https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&feed=atom&title=Pio_XII.Pio XII. - Povijest promjena2026-05-23T19:27:26ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.36.2https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Pio_XII.&diff=503067&oldid=prevWikiSysop: file->datoteka2022-05-01T09:40:22Z<p>file->datoteka</p>
<table style="background-color: #fff; color: #202122;" data-mw="interface">
<col class="diff-marker" />
<col class="diff-content" />
<col class="diff-marker" />
<col class="diff-content" />
<tr class="diff-title" lang="hr">
<td colspan="2" style="background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;">←Starija inačica</td>
<td colspan="2" style="background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;">Inačica od 09:40, 1. svibnja 2022.</td>
</tr><tr><td colspan="2" class="diff-lineno" id="mw-diff-left-l24">Redak 24:</td>
<td colspan="2" class="diff-lineno">Redak 24:</td></tr>
<tr><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><br/></td><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><br/></td></tr>
<tr><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>== Raniji život ==</div></td><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>== Raniji život ==</div></td></tr>
<tr><td class="diff-marker" data-marker="−"></td><td style="color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #ffe49c; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>[[<del style="font-weight: bold; text-decoration: none;">File</del>:Pacelliordenado.jpg|left|mini|200px|Mladi Eugenio Pacelli, 1899.]]</div></td><td class="diff-marker" data-marker="+"></td><td style="color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #a3d3ff; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>[[<ins style="font-weight: bold; text-decoration: none;">Datoteka</ins>:Pacelliordenado.jpg|left|mini|200px|Mladi Eugenio Pacelli, 1899.]]</div></td></tr>
<tr><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>Eugenio se rodio [[2. ožujka]] [[1876.]] u Rimu, u [[aristokracija|aristokratskoj]] obitelji, kao treći od četvero djece kneza Filippa Pacellija i njegove supruge Virginije, rođene Graziosi. Njegovi roditelji bili su strogo privrženi katoličkoj vjeri. S očeve strane, obitelj Pacelli generacijama je radila u službi papa kao ugledna odvjetnička obitelj. Njegov djed [[Marcantonio Pacelli]] bio je osnivač vatikanskih novina [[L'Osservatore Romano]]. Otac Filippo je bio dekan Vatikanskih odvjetnika, a brat Francesco visoko cijenjeni odvjetnik. U skladu s obiteljskom tradicijom i Eugenio odlazi na Papinsko sveučilište [[Gregoriana]] u Rimu, na [[Institut sv. Apolinara]], gdje [[1899.]] diplomira teologiju i pravo. Neposredno nakon ređenja postaje pomoćnik kardinalu [[Pietro Gasparri|Pietru Gasparriju]] ([[1852.]] – [[1934.]]) pri izradi novog Crkvenog prava. U međuvremenu djeluje u raznim službama Kurije. Papa [[Benedikt XV.]] šalje ga [[1917.]] za nuncija u [[Bavarska|Bavarsku]], a od [[1920.]] postaje [[nuncij]] u novonastaloj njemačkoj republici – Reichu. Papa [[Pio XI.]] visoko je cijenio njegovu diplomatsku vještinu i njegovo znanje, te ga [[1929.]] imenuje kardinalom, a godinu dana kasnije i državnim tajnikom Svete Stolice, umjesto kardinala Gasparrija. U tom razdoblju kardinal Pacelli potpisuje konkordate u ime Svete Stolice s [[Austrija|Austrijom]] ([[1933.]]), [[Njemačka|Njemačkom]] (1933.), [[Jugoslavija|Jugoslavijom]] ([[1935.]]) i [[Portugal]]om ([[1940.]]). Pacelli je bio izvrstan poliglot. Kao državni tajnik dosta je putovao po Europi i svijetu, pa je tako [[1936.]] duže vrijeme boravio u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Vrlo dobro je bio upućen u svjetska kretanja. Kao vrstan pravnik – političar, a uz to i teolog, Pacelli je slovio kao najizgledniji kandidat za nasljednika pape Pija XI. Kardinal Pacelli je bio odličan suradnik Pape, na kojega je potkraj njegova pontifikata imao veliki utjecaj. </div></td><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>Eugenio se rodio [[2. ožujka]] [[1876.]] u Rimu, u [[aristokracija|aristokratskoj]] obitelji, kao treći od četvero djece kneza Filippa Pacellija i njegove supruge Virginije, rođene Graziosi. Njegovi roditelji bili su strogo privrženi katoličkoj vjeri. S očeve strane, obitelj Pacelli generacijama je radila u službi papa kao ugledna odvjetnička obitelj. Njegov djed [[Marcantonio Pacelli]] bio je osnivač vatikanskih novina [[L'Osservatore Romano]]. Otac Filippo je bio dekan Vatikanskih odvjetnika, a brat Francesco visoko cijenjeni odvjetnik. U skladu s obiteljskom tradicijom i Eugenio odlazi na Papinsko sveučilište [[Gregoriana]] u Rimu, na [[Institut sv. Apolinara]], gdje [[1899.]] diplomira teologiju i pravo. Neposredno nakon ređenja postaje pomoćnik kardinalu [[Pietro Gasparri|Pietru Gasparriju]] ([[1852.]] – [[1934.]]) pri izradi novog Crkvenog prava. U međuvremenu djeluje u raznim službama Kurije. Papa [[Benedikt XV.]] šalje ga [[1917.]] za nuncija u [[Bavarska|Bavarsku]], a od [[1920.]] postaje [[nuncij]] u novonastaloj njemačkoj republici – Reichu. Papa [[Pio XI.]] visoko je cijenio njegovu diplomatsku vještinu i njegovo znanje, te ga [[1929.]] imenuje kardinalom, a godinu dana kasnije i državnim tajnikom Svete Stolice, umjesto kardinala Gasparrija. U tom razdoblju kardinal Pacelli potpisuje konkordate u ime Svete Stolice s [[Austrija|Austrijom]] ([[1933.]]), [[Njemačka|Njemačkom]] (1933.), [[Jugoslavija|Jugoslavijom]] ([[1935.]]) i [[Portugal]]om ([[1940.]]). Pacelli je bio izvrstan poliglot. Kao državni tajnik dosta je putovao po Europi i svijetu, pa je tako [[1936.]] duže vrijeme boravio u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Vrlo dobro je bio upućen u svjetska kretanja. Kao vrstan pravnik – političar, a uz to i teolog, Pacelli je slovio kao najizgledniji kandidat za nasljednika pape Pija XI. Kardinal Pacelli je bio odličan suradnik Pape, na kojega je potkraj njegova pontifikata imao veliki utjecaj. </div></td></tr>
<tr><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><br/></td><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><br/></td></tr>
<tr><td colspan="2" class="diff-lineno" id="mw-diff-left-l36">Redak 36:</td>
<td colspan="2" class="diff-lineno">Redak 36:</td></tr>
<tr><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><br/></td><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><br/></td></tr>
<tr><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>== Pontifikat ==</div></td><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>== Pontifikat ==</div></td></tr>
<tr><td class="diff-marker" data-marker="−"></td><td style="color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #ffe49c; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>[[<del style="font-weight: bold; text-decoration: none;">File</del>:Papst Pius XII., Krönung 1939JS.jpg|mini|250px|left|Papa Pio XII. 1939. na sedia gestatoria]]</div></td><td class="diff-marker" data-marker="+"></td><td style="color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #a3d3ff; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>[[<ins style="font-weight: bold; text-decoration: none;">Datoteka</ins>:Papst Pius XII., Krönung 1939JS.jpg|mini|250px|left|Papa Pio XII. 1939. na sedia gestatoria]]</div></td></tr>
<tr><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>Prve godine pontifikata pape Pija XII. bile su obilježene ratom. Papa je neumorno tražio rješenje za mir. Dosljedan [[Lateranski ugovor|Lateranskim ugovorima]], Papa je nastojao održati Crkvu potpuno neutralnom. No, era njegove vladavine problematična je kao ni jedna druga. Zasjenjena je pokoljem milijuna ljudi. Mnogi se pitaju da li je on, Kristov namjesnik to mogao spriječiti? Papu je u svjetskom požaru, kako je sam rekao, određivala u prvome redu jedna briga, a to je, tko bi trpio kad bi on podigao glas. Bi li se jačim riječima više postiglo, protiv zločina koji čovjek ne može podnijeti? Njegovo djelovanje nije uvijek nailazilo na razumijevanje, te je bio predmetom žestokih kleveta koje ne mogu proći ispit činjenica, dokumenata i povjerljivih izvješća diplomata akreditiranih pri Vatikanu tijekom rata. Papa je pružio svoju pomoć izbjeglicama bez obzira na njihovo podrijetlo. Tijekom rata udomio ih je nekoliko tisuća u Castel Gandolfu. Pio XII. nije vjerovao u mir koji ne počiva na pravdi, a još manje u mir koji bi se postigao sa [[Sovjetski Savez|Sovjetskim Savezom]] čiji je politički sustav smatrao utemeljenim na trajnoj nepravdi. Zbog toga je [[Staljin]] Papu nazvao "neprijateljem mira" koji pokušava podijeliti svijet na dva tabora. U svibnju [[1945.]] rat je konačno završen. Na Badnjak iste godine Papa je rekao: "Imamo li sada mir, istinski mir? Nemamo! Imamo samo poratno doba. Koliko li će vremena biti potrebno da se ukloni moralna bijeda, koliko muke dok zarastu tolike rane? Danas kad se kreće u obnovu ljudi počinju uviđati koliko je potrebno obazrivosti, poštenja i dobre volje da svijet fizički i duhovno ponovo stane na noge i da ga se dovede u red i do pravoga mira." Ratni vihor i razaranja nisu spriječila papu Pija XII. da dio svoje energije posveti djelovanju unutar Crkve. Papa je ostavio veliko doktrinalno djelo. Važno je spomenuti neke od njegovih enciklika. Iste godine kada je postao papa, objavio je encikliku "''[[Summi Pontificatus]]''", u kojoj je naglasio da Crkva ne osuđuje ni jedan oblik vladavine, već se zalaže da država omogući dobro svih; pri tome se osuđuju rasizam, uvjerenja o postojanju nekakvih superiornih kultura i totalitarizam; također se na solidarnost i ljubav (prijateljstvo) prema sugrađanima ukazuje kao na moralne obaveze. U jeku Drugog svjetskog rata [[1943.]] objavljuje encikliku "''[[Mystici corporis Christi]]''", u kojoj prikazuje Crkvu kao mistično tijelo Kristovo, gdje i laici imaju udjela. Godine [[1947.]] u enciklici "''[[Mediator Dei]]''" govori o potrebi da i laici s razumijevanjem sudjeluju u liturgijskim obredima. Kao vjerni štovatelj Djevice Marije papa Pio XII. [[1. studenog]] [[1950.]] apostolskom konstitucijom "''[[Munificentissimus Deus]]''" proglašava [[dogma|dogmu]] o [[Uznesenje BDM|Uznesenju Marijinom]]. Budući da su tada bila dva teološka mišljenja u odnosu na Marijino uznesenje, kao i dan danas (jedni smatraju da je Marija prije uznesenja umrla, a drugi da nije), Papa je u formulaciji svečane definicije da je Marija „''ispunivši tijek zemaljskog života bila tijelom i dušom uznesena u nebesku slavu (expleto terrestris vitae cursu, fuisse corpore et anima ad caelestem gloriam assumptam)''“, izbjegao zauzeti stav o tom pitanju. Nakon toga, počevši od 1951. godine 15. kolovoza se u Katoličkoj Crkvi slavi kao blagdan Uznesenja ili Velika Gospa. Papa reformira obrede [[Veliki tjedan|Velikog tjedna]]. Enciklikama "''[[Christus Dominus]]''" ([[1953.]]) i "''[[Sacrum communionem]]''" ([[1957.]]) dopušta večernje mise i pričešćivanje na istima, što je bilo uobičajeno u ratnim danima. Papa je proglasio trideset tri sveca, te [[konzistorij]]em [[1953.]] imenuje kardinalima veliki broj stranaca, među njima i zagrebačkog nadbiskupa [[Alojzije Stepinac|Alojzija Stepinca]], čime je povećao broj stranaca u kardinalskom zboru.</div></td><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>Prve godine pontifikata pape Pija XII. bile su obilježene ratom. Papa je neumorno tražio rješenje za mir. Dosljedan [[Lateranski ugovor|Lateranskim ugovorima]], Papa je nastojao održati Crkvu potpuno neutralnom. No, era njegove vladavine problematična je kao ni jedna druga. Zasjenjena je pokoljem milijuna ljudi. Mnogi se pitaju da li je on, Kristov namjesnik to mogao spriječiti? Papu je u svjetskom požaru, kako je sam rekao, određivala u prvome redu jedna briga, a to je, tko bi trpio kad bi on podigao glas. Bi li se jačim riječima više postiglo, protiv zločina koji čovjek ne može podnijeti? Njegovo djelovanje nije uvijek nailazilo na razumijevanje, te je bio predmetom žestokih kleveta koje ne mogu proći ispit činjenica, dokumenata i povjerljivih izvješća diplomata akreditiranih pri Vatikanu tijekom rata. Papa je pružio svoju pomoć izbjeglicama bez obzira na njihovo podrijetlo. Tijekom rata udomio ih je nekoliko tisuća u Castel Gandolfu. Pio XII. nije vjerovao u mir koji ne počiva na pravdi, a još manje u mir koji bi se postigao sa [[Sovjetski Savez|Sovjetskim Savezom]] čiji je politički sustav smatrao utemeljenim na trajnoj nepravdi. Zbog toga je [[Staljin]] Papu nazvao "neprijateljem mira" koji pokušava podijeliti svijet na dva tabora. U svibnju [[1945.]] rat je konačno završen. Na Badnjak iste godine Papa je rekao: "Imamo li sada mir, istinski mir? Nemamo! Imamo samo poratno doba. Koliko li će vremena biti potrebno da se ukloni moralna bijeda, koliko muke dok zarastu tolike rane? Danas kad se kreće u obnovu ljudi počinju uviđati koliko je potrebno obazrivosti, poštenja i dobre volje da svijet fizički i duhovno ponovo stane na noge i da ga se dovede u red i do pravoga mira." Ratni vihor i razaranja nisu spriječila papu Pija XII. da dio svoje energije posveti djelovanju unutar Crkve. Papa je ostavio veliko doktrinalno djelo. Važno je spomenuti neke od njegovih enciklika. Iste godine kada je postao papa, objavio je encikliku "''[[Summi Pontificatus]]''", u kojoj je naglasio da Crkva ne osuđuje ni jedan oblik vladavine, već se zalaže da država omogući dobro svih; pri tome se osuđuju rasizam, uvjerenja o postojanju nekakvih superiornih kultura i totalitarizam; također se na solidarnost i ljubav (prijateljstvo) prema sugrađanima ukazuje kao na moralne obaveze. U jeku Drugog svjetskog rata [[1943.]] objavljuje encikliku "''[[Mystici corporis Christi]]''", u kojoj prikazuje Crkvu kao mistično tijelo Kristovo, gdje i laici imaju udjela. Godine [[1947.]] u enciklici "''[[Mediator Dei]]''" govori o potrebi da i laici s razumijevanjem sudjeluju u liturgijskim obredima. Kao vjerni štovatelj Djevice Marije papa Pio XII. [[1. studenog]] [[1950.]] apostolskom konstitucijom "''[[Munificentissimus Deus]]''" proglašava [[dogma|dogmu]] o [[Uznesenje BDM|Uznesenju Marijinom]]. Budući da su tada bila dva teološka mišljenja u odnosu na Marijino uznesenje, kao i dan danas (jedni smatraju da je Marija prije uznesenja umrla, a drugi da nije), Papa je u formulaciji svečane definicije da je Marija „''ispunivši tijek zemaljskog života bila tijelom i dušom uznesena u nebesku slavu (expleto terrestris vitae cursu, fuisse corpore et anima ad caelestem gloriam assumptam)''“, izbjegao zauzeti stav o tom pitanju. Nakon toga, počevši od 1951. godine 15. kolovoza se u Katoličkoj Crkvi slavi kao blagdan Uznesenja ili Velika Gospa. Papa reformira obrede [[Veliki tjedan|Velikog tjedna]]. Enciklikama "''[[Christus Dominus]]''" ([[1953.]]) i "''[[Sacrum communionem]]''" ([[1957.]]) dopušta večernje mise i pričešćivanje na istima, što je bilo uobičajeno u ratnim danima. Papa je proglasio trideset tri sveca, te [[konzistorij]]em [[1953.]] imenuje kardinalima veliki broj stranaca, među njima i zagrebačkog nadbiskupa [[Alojzije Stepinac|Alojzija Stepinca]], čime je povećao broj stranaca u kardinalskom zboru.</div></td></tr>
<tr><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><br/></td><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><br/></td></tr>
</table>WikiSysophttps://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Pio_XII.&diff=361403&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)2021-12-02T00:11:18Z<p>Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)</p>
<table style="background-color: #fff; color: #202122;" data-mw="interface">
<col class="diff-marker" />
<col class="diff-content" />
<col class="diff-marker" />
<col class="diff-content" />
<tr class="diff-title" lang="hr">
<td colspan="2" style="background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;">←Starija inačica</td>
<td colspan="2" style="background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;">Inačica od 00:11, 2. prosinca 2021.</td>
</tr><tr><td colspan="2" class="diff-lineno" id="mw-diff-left-l40">Redak 40:</td>
<td colspan="2" class="diff-lineno">Redak 40:</td></tr>
<tr><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><br/></td><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><br/></td></tr>
<tr><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>=== Pio XII. i Njemačka ===</div></td><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>=== Pio XII. i Njemačka ===</div></td></tr>
<tr><td class="diff-marker" data-marker="−"></td><td style="color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #ffe49c; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>Prema istraživanjima Marka Rieblinga, Pija su upletali u pokušaje urota da se Njemačka riješi Hitlera. O tome je napisao knjigu ''Church of Spies'' i na kraju je o tome snimljen film. <ref name="What the Catholic Church did">{{<del style="font-weight: bold; text-decoration: none;">Citiraj web</del>|language=eng.|url=https://aleteia.org/2020/01/29/what-the-catholic-church-did-during-the-holocaust-is-subject-of-un-panel/|title=What the Catholic Church did during the Holocaust is subject of UN panel|work=Aleteia|date=29. siječnja 2020.|author=John Burger|accessdate=31. siječnja 2020.}}</ref><ref name="Pope Pius XII emerges as hero">{{<del style="font-weight: bold; text-decoration: none;">Citiraj web</del>|language=eng.|url=https://aleteia.org/2016/09/04/pope-pius-xii-emerges-as-hero-in-fight-against-hitler/|title=Pope Pius XII emerges as hero in fight against Hitler|work=Aleteia|date=4. rujna 2016.|author=John Burger|accessdate=31. siječnja 2020.}}</ref> Listopada 1939. prišla mu je skupina disidentskih časnika njemačke vojske. Bojali su se da ako Hitler pobijedi u ratu da će nacisti razoriti aristokraciju, kršćanstvo i mnoge druge stvari tako dragocjene konzervativnim Nijemcima. Namjeravali su ukloniti Hitlera i dogovoriti mir sa zapadnim Saveznicima. Htjeli su da im papa bude inozemni tajni agent, zato što je javno bio nepristrana osoba i zbog njegove reputacije diskretnosti. Urotnici, svjesni Nijemci smatrali su Pija jedinom silom u koju su se mogli pouzdati, među silama kojima nitko nije vjerovao. Na zadivljenost njemačkog pokreta otpora, papa je bio za to. U početku je bio veza između britanske vlade i njemačkog pokreta otpora, no uloga mu je postupno narasla tako da više nije bio samo saveznik nego aktivni urotnik. U papinskim odajama imao je ponoćne sastanke s britanskim diplomatima, gdje su pokušavali organizirati nekakvi državni udar u Berlinu. Do kraja rata sudjelovao je papa u trima urotama za uklanjanje Hitlera, no nijedna nije uspjela. Njemački antinacisti inzistirali su da papa nikad ne proziva poimence naciste i Hitlera, jer ako bi to učinio, u Njemačkoj bi ga optužili da radi za inozemne sile što bi od njemačkih katolika napravilo sumnjive elemente, izložilo ih osvetama i represiji režima te bi katolicima u Njemačkoj uvelike bile uskraćene slobode djelovanja u radu i otporu nacistima. Papa se držao tog savjeta cijeli rat.<ref name="Pope Pius XII emerges as hero"/></div></td><td class="diff-marker" data-marker="+"></td><td style="color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #a3d3ff; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>Prema istraživanjima Marka Rieblinga, Pija su upletali u pokušaje urota da se Njemačka riješi Hitlera. O tome je napisao knjigu ''Church of Spies'' i na kraju je o tome snimljen film. <ref name="What the Catholic Church did">{{<ins style="font-weight: bold; text-decoration: none;">Citiranje weba</ins>|language=eng.|url=https://aleteia.org/2020/01/29/what-the-catholic-church-did-during-the-holocaust-is-subject-of-un-panel/|title=What the Catholic Church did during the Holocaust is subject of UN panel|work=Aleteia|date=29. siječnja 2020.|author=John Burger|accessdate=31. siječnja 2020.}}</ref><ref name="Pope Pius XII emerges as hero">{{<ins style="font-weight: bold; text-decoration: none;">Citiranje weba</ins>|language=eng.|url=https://aleteia.org/2016/09/04/pope-pius-xii-emerges-as-hero-in-fight-against-hitler/|title=Pope Pius XII emerges as hero in fight against Hitler|work=Aleteia|date=4. rujna 2016.|author=John Burger|accessdate=31. siječnja 2020.}}</ref> Listopada 1939. prišla mu je skupina disidentskih časnika njemačke vojske. Bojali su se da ako Hitler pobijedi u ratu da će nacisti razoriti aristokraciju, kršćanstvo i mnoge druge stvari tako dragocjene konzervativnim Nijemcima. Namjeravali su ukloniti Hitlera i dogovoriti mir sa zapadnim Saveznicima. Htjeli su da im papa bude inozemni tajni agent, zato što je javno bio nepristrana osoba i zbog njegove reputacije diskretnosti. Urotnici, svjesni Nijemci smatrali su Pija jedinom silom u koju su se mogli pouzdati, među silama kojima nitko nije vjerovao. Na zadivljenost njemačkog pokreta otpora, papa je bio za to. U početku je bio veza između britanske vlade i njemačkog pokreta otpora, no uloga mu je postupno narasla tako da više nije bio samo saveznik nego aktivni urotnik. U papinskim odajama imao je ponoćne sastanke s britanskim diplomatima, gdje su pokušavali organizirati nekakvi državni udar u Berlinu. Do kraja rata sudjelovao je papa u trima urotama za uklanjanje Hitlera, no nijedna nije uspjela. Njemački antinacisti inzistirali su da papa nikad ne proziva poimence naciste i Hitlera, jer ako bi to učinio, u Njemačkoj bi ga optužili da radi za inozemne sile što bi od njemačkih katolika napravilo sumnjive elemente, izložilo ih osvetama i represiji režima te bi katolicima u Njemačkoj uvelike bile uskraćene slobode djelovanja u radu i otporu nacistima. Papa se držao tog savjeta cijeli rat.<ref name="Pope Pius XII emerges as hero"/></div></td></tr>
<tr><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><br/></td><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><br/></td></tr>
<tr><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>=== Pio XII. i Židovi u Holokaustu===</div></td><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>=== Pio XII. i Židovi u Holokaustu===</div></td></tr>
</table>WikiSysophttps://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Pio_XII.&diff=359609&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)2021-12-01T04:40:26Z<p>Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)</p>
<table style="background-color: #fff; color: #202122;" data-mw="interface">
<col class="diff-marker" />
<col class="diff-content" />
<col class="diff-marker" />
<col class="diff-content" />
<tr class="diff-title" lang="hr">
<td colspan="2" style="background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;">←Starija inačica</td>
<td colspan="2" style="background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;">Inačica od 04:40, 1. prosinca 2021.</td>
</tr><tr><td colspan="2" class="diff-lineno" id="mw-diff-left-l40">Redak 40:</td>
<td colspan="2" class="diff-lineno">Redak 40:</td></tr>
<tr><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><br/></td><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><br/></td></tr>
<tr><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>=== Pio XII. i Njemačka ===</div></td><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>=== Pio XII. i Njemačka ===</div></td></tr>
<tr><td class="diff-marker" data-marker="−"></td><td style="color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #ffe49c; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>Prema istraživanjima Marka Rieblinga, Pija su upletali u pokušaje urota da se Njemačka riješi Hitlera. O tome je napisao knjigu ''Church of Spies'' i na kraju je o tome snimljen film. <ref name="What the Catholic Church did">{{<del style="font-weight: bold; text-decoration: none;">cite </del>web|language=eng.|url=https://aleteia.org/2020/01/29/what-the-catholic-church-did-during-the-holocaust-is-subject-of-un-panel/|title=What the Catholic Church did during the Holocaust is subject of UN panel|work=Aleteia|date=29. siječnja 2020.|author=John Burger|accessdate=31. siječnja 2020.}}</ref><ref name="Pope Pius XII emerges as hero">{{<del style="font-weight: bold; text-decoration: none;">cite </del>web|language=eng.|url=https://aleteia.org/2016/09/04/pope-pius-xii-emerges-as-hero-in-fight-against-hitler/|title=Pope Pius XII emerges as hero in fight against Hitler|work=Aleteia|date=4. rujna 2016.|author=John Burger|accessdate=31. siječnja 2020.}}</ref> Listopada 1939. prišla mu je skupina disidentskih časnika njemačke vojske. Bojali su se da ako Hitler pobijedi u ratu da će nacisti razoriti aristokraciju, kršćanstvo i mnoge druge stvari tako dragocjene konzervativnim Nijemcima. Namjeravali su ukloniti Hitlera i dogovoriti mir sa zapadnim Saveznicima. Htjeli su da im papa bude inozemni tajni agent, zato što je javno bio nepristrana osoba i zbog njegove reputacije diskretnosti. Urotnici, svjesni Nijemci smatrali su Pija jedinom silom u koju su se mogli pouzdati, među silama kojima nitko nije vjerovao. Na zadivljenost njemačkog pokreta otpora, papa je bio za to. U početku je bio veza između britanske vlade i njemačkog pokreta otpora, no uloga mu je postupno narasla tako da više nije bio samo saveznik nego aktivni urotnik. U papinskim odajama imao je ponoćne sastanke s britanskim diplomatima, gdje su pokušavali organizirati nekakvi državni udar u Berlinu. Do kraja rata sudjelovao je papa u trima urotama za uklanjanje Hitlera, no nijedna nije uspjela. Njemački antinacisti inzistirali su da papa nikad ne proziva poimence naciste i Hitlera, jer ako bi to učinio, u Njemačkoj bi ga optužili da radi za inozemne sile što bi od njemačkih katolika napravilo sumnjive elemente, izložilo ih osvetama i represiji režima te bi katolicima u Njemačkoj uvelike bile uskraćene slobode djelovanja u radu i otporu nacistima. Papa se držao tog savjeta cijeli rat.<ref name="Pope Pius XII emerges as hero"/></div></td><td class="diff-marker" data-marker="+"></td><td style="color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #a3d3ff; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>Prema istraživanjima Marka Rieblinga, Pija su upletali u pokušaje urota da se Njemačka riješi Hitlera. O tome je napisao knjigu ''Church of Spies'' i na kraju je o tome snimljen film. <ref name="What the Catholic Church did">{{<ins style="font-weight: bold; text-decoration: none;">Citiraj </ins>web|language=eng.|url=https://aleteia.org/2020/01/29/what-the-catholic-church-did-during-the-holocaust-is-subject-of-un-panel/|title=What the Catholic Church did during the Holocaust is subject of UN panel|work=Aleteia|date=29. siječnja 2020.|author=John Burger|accessdate=31. siječnja 2020.}}</ref><ref name="Pope Pius XII emerges as hero">{{<ins style="font-weight: bold; text-decoration: none;">Citiraj </ins>web|language=eng.|url=https://aleteia.org/2016/09/04/pope-pius-xii-emerges-as-hero-in-fight-against-hitler/|title=Pope Pius XII emerges as hero in fight against Hitler|work=Aleteia|date=4. rujna 2016.|author=John Burger|accessdate=31. siječnja 2020.}}</ref> Listopada 1939. prišla mu je skupina disidentskih časnika njemačke vojske. Bojali su se da ako Hitler pobijedi u ratu da će nacisti razoriti aristokraciju, kršćanstvo i mnoge druge stvari tako dragocjene konzervativnim Nijemcima. Namjeravali su ukloniti Hitlera i dogovoriti mir sa zapadnim Saveznicima. Htjeli su da im papa bude inozemni tajni agent, zato što je javno bio nepristrana osoba i zbog njegove reputacije diskretnosti. Urotnici, svjesni Nijemci smatrali su Pija jedinom silom u koju su se mogli pouzdati, među silama kojima nitko nije vjerovao. Na zadivljenost njemačkog pokreta otpora, papa je bio za to. U početku je bio veza između britanske vlade i njemačkog pokreta otpora, no uloga mu je postupno narasla tako da više nije bio samo saveznik nego aktivni urotnik. U papinskim odajama imao je ponoćne sastanke s britanskim diplomatima, gdje su pokušavali organizirati nekakvi državni udar u Berlinu. Do kraja rata sudjelovao je papa u trima urotama za uklanjanje Hitlera, no nijedna nije uspjela. Njemački antinacisti inzistirali su da papa nikad ne proziva poimence naciste i Hitlera, jer ako bi to učinio, u Njemačkoj bi ga optužili da radi za inozemne sile što bi od njemačkih katolika napravilo sumnjive elemente, izložilo ih osvetama i represiji režima te bi katolicima u Njemačkoj uvelike bile uskraćene slobode djelovanja u radu i otporu nacistima. Papa se držao tog savjeta cijeli rat.<ref name="Pope Pius XII emerges as hero"/></div></td></tr>
<tr><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><br/></td><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><br/></td></tr>
<tr><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>=== Pio XII. i Židovi u Holokaustu===</div></td><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>=== Pio XII. i Židovi u Holokaustu===</div></td></tr>
</table>WikiSysophttps://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Pio_XII.&diff=31355&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-08-15T22:42:59Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<a href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Pio_XII.&diff=31355">Prikaži promjene</a>WikiSysop