveća vrsta pingvina</ref> Fosili su nađeni u [[pustinja|pustinji]] [[Atacama]]. Otkriveni fosili su stari oko 36 milijuna godina i datiraju iz jednog od najtoplijih razdoblja u posljednjih 65 milijuna godina.<ref>[http://news.nationalgeographic.com/news/2007/06/070625-giant-penguins.html Divovski pingvini] [[Povijest|Prapovijesni]] pingvini i činjenice o [[Životinje|njima]]</ref> Razlike u veličini i težini različitih vrsta pingvina su značajne, no građa tijela i [[pero|perja]] je, suprotno tome, unutar porodice vrlo homogeno.

=== Građa ===
Zbijeno tijelo s uskim, ali snažnim [[krilo|krilima]] koja su im se oblikovala na način, da ih ptice koriste kao [[peraja|peraje]] i čini ih vrlo dobro prilagođenim životu u vodi.
[[Datoteka:Schwimmender-Pinguin.jpg|mini|200px|lijevo|[[Humboldtski pingvin]] pod vodom]]
Za razliku od drugih ptica koje ne lete ([[nojevke]]), pingvini imaju na [[prsna kost|prsna kosti]] izraženo visoko oblikovan greben na koji se veže snažna letna [[mišić|muskulatura]]. Zbog otpora vode kod plivanja pod vodom potrebno je jednako toliko energije za spuštanje kao i za podizanje krila u zraku. Radi toga imaju pingvini veću površinu lopatica od svih drugih ptica, jer se na njih "prihvaćaju" mišići koji pokreću krila. Kosti nadlaktice i podlaktice su u laktu kruto sraštene u ravnoj crti što krilima preoblikovanim u [[peraje]] daje veću čvrstoću. [[Kosti]], koje su inače kod drugih ptica šuplje, kod pingvina su guste i teške jer im nije potrebno smanjenje težine radi letenja, a cjevaste kosti su im ispunjene gustom, uljnatom [[koštana srž|koštanom srži]].

[[Bedrena kost|Bedrene kosti]] su im vrlo kratke, [[zglob]]ovi koljena kruti, a noge jako pomaknute prema natrag što uzrokuje njihov neobičan, gegav uspravan hod na kopnu. Stopala na kojima imaju [[plivaća kožica|plivaće kožice]] su relativno kratka, pa ptice na kopnu stoje na petama pri čemu im kruta repna pera služe kao potporanj. Rep im je vrlo smanjen. Kod drugih ptica koje rone, rep služi kao "kormilo", dok su kod pingvina tu ulogu preuzele noge.

Većina pingvina nema dugačak kljun, ali je zato vrlo snažan. Iznimka su veliki pingvini (''Aptenodytes''), čiji je kljun, vjerojatno zbog prilagođavanja na plijen koji su brze [[ribe]], dugačak, vitak i lagano savijen prema dolje. Pingvini provedu pola svog života u vodi, a pola na kopnu, dok po nekim izvorima provedu čak 75% života u vodi.<ref>[http://defenders.org/wildlife_and_habitat/wildlife/penguin.php Defenders.org] Pingvini, podaci i činjenice</ref>Neke vrste napuštaju vodu samo radi [[razmnožavanje|parenja]] i u vrijeme [[mitarenje|mitarenja]].

=== Reguliranje topline ===
U svom okolišu su pingvini izloženi dijelom ekstremnim [[klima]]tskim uvjetima. Tome su se prilagodili raznim anatomskim osobinama.

Za toplinsku izolaciju imaju prvo i do tri centimetra debeli sloj masnoće iznad koje su složena tri reda vodonepropusnog, gusto međusobno prepletenog i po cijelom tijelu ravnomjerno raspoređenog [[pero|perja]]. Dijelova kože na kojem ne raste perje, Apterin, koje imaju gotovo sve druge ptice, pingvini uopće nemaju. Jedina iznimka su neke [[tropi|tropske]] vrste koje nemaju perje na licu. Zrak koji se zadržava u slojevima perja također efikasno služi u vodi za sprečavanje gubitka topline.

Pored toga, pingvini imaju vrlo dobro razvijen sistem "prijenosa topline" u perajama i nogama. [[Arterija|Arterijska]] [[krv]] koja dolazi u ekstremitete velikim dijelom prenosi toplinu na [[vena|venoznu]] krv koja se iz njih ohlađena kreće prema tijelu i grije ju prije nego što uđe u njega, tako da se gubitak topline smanjuje na minimum.

S druge strane, što možda iznenađuje, neke vrste koje su se udomaćile u tropskim vodama, imaju problema s pregrijavanjem. Kako bi to spriječili, razvili su peraje koje u odnosu na tijelo imaju veću površinu nego kod drugih vrsta kako bi se povečala površina preko koje se može rashladiti krv. Osim toga, neke vrste nemaju perje na licu, tako da se brže rashlade u sjeni koju aktivno traže.

=== Perje ===
[[Datoteka:Edi6.jpg|mini|300px|[[Zlatouhi pingvin]] (''Eudyptes chrysocome'')]]
Boja [[pero|perja]] kod gotovo svih vrsta je na leđnoj strani tamno plavosivo koje se prelijeva u crno, dok im je boja s donje, trbušne strane bijela. Smatra se, da im je boja takva, kako bi se pri pogledu odozgo stopili s tamnom bojom dubokog mora, dok su s trbušne strane bijeli, kako bi pri pogledu odozdo prema gore odakle dopire i svjetlost, ponovo bili manje uočljivi u odnosu na osvijetljenu vodu. Gotovo svi pingvini iz potporodice Eudyptes imaju na glavi narandžasto-žuti ukras koji je vrlo upadljiv. Mlade životinje su uglavnom pokrivene jednobojnim paperjem, sivim ili smeđim, a samo neke vrste imaju bijele bokove i trbuh.

Najčešće nakon sezone gniježđenja i podizanja mladunaca, kod pingvina nastupa [[mitarenje]], zamjena perja. U tom razdoblju, koje, ovisno o vrsti, može trajati od dva do šest tjedana, ptice troše svoje masne rezerve dvostruko brže nego ranije. Kod vrsta [[žutonogi pingvin]] (''Pygoscelis papua'') i [[galapagoški pingvin|galapagoških pingvina]] (''Spheniscus mendiculus'') razdoblje mitarenja nije određeno i može biti u bilo koje vrijeme između dvije sezone gniježđenja. Ptice koje se ne gnijezde, obično se mitare ranije nego oni pripadnici iste vrste koji se gnijezde.

=== Vid i sluh ===

[[Oko|Oči]] pingvina su građene da omoguće oštar vid pod vodom. Rožnica im je ekstremno ravna, tako da su ptice na kopnu lagano kratkovidne. Kod vrsta koje duboko rone, kao što su [[carski pingvin]]i, su osim toga [[pupila|pupile]] krajnje rastezljive tako da se oči mogu vrlo brzo prilagoditi na različitu količinu svjetlosti prisutnu na površini vode, pa zatim na stotinjak metara dubine. Prema sastavu pigmenta se smatra da pingvini bolje vide u plavom nego u crvenom dijelu svjetlosnog spektra, te da vjerojatno vide i ultraljubičasto svjetlo. Kako se crveni dio svjetlosnog spektra filtrira i gubi već u gornjim sloju vode, ovo svojstvo se može razumjeti kao [[evolucija (biologija)|evolucijska]] prilagodba uvjetima života pingvina.

Kao većina drugih ptica, niti pingvini nemaju vanjskih struktura [[uho|uha]]. Kod ronjenja, posebno snažna pera ih vodonepropusno zatvaraju. Kod velikih pingvina je osim toga rub vanjskog uha tako povećan, da se može zatvoriti i tako zaštititi unutrašnje i srednje uho od oštećenja do kojih može dovesti pritisak kod ronjenja na veće dubine.

Pingvini se na kopnu međusobno sporazumijevaju glasanjem zvukovima koji podsjećaju na [[zvuk]] trube. Neki puštaju glasove poput [[magarac|magarećeg]] revenja, pa se jedna vrsta i zove [[magareći pingvin]]. Međutim, pod vodom pingvini ne puštaju glasove. Nije jasno, da li se ne glasaju da ne upozore grabežljivce na svoju prisutnost, ili kako ne bi prestrašili potencijalnu [[lov]]inu.

=== Prirodni neprijatelji i otimanje mladunca ===
Najveći prirodni neprijatelji pingvina su neke morske životinje, poput morskih leoparda, [[Morski pas|morskih pasa]] i [[orka|orki]]. Morski leopard je usamljen lovac, ali veoma efikasno lovi pingvine goneći ih oko ledenih santi. Kada pingvini poskaču u vodu, morski leopard obično promatra ispod ledenog brijega gdje ga pingvini ne vide, i kada se voda zapjenuši, [[morski leopard]] ih hvata. Ako ulovi jednog i pojede, on se obično povlači i ostala grupa pingvina mogu nastaviti kretanje po vodi. Procjenjuje se da godišnje od morskih leoparda strada oko 5% svih [[Adelijski pingvin|Adelijskih pingvina]]. Vjerojatno zbog ove i drugih opasnosti u vodi, pingvini ne mogu skakati u vodu i postoji velika mogućnost da stoje mnogo vremena na rubu ledenog brijega ili [[obala|obali]]. Kad jedan od grupe pingvina skoči u vodu, svi ostali pingvini poskaču za njim.

Ukoliko su mladunci ili [[jaje|jaja]] nebranjeni, lako postaju plijen [[galeb]]ova i [[pomornici|pomornika]]. Odrasli pingvini se od ovih grabljivaca brane svojih snažnim kljunom. Pingvini se ne boje ljudi, pa im lako prilaze. Ako se pingvinu, mužjaku ili ženci, dogodi da izgubi mladunče ili jaje, ponekad se dogodi da pokuša ukrasti mladunče neke druge jedinke. U znanosti nije potpuno jasno zašto se to događa, tj. "zašto bi roditelj odgajao i ulagao u tuđeg mladunca", jer se ne na neki način ne uklapa u teoriju evolucije. Neke pretpostavke su, međutim, načinjene da objasne ovo čudno ponašanje. Odgajanje mladunca bi povećalo iskustvo otimača u odgajanju, čime bi se povećala vjerojatnost da i u budućnosti ima mladunce. Zbog naizgled uspješne [[reprodukcija|reprodukcije]], jedinka će biti uspješnija pri pronalaženju jedinke za parenje u narednoj sezoni parenja. Otimanje može dovesti i do udruživanja sa otetim mladuncem koje joj može pomoći u narednim sezonama parenja. Međutim, očigledna je i realna opasnost od povrjeđivanja od strane pravog roditelja za vrijeme pokušaja otmice, ali i trošenje energije i truda oko mladunčeta koje je "ukradeno" od drugog pingvina. Na taj način, nije sigurno da li je ovakvo ponašanje zaista evolucijska prednost ili jednostavno greška kod jedinki koje ne prepoznaju svoje mladunče.

=== Odnos između ljudi i pingvina ===

Pingvini su vrlo popularni kod ljudi, uglavnom zbog svog uspravnog, kao ljudskog, položaja i zbog gegajućeg načina hoda. Također, ljudi vole pingvine jer ih se pingvini ne boje, za razliku od većine ptica. Pingvini su se često znali prikazivati u crtanim filmovima kao da nose frak, zbog posebne boje njihovog perja. U skorije vrijeme je snimljeno nekoliko dugometražnih crtanih filmova o pingvinima, poput ''[[Ples malog pingvina]]'' (eng. ''Happy feet'') i ''[[Pravi surferi]]'' (eng. ''Surf's Up''). Logo operativnog sistema "[[Linux]]" je pingvin, ''Tuks''.

[[Ljudi]] u svrhu prehrane prikupljaju jaja, koja su veoma ukusna, dok [[meso]] pingvina nije za jelo.<ref>Kalezić M. 2000. god. Svitkovci (autorizirana skripta). Biološki fakultet: [[Beograd]]</ref> Ipak, pingvini se ne boje čovjeka i istraživači im lako prilaze. Razlog je vjerojatno povijesno slabo prisustvo čovjeka kao grabežljivca u predjelima njihovih staništa. Pingvini uglavnom čuvaju udaljenost od oko tri metra, što je i granica koja se turistima obično nalaže da ne prelaze; ako pingvini sami, međutim, priđu bliže, što se često događa, nema potrebe za udaljavanjem.

=== Prehrana pigvina ===
[[Datoteka:Manchot 04.jpg|mini|200px|lijevo|Ogrličasti pingvin sa svojim mladuncem sivkaste boje]]
Hrane se uglavnom [[ribe|ribom]], [[lignje|lignjama]], [[rakovi]]ma, ali i drugim sitnim morskim životinjama, [[kril]]om i sl. Obično se pingvini koji žive bliže [[Južni pol|Južnom polu]] hrane krilom, dok se sjevernije nastanjeni hrane više ribom. Plijen hvataju kljunom i gutaju ga cijelog, čim ga uhvate u vodi.

Ako su u vodi, pingvini mogu utažiti žeđ vodom iz uhvaćenog plijena ili pijući male količine morske, slane, vode; pomoću takozvane slane žlijezde (''supraorbitalne glandule'') tik iznad očiju uklanjaju višak soli iz [[krv]]i.<ref>[http://www.gdargaud.net/Antarctica/PenguinFAQ.html O pingvinima] Pitanja (FAQ)</ref><ref>[http://www.stlzoo.org/animals/abouttheanimals/birds/penguins/humboldtpenguin.htm Zoološki vrt] Humboltov pingvin</ref><ref>[http://users.iafrica.com/b/bo/boulders/Vans%20book.htm Afrika] O [[Afrika|afričkim]] pingvinima</ref>. [[Kuhinjska sol|Sol]] se izbacuje kao koncentrizirana tekućina kroz nosnice. Ovo je prilagođenost uobičajena za morske organizme, pa samim tim i za morske ptice poput pingvina. Kada su na kopnu, vodu mogu dobiti jedući malo snijega.[http://www.gdargaud.net/Antarctica/PenguinFAQ.html]

== Rasprostranjenost ==

Pingvini žive u otvorenim [[more|morima]] [[južna polutka|južne polutke]]. Naročito su česti u obalnim vodama [[Antarktik]]a, [[Novi Zeland|Novog Zelanda]], južne [[Australija|Australije]], [[Južna Afrika|Južne Afrike]], [[Falklandi|Falklandima]] smještenim ispred istočnih obala [[Južna Amerika|Južne Amerike]] ali i na zapadnoj obali sve do [[Peru]]a kao i na [[otočje Galapagos|Galapagoskim otocima]] u blizini [[ekvator]]a. Kako pingvini vole hladnije predjele, u [[tropi|tropskim]] područjima se pojavljuju samo ako postoje hladne [[morska struja|morske struje]]. To je slučaj s [[Humboldtova struja|Humboldtovom strujom]] uz zapadnu obalu Južne Amerike kao i s [[Benguelska struja|Benguelskom strujom]] duž zapadne obale Afrike koja dopire sve do ekvatora.

Većina vrsta živi između 45. i 60. stupnja južne zemljopisne širine. Najveći broj jedinki živi uz Antarktik i na obližnjim otocima.

== Životni okoliš ==

Pravi životni prostor pingvina je otvoreno more, čemu su izvanredno prilagođeni. Na kopno dolaze samo radi gniježdenja. Tu žive na stjenovitim obalama južnih [[kontinent|kontinenata]], hladnim [[šuma]]ma umjerenih područja, podtropskim pješčanim plažama, područjima ohlađene [[lava|lave]] na kojima gotovo uopće nema [[vegetacija (biljke)|vegetacije]], subantarktičkim [[trava|travnjacima]] ali čak i na ledu Antarktika. Dok tropske vrste ostaju na svom području, druge vrste odlaze i više stotina kilometara daleko od [[ocean]]a kako bi došle u područja gdje legu mladunce.

== Vrste ==
Potporodica '''Spheniscinae''':

* Rod ''[[Aptenodytes]]''
** [[Kraljevski pingvin]], ''Aptenodytes patagonicus''
** [[Carski pingvin]], ''Aptenodytes forsteri''
* Rod ''[[Pygoscelis]]''
** [[Adelijski pingvin]], ''Pygoscelis adeliae''
** [[Ogrličasti pingvin]], ''Pygoscelis antarctica''
** [[Žutonogi pingvin]], ''Pygoscelis papua''
* Rod ''[[Eudyptula]]''
** [[Patuljasti pingvin]], ''Eudyptula minor''
** [[Mali pingvin]], ''Eudyptula albosignata''
* Rod ''[[Spheniscus]]''
** [[Magellanov pingvin]], ''Spheniscus magellanicus''
** [[Humboldtov pingvin]], ''Spheniscus humboldti''
** [[Galapagoški pingvin]], ''Spheniscus mendiculus''
** [[Afrički pingvin]], ''Spheniscus demersus''
* Rod ''[[Megadyptes]]''
** [[Žutooki pingvin]], ''Megadyptes antipodes''
** [[Waitaha pingvin]], ''Megadyptes waitaha''
* Rod ''[[Eudyptes]]''
** [[Debelokljuni pingvin]], ''Eudyptes pachyrynchus''
** [[Snareški pingvin]], ''Eudyptes robustus''
** [[Antipodski pingvin]], ''Eudyptes sclateri''
** [[Žutouhi pingvin]], ''Eudyptes chrysocome''
** [[Indopacifički žutouhi pingvin]], ''Eudyptes filholi''
** ''[[Eudyptes moseley]]''
** [[Makvorijski pingvin]], ''Eudyptes schlegeli''

== Vanjske poveznice ==
=== Drugi projekti ===
{{WProjekti
|commons = Penguin
|commonshr = Pingvini
|commonscat =
|commonscathr =
|wikivrste = Spheniscidae
|wikivrstehr = Pingvinima
|wikizvor =
|wikizvor_autor =
|wječnik =
|wikiknjige =
|wikicitat =
}}

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Ptice}}

[[Kategorija:Neoaves]]
[[Kategorija:Pingvini|*]]

Pingvini - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica