<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Pisanica</id>
	<title>Pisanica - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Pisanica"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Pisanica&amp;action=history"/>
	<updated>2026-08-07T14:09:14Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.36.2</generator>
	<entry>
		<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Pisanica&amp;diff=407364&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta  (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Pisanica&amp;diff=407364&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2022-01-02T14:33:34Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatska zamjena teksta  (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)&lt;/p&gt;
&lt;table style=&quot;background-color: #fff; color: #202122;&quot; data-mw=&quot;interface&quot;&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;tr class=&quot;diff-title&quot; lang=&quot;hr&quot;&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;←Starija inačica&lt;/td&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;Inačica od 14:33, 2. siječnja 2022.&lt;/td&gt;
				&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot; id=&quot;mw-diff-left-l1&quot;&gt;Redak 1:&lt;/td&gt;
&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot;&gt;Redak 1:&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;−&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #ffe49c; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--'''Pisanica'''--&amp;gt;&lt;del style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;{{izdvojeni članak|travanj 2010.}}&lt;/del&gt;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;+&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #a3d3ff; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--'''Pisanica'''--&amp;gt;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;[[Datoteka:Zagrebacko uskrsnje jaje 2 050409.jpg|mini|desno|Veliko uskršnje jaje na [[Trg bana Jelačića (Zagreb)|Tgu bana Jelačića]] u [[Zagreb]]u [[2009.]] godine.]]&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;[[Datoteka:Zagrebacko uskrsnje jaje 2 050409.jpg|mini|desno|Veliko uskršnje jaje na [[Trg bana Jelačića (Zagreb)|Tgu bana Jelačića]] u [[Zagreb]]u [[2009.]] godine.]]&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br/&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br/&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Pisanica&amp;diff=99074&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Pisanica&amp;diff=99074&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-09-04T02:38:07Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--'''Pisanica'''--&amp;gt;{{izdvojeni članak|travanj 2010.}}&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Zagrebacko uskrsnje jaje 2 050409.jpg|mini|desno|Veliko uskršnje jaje na [[Trg bana Jelačića (Zagreb)|Tgu bana Jelačića]] u [[Zagreb]]u [[2009.]] godine.]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Pisanica''' je bojom ukrašeno [[jaje]]. Običaj bojanja pisanica odvija se u vrijeme [[Uskrs]]a. Riječ je nastala od glagola ''pisati'', koji dolazi od praslavenskog ''*pьsati'' što znači ''pisati'', a od zajedničkog praindoeuropskog korijena ''*peyk'-'' = crtati, bojati, šarati; pisanice = šarenice. Pisanice su simbol novoga života i [[Uskrsnuće Isusa Krista|Isusovog uskrsnuća]]. Tradicija je preuzeta iz poganskih naroda. U prošlosti, jaja su se bojala prirodnim [[boja]]ma, a ta je tradicija i danas živa, uz to što se danas jaja bojaju i umjetnim jestivim bojama. Boje i motivi pisanica imaju [[simbol]]ičko značenje. U raznim dijelovima svijeta postoji tradicija pisanica, a najviše na istoku [[Europa|Europe]]. Najveća pisanica na svijetu nalazi se u [[Kanada|Kanadi]], a među najpoznatijima su Fabergé jaja, remek-djelo [[Rusija|ruskoga]] zlatarstva. U Hrvatskoj pisanice su duboko ukorijenjene u tradiciju. Pisanice su osim simbola života bile i tradicionalan dar, a često su ih međusobno darivali zaljubljeni s ljubavnim motivima (srca, dva [[golub]]a) ili porukama (''ovo se jaje za poljubac daje'' - [[Međimurje]]), kako ljubavnim, tako religioznim i čestitkama. Djevojke bi u [[Podravina|Podravini]] svoje dobivene pisanice ponosno stavljale na prozore, a u [[Dubrovnik]]u bi mlade zaručniku darovale tucet jaja, a budućoj svekrvi ispekle bi pletenicu od tijesta. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Povijest ==&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Easter eggs - straw decoration.jpg|mini|Pisanice ukrašene slamom.]]&lt;br /&gt;
[[Jaje]] je od davnina simbol novoga [[život]]a. Obojana jaja pronađena su i u pretpovijesnim grobovima. &amp;lt;ref&amp;gt;http://www.dobrevijesti.info/svijet-oko-nas/301-obojite-pisanice-na-tradiconalan-nain&amp;lt;/ref&amp;gt; Vjernici [[zoroastrizam|zoroastrizma]], prve [[monoteizam|monoteističke]] religije, bojali su pisanice na [[Novruz]], iransku Novu godinu, na prve dane [[proljeće|proljeća]]. Ta tradicija među [[Iranski narodi|iranskim narodima]] traje oko 2500 godina. Skulpture na zidinima [[Perzepolis]]a, pokazuju kako narod nosi pisanice kralju&amp;lt;ref&amp;gt;{{eng icon}} {{citat knjiga|prezime=Shapur Shahbazi|ime=Alireza|naslov=Persepolis|serija=[[Encyclopædia Iranica]]|izdavač=Columbia University|lokacija=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/persepolis|datum=15. kolovoza 2009.}}&amp;lt;/ref&amp;gt;. Stari Egipćani vjerovali su, da je život nastao iz jajeta. Imali su običaj darivanja pisanica u proljeće kao simbol probuđenoga života.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Židovi]] imaju svečanost [[seder]] na početku blagdana [[Pasha|Pashe]] (krajem ožujka ili u travnju), prilikom koje je posluženo i tvrdo kuhano jaje u slanoj [[voda|vodi]] kao simbol.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Augustin|Sv. Augustin]] u [[5. stoljeće|5. stoljeću]] spominje jaje i izlazak pileta iz ljuske kao simbole novoga života, [[Uskrsnuće Isusa Krista|Isusova uskrsnuća]] i izlaska iz groba. [[Papa]] [[Grgur I.|Grgur I. Veliki]] u [[6. stoljeće|6. stoljeću]] preporučio je misionarima, da se pojedini folklorni elementi starih religijskih poganskih svečanosti uklope u kršćanske svetkovine u slučajevima kada je to bilo moguće.  Na taj su način pogani lakše prihvaćali kršćanstvo. Kršćansko svetkovanje Uskrsa poklapalo se vremenski s poganskim blagdanom Eostre u [[Germani|germanskim]] narodima. Jaje i [[zec]] uzeti su kao simboli iz blagdana Eostre i postali su dio kršćanske proslave Uskrsa. Glinena jaja nađena su u [[Germani|germanskim]], [[Avari|avarskim]], skandinavskim i praslavenskim grobovima, prije dolaska [[Slaveni|Slavena]] u ove krajeve i prije pojave kršćanstva. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Postoji povijesni dokument o darivanju pisanica na dvoru engleskog kralja [[Edvard I. Dugonogi|Edvarda I]]. [[1290.]] godine.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U [[SAD]]-u postoji tradicija utrke i rolanja pisanica na livadi ispred Bijele kuće u [[Washington]]u na [[Uskrsni ponedjeljak]] počevši od [[1878.]] godine pod pokroviteljstvo američkoga predsjednika. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U [[Kanada|kanadskom]] gradu Vegrevilleu, [[Ukrajinci|ukrajinska]] manjina postavila je u gradskome parku najveću pisanicu na svijetu [[1975.]] godine u sklopu obilježavanja 100. obljetnice kanadske policije. &amp;lt;ref&amp;gt;http://travel.webshots.com/photo/2794049780101453251XNasTH&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Bojanje pisanica ==&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Drapanka001.jpg|mini|desno|[[Pisanica]] obojana pomoću [[Crveni luk|crvenog luka]] i [[vosak|voska]].]]&lt;br /&gt;
Jaje je vrlo prikladan predmet za bojanje, zbog svoga obloga [[oblik]]a i dovoljno čvrste ljuske. Za bojanje se mogu uzeti jaja bilo koje [[ptice]], najčešće su [[kokoš]]ja jaja. U prošlosti su se jaja bojala na prirodne načine, a ta je tradicija i danas živa, uz to što se danas jaja bojaju i umjetnim jestivim bojama. Prije bojanja, jaje se može i ispuhati; kroz probušenu rupicu iscure [[bjelanjak]] i [[žumanjak]] pa ostane samo ljuska jajeta. Tako jaje ima duži vijek trajanja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najčešće prirodno bojanje jaja je pomoću ljuske [[crveni luk|crvenog luka]], a rjeđe od [[cikla|cikle]], korijena [[broč]]a ili [[crveni radič|crvenog radiča]] da bi se dobila [[crvena]] boja &amp;lt;ref&amp;gt;http://www.hic.hr/uskrs-hrvata02.htm&amp;lt;/ref&amp;gt;. Pisanice su znale dobiti i [[crna|crnu]] boju bojanjem čađom ili bobicama [[bazga|bazge]] ili [[dud]]a, a često je bilo i bojanje [[hrast]]ovom korom da bi se dobila [[smeđa]] boja. Uz crvenu, crnu i smeđu, [[zelena]] se boja dobivala od raznog bilja, najčešće od [[špinat]]a, [[kopriva|koprive]] ili [[poriluk]]a. Pritom se osim potpunog bojanja moglo jaje prešarati voskom, a tek onda obojiti. Nakon kuhanja i bojanja skida se sloj voska ispod kojeg jaje ostaje prirodne boje. Često se jaje umatalo u tkaninu unutar koje se postavila kakva travka ili listić, često [[djetelina]], tako da bi jaje istim postupkom dobilo zanimljiv ukras. U Podravini i većem dijelu Slavonije, biljni ornamenti gotovo su jedini ukras &amp;lt;ref&amp;gt;http://www.coolinarika.com/clanak/uskrs&amp;lt;/ref&amp;gt;. U [[Slavonija|Slavoniji]] su često kombinacije biljnih ornamenata i [[geometrija|geometrijskih]] ukrasnih likova. U [[Dalmacija|Dalmaciji]] se kao simboli mogu naći [[srce]], [[rozeta (dizajn)|rozeta]] ili nešto slično.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Posebna je tehnika ukrašavanja pisanica, osim šaranja voskom i ukrašavanja biljkama, bilo i ukrašavanje [[slama|slamom]]. Jaja bi se omatala slamkama, da se dobiju razni oblici ili bi se pak slamke razrezale i lijepile na jaja tvoreći raznolike ukrase i šare.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U današnje vrijeme, industrijski se proizvode pisanice od [[drvo|drveta]], [[metal]]a, [[plastika|plastike]], kao i jestive od [[čokolada|čokolade]]. U [[SAD]]-u se proizvode i jaja, koja kada se pritisnu ispuštaju piskutav zvuk ili melodiju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Simbolika pisanica== &lt;br /&gt;
=== Simbolika boja ===&lt;br /&gt;
[[Datoteka:American Easter Eggs 2800px.jpg|mini|desno|Pisanice iz [[SAD]]-a.]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Boja|Boje]] na pisanicama imaju bogato [[simbol]]ičko značenje. Pisanice mogu biti jednobojne, dvobojne ili višebojne. Nekada se vjerovalo, da višebojna jaja imaju posebnu snagu. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* [[Crvena]] boja na pisanicama predstavlja duhovnu budnost, djelotvornost, [[milosrđe]], radost života i ljubavi. Kršćanski je simbol [[Krist]]ove muke, Božje ljubavi, nade, energičnosti i služenja Crkve.&lt;br /&gt;
* [[Bijela]] boja simbolizira čistoću, [[svjetlost]], [[rođenje]], [[djevičanstvo]] i [[radost]].&lt;br /&gt;
* [[Žuta]] boja pisanica označava svjetlost, žetvu, mladost, čistoću. Kršćanski je simbol nagrade i priznanja.&lt;br /&gt;
* [[Zlatna]] boja simbolizira duhovnost i mudrost.&lt;br /&gt;
* [[Crna]] boja predstavlja vječnost, [[smrt]], [[strah]] i neznanje.&lt;br /&gt;
* [[Plava]] boja simbolizira istinu, [[nebo]], dobro [[zdravlje]] i vjernost.&lt;br /&gt;
* [[Zelena]] boja označava plodnost, zdravlje, nadu, svježinu i bogatstvo. Kršćanski je simbol pobjede života nad smrću, nade i blagostanja.&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Sorbische Ostereier.jpg|mini|desno|Uskrsna jaja]]&lt;br /&gt;
* [[Ružičasta]] boja simbolizira uspjeh i zadovoljstvo.&lt;br /&gt;
* [[Smeđa]] boja pisanica predstavlja velikodušnost, žetvu i [[tlo]].&lt;br /&gt;
* [[Ljubičasta]] boja simbolizira vjeru, povjerenje, strpljivost i [[post]].&lt;br /&gt;
* [[Narančasta]] boja označava izdržljivost, snagu, ambicioznost.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kombinacija boja na pisanici također ima simboličko značenje:&lt;br /&gt;
* [[Bijela]] i [[crna]] boja na pisanici simboliziraju žalost, poštovanje pokojnih.&lt;br /&gt;
* [[Crvena]] i crna boja zajedno predstavljaju neukost koja proizlazi iz strasti.&lt;br /&gt;
* Crvena i bijela boja označuju poštovanje.&lt;br /&gt;
* [[Četiri]] i više boja na jednoj pisanici simbolizira [[obitelj]]sku sreću, [[mir]] i [[ljubav]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Simbolika motiva ===&lt;br /&gt;
[[Datoteka:UkiePysanky2006.jpg|mini|desno|Pisanice iz [[Ukrajina|Ukrajine]].]]&lt;br /&gt;
Na pisanicama mogu se naći različiti motivi, ornamenti i uzorci. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[geometrija|Geometrijski]] ornamenti poput [[crta]], [[kvadrat]]a i trokuta čest su ukras pisanica. &lt;br /&gt;
* [[Trokut]] ima vrlo bogato simboliku pa može na pisanicama predstavljati [[Presveto Trojstvo (nauk)|Presveto Trojstvo]], tri elementa: [[zrak]], vodu i vatru, muškarca, ženu i dijete kao cjelinu itd.&lt;br /&gt;
* [[Točka|Točke]] predstavljaju suze [[Djevica Marija|Blažene Djevice Marije]] i zvijezde. &lt;br /&gt;
* [[Spirala]] simbolizira vječnost, besmrtnost, misterij [[život]]a i [[smrt]]i.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Biljni motivi često se mogu naći na pisanicama. Obično su stilizirani. &lt;br /&gt;
* [[Cvijeće]] simbolizira ljepotu, eleganciju i mudrost.&lt;br /&gt;
* [[Voće]] simbolizira [[prijateljstvo]], snažnu, odanu ljubav i Božju ljubav.&lt;br /&gt;
* Klas [[pšenica|pšenice]] predstavlja blagostanje.&lt;br /&gt;
* Hrastova grančica, list i žir simboliziraju snagu, dugovječnost, muževnost.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Životinjski motivi rijetko se pojavljuju. Obično simboliziraju snagu i [[zdravlje]] te dug i plodan život.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Među ostalim motivima: [[srce]] simbolizira ljubav, sunce predstavlja snagu, [[sidro]] nadu, [[val]]ovi označuju bogatstvo, ljestve simboliziraju sreću, a košara majčinstvo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Kršćanska simbolika ===&lt;br /&gt;
[[Jaje]] unutar ljuske sadrži novi [[život]], koji se rađa probijanjem [[ljuska|ljuske]]. Kao takvo, jaje je [[simbol]] novoga života te [[Isus]]ova napuštanja groba i uskrsnuća. [[Crvena]] boja pisanica simbolizira Isusovu Krv, čijim je prolijevanjem dao žrtvu za otkupljenje ljudskoga roda. I znakovi na pisanicama imaju svoje simbolično značenje: [[krug]] oko jajeta predstavlja vječnost, točkice su [[Sveta Marija|Marijine]] suze, dok je [[trokut]] simbol [[Presveto Trojstvo (nauk)|Presvetog Trojstva]]. &amp;lt;ref&amp;gt;http://www.crozilla-nekretnine.com/content/Interijer/Tekstil-i-dekor/uskrsni-ukrasi-806.htm&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kod [[Pravoslavlje|pravoslavnih]] vjernika, pisanica je spomen na [[Uskrsnuće Isusa Krista|Isusovo uskrsnuće]]. Njena čvrsta ljuska simbolizira zapečaćeni grob, u kojem je bilo Isusovo tijelo. Probijanje ljuske je simbol Isusova uskrsnuća. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na [[Vazmeno bdijenje]], katolici i pravoslavni vjernici nose košare pune pisanica, te [[hrana|hranu]] koju će blagovati na Uskrs, da ih blagoslovi [[svećenik]]. Postoji [[legenda]] među pravoslavnim vjernicima, da je [[Marija Magdalena]] ponijela kuhana jaja na Isusov grob, da ih podijeli s drugim ženama. Kada je susrela Isusa, prema legendi jaja su poprimila sjajnu crvenu boju. &amp;lt;ref&amp;gt;Traditions of Great Lent and Holy Week, Melkite Greek Catholic Eparchy of Newton&amp;lt;/ref&amp;gt; &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na pisanicama mogu se naći kršćanski motivi: [[križ]], stilizirane Marijine suze, trokut s okom u sredini kao simbol [[Bog]]a, citati iz [[Biblija|Biblije]], riba kao simbol prvih kršćana i dr.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Običaji i tradicije ==&lt;br /&gt;
=== Hrvatska ===&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Pisanice 08042012 2.jpg|mini|Pisanice obojane kuhanjem uz ljuske crvenoga luka]]&lt;br /&gt;
Bojanje pisanica duboko je ukorijenjeno u [[Hrvatska|hrvatskoj]] tradiciji. [[glina|Glinena]] jaja pronađena su u grobovima starih naroda na našem prostoru, prije dolaska [[Hrvati|Hrvata]]. Za bojanje pisanica, koristile su se prirodne boje, najčešće [[crvena]] dobivena kuhanjem ljuski crvenoga luka. Crne pisanice karakteristične su za [[Međimurje]]. Boja se dobila od bobica bazge ili čađe. Motivi na pisanicama radili su se struganjem [[igla]]ma, skalpelima ili [[nož]]ićima. Koristio se i [[vosak]], tako da se na vrh pera ili tankoga [[drvo|drvenoga]] štapića stavila kuglica voska, koji se rastalio na plamenu [[svijeća|svijeće]]. &amp;lt;ref&amp;gt;http://www.zbornica.com/index.php?option=com_content&amp;amp;view=article&amp;amp;id=211:pisanice&amp;amp;catid=103:radionice&amp;amp;Itemid=95&amp;lt;/ref&amp;gt; Kada se završilo crtanje voskom, jaje se stavilo u boju i kuhalo. Na kraju se premazalo komadićem [[slanina|slanine]] radi sjaja. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Motivi na pisanicama bili su:&lt;br /&gt;
* [[biljka|biljni]]: [[cvijeće]], klas pšenice, [[djetelina]], [[vinova loza]]; &lt;br /&gt;
* [[životinje|životinjski]]: [[ptice]], [[leptiri]], [[zečevi]];&lt;br /&gt;
* [[Kršćanstvo|kršćanski]]: [[križ]], citati iz [[Biblija|Biblije]];&lt;br /&gt;
* [[Hrvatska|hrvatski]]: [[pleter]], [[hrvatski grb]], stihovi iz rodoljubnih pjesama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pisanice su darivali zaljubljeni s ljubavnim motivima (srca, dva [[golub]]a) ili porukama (''ovo se jaje za poljubac daje'' - [[Međimurje]]), kako ljubavnim, tako religioznim i čestitkama. Djevojke bi u [[Podravina|Podravini]] svoje dobivene pisanice ponosno stavljale na prozore, a u [[Dubrovnik]]u bi mlade zaručniku darovale tucet jaja, a budućoj svekrvi ispekle bi pletenicu od tijesta. U okolici [[Đurđevac|Đurđevca]] na pisanicu se pisala čestitka s dobrim željama. U bogato ukrašenim košarama hrana se nosila u [[crkva|crkvu]] na blagoslov na [[Vazmeno bdijenje]]. Pisanice su se darivale susjedima i rođacima. Bio je i običaj tucanja jaja. Pobjednik je onaj čije jaje ostane neoštećeno. [[Djeca]] su se igrala gađanja jaja novčićem.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Od [[2008.]] godine pisanica u Hrvatskoj ima status nematerijalnoga dobra. Turistička zajednica [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačke županije]] je [[2009.]] godine pokrenula projekt izrade velikih uskršnjih jaja oslikanih u maniri [[naiva|naive]] u suradnji sa slikarima naivcima članovima Udruge [[Hlebine|hlebinskih]] slikara i kipara, Udruge &amp;quot;Molvarski likovni krug&amp;quot; i Likovne sekcije &amp;quot;Podravka 72&amp;quot;. &amp;lt;ref&amp;gt;http://www.tz-koprivnicko-krizevacka.hr/index.php?option=com_content&amp;amp;task=view&amp;amp;id=313&amp;amp;Itemid=62&amp;lt;/ref&amp;gt; U suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom velika uskršnja jaja, krasila su trgove gradova i mjesta u Hrvatskoj i u inozemstvu, kao što su: [[Madrid]], [[New York]], [[Budimpešta]], [[Bratislava]], [[Klagenfurt]], [[Zagreb]], [[Varaždin]], [[Koprivnica]], [[Bjelovar]], [[Đurđevac]], [[Križevci]], [[Molve]] i dr.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Svijet ===&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Drapanka003.jpg|mini|desno|Pisanica iz [[Poljska|Poljske]].]]&lt;br /&gt;
* U [[Ukrajina|Ukrajini]] ukrašavanje pisanica ima jako dugu tradiciju, koja seže gotovo u [[antika|antička]] vremena. Pisanice bojaju najčešće žene. Obično se koristi dekorativna tehnika [[batik]] uz pomoć [[vosak|voska]] te druge tehnike: kuhana jaja uranjaju se u prirodne [[boja|boje]], na jaja se stavljaju [[list]]ići biljaka, preko njih se omota [[tkanina]] te se urone u boju. Gotovo svaki dio Ukrajine ima svoj način bojanja uskršnjih jaja. Boje i stilovi imaju simboličko značenje. Velike [[obitelj]]i načine i po 60 pisanica. Nose se u [[Uskrs]] u crkvu, da ih posveti svećenik. Nakon toga, jedna ili dvije poklone se svećeniku, deset do petnaest poklone se [[djeca|djeci]] i unucima. Neudane djevojke poklanjaju uskršnja jaja mladićima, prema kojima gaje simpatije. Nekoliko jaja se stavi uz domaće životinje sa željom, da imaju zdravo i brojno potomstvo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* U [[Poljska|Poljskoj]] je bojanje pisanica sastavni dio Uskrsa. Najstarija sačuvana pisanica potječe iz [[10. stoljeće|10. stoljeća]], a vjeruje se da je običaj počeo i ranije. U prošlosti, samo su žene bojale jaja. Muškarci nisu smjeli ući u [[kuća|kuću]] tijekom procesa, jer se vjerovalo da bi to donijelo nesreću. Do [[12. stoljeće|12. stoljeća]], Crkva je zabranjivala konzumaciju jaja za vrijeme [[Uskrs]]a. Time se željela distancirati od poganskih običaja prema kojima su jaja simbol kulta mrtvih i ponovnog rođenja. Kasnije je zabrana ukinuta, s time da je bila obavezna posebna [[molitva]] prije jedenja jaja. Danas, članovi obitelji prije svečanoga uskršnjega doručka jedni drugima daruju pisanice. A dan prije na [[Velika subota|Veliku subotu]] pridaje se velika pažnja blagoslovu hrane u crkvi. Košare se posebno ukrašaju. U manjim mjestima, [[svećenik]] dolazi blagosloviti hranu u kuće vjernika, a u gradovima hrana se blagoslivlja u crkvama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:OnionEasterEgg1.JPG|mini|desno|Pisanica iz [[Slovenija|Slovenije]].]]&lt;br /&gt;
* U [[Slovenija|Sloveniji]] jaja se tvrdo kuhaju i bojaju prirodnim bojama. Najčešća je [[crvena]] [[boja]] dobivena od ljuski crvenog luka. Crvene pisanice simbol su prolivene [[Isus]]ove Krvi. U pokrajini [[Bela Krajina]] postoji posebna tradicija bojanja pisanica. Najčešće su crveno-crne boje ukrašene ornamentima i [[vuna|vunom]]. Pisanice su bojale djevojke. Najljepše su poklanjale voljenom mladiću i tako mu iskazivale [[ljubav]]. U [[Vrhnika|Vrhniki]] postoji posebna tehnika izrade pisanica. Na ljusci jajeta probuši se nekoliko tisuća sitnih točkica promjera manjeg od pola milimetra. &amp;lt;ref&amp;gt;http://www.vrhnika.si/index.php?m=news&amp;amp;id=2643&amp;lt;/ref&amp;gt; Za jedno takvo jaje potrebno je oko tjedan dana. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* U [[SAD]]-u tradicija je lov na pisanice - roditelji ili rodbina skriju pisanice u kući ili dvorištu/vrtu, a potom ih [[djeca]] traže. Naime, djeca vjeruju da ih je preko [[noć]]i skrio uskrsni zec zajedno s drugim slasticama ili darovima u uskrsnoj košari. Brojne obitelji odlaze na nedjeljnu uskrsnu misu ujutro, a održavaju se i uskrsne parade. Također postoji tradicionalno kotrljanje jaja na [[Uskrsni ponedjeljak]] u vrtu [[Bijela kuća|Bijele kuće]]. Tradicija postoji od [[1878.]] godine. Djeca velikim žlicama guraju jaja unutar označenih staza do cilja. Događaju prisustvuje američki predsjednik u pratnji supruge i gostiju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* U [[Belgija|Belgiji]] su slične tradicije kao u Americi, ali se i govori da uskrsna jaja donose [[zvono|zvona]] iz [[Rim]]a. Naime, priča govori da zvona sa svake crkve na tihu subotu (&amp;quot;stille Zaterdag&amp;quot;) ne zvone jer su otišla u Rim.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Eastern roll eggs in the White House in 1929.jpg|mini|desno|Rolanje pisanica ispred [[Bijela kuća|Bijele kuće]] [[1929.]] godine]]&lt;br /&gt;
* U [[Njemačka|Njemačkoj]] je nastala tradicija [[ples]]a s jajima. Na pod se stave jaja i cilj je plesati između njih, a da se ne oštete. &amp;lt;ref&amp;gt;Venetia Newall (1971) An Egg at Easter: A Folklore Study, p. 344&amp;lt;/ref&amp;gt; Tradicija postoji i u nekim drugim zemljama, tako se u [[Engleska|Engleskoj]] zove &amp;quot;hop-egg&amp;quot;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* U [[Rusija|Rusiji]] pisanice su tradicionalni suveniri. Vjernici ukrašavaju kuće i blagdanske stolove s pisanicama, koje simboliziraju početak [[život]]a. Koriste se razne tehnike ukrašavanja pisanica. Ponos Rusije su pisanice zlatarske kuće Fabergé. Prvo takvo jaje izradio je [[Petar Karl Fabergé]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* U [[Engleska|Engleskoj]] na Sveučilištu u [[Oxford]]u studentima se daruju pisanice na Veliku subotu, koja se tamo zove i Festum Ovorum ili [[engleski jezik|eng]]. &amp;quot;Egg Saturday&amp;quot;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* U [[Meksiko|Meksiku]] postoji običaj izrade jaja ispunjenih konfetima, koja se zovu &amp;quot;cascarones&amp;quot;. Jaje se ispuha od [[bjelanjak|bjelanjka]] i [[žumanjak|žumanjka]] pa ostane samo ljuska. Polovica se ljuske jajeta zdrobi, a polovica ostane i poboja se, te se u nju stave šareni konfeti, raznobojni sitni papirići i sl. Običaj se proširio i na sjeverozapad SAD-a. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Jaje kao hrana za Uskrs==&lt;br /&gt;
Prije [[Uskrs]]a je razdoblje [[korizma|korizme]], koje traje 40 dana. Nekada vjernici nisu jeli [[jaja]] u korizmi, a taj običaj postoji i danas kod istočnih kršćana. Nastojalo se potrošiti sva jaja u domaćinstvu prije početka korizme, pogotovo dan prije na [[fašnik]]. Budući, da [[kokoš]]i nesu jaja i u korizmi, do Uskrsa se nakupila poveća količina jaja. Stoga su u mnogim narodima česta jela s jajima u uskrsno vrijeme. [[Španjolci]] za Uskrs pripremaju jelo &amp;quot;hornazo&amp;quot; s kuhanim jajima, a [[Mađari]] jaja s [[krumpir]]om. U [[Dalmacija|Dalmaciji]], [[Hrvatsko primorje|Hrvatskom primorju]] i [[Istra|Istri]] za Uskrs se priprema tradicionalni kolač [[pinca]], premaže se [[žumanjak|žumanjcima]], a sredinu nakon pečenja za ukras stavi se pisanica &amp;lt;ref&amp;gt;http://www.ver.hr/04_2007_blagujmo_kako_su_blagovali.htm&amp;lt;/ref&amp;gt;. Mnoga druga jela za Uskrs također se pripremaju od jaja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Zbirke pisanica == &lt;br /&gt;
[[Datoteka:Memory of Azov Egg.jpg|mini|desno|[[Fabergéova jaja|Fabergéovo jaje]]]]&lt;br /&gt;
Ruska [[zlatarstvo|zlatarska]] kuća Fabergé izradila je niz velikih uskršnjih [[Fabergéova jaja|Fabergéovih jaja]] za [[Rusija|ruske]] careve [[Aleksandar III., ruski car|Aleksandra III.]] i [[Nikola II., ruski car|Nikolu II.]] i za [[obitelj]] Kelch &amp;lt;ref&amp;gt;http://www.mieks.com/Faberge2/Kelch-Eggs/Kelch-Eggs.htm&amp;lt;/ref&amp;gt; te za još nekoliko naručitelja. Priča je počela, kada je ruski car Aleksandar III. poklonio uskršnje jaje svojoj supruzi Mariji Fedorovnoj. To prvo Fabergé jaje sačuvano je do danas. Carica je bila oduševljena, pa je svake godine proizvedeno bar jedno novo. Od ukupno 65 pisanica, preživjelo je 57, koje se smatraju remek-djelom zlatarske umjetnosti. Izrađene su od plemenitih metala ukrašenih biserima od [[1885.]] do [[1917.]] godine. Svako Fabergé jaje ima svoje ime, npr: labud, paun, ružin pupoljak, carević itd. Čuvaju se u [[muzej]]ima i zbirkama kolekcionara. Najviše ih se nalazi u zbirci ruskog bogataša Viktora Vekselberga te u [[Moskva|moskovskom]] muzeju na [[Kremlj]]u.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jedna od najljepših, najvećih i najvrjednijih zbirki pisanica u [[Europa|Europi]] nalazi se u [[zagreb]]ačkome Etnografskom muzeju. Najstarija pisanica je iz [[Beč]]a, a potječe iz [[1847.]] godine. Dar je biskupa [[Josip Juraj Strossmayer|Josipa Jurja Strossmayera]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Galerija ==&lt;br /&gt;
&amp;lt;gallery&amp;gt;&lt;br /&gt;
Datoteka:Traditional easter eggs in Croatia.JPG|Pisanice iz [[Slunj]]a.&lt;br /&gt;
Datoteka:Uskrsnje jaje Mt Zg 2 090609.jpg|Velika pisanica u [[Zagreb]]u.&lt;br /&gt;
Datoteka:Vegreville Pysanka.jpg|Najveća pisanica na svijetu iz [[Kanada|Kanade]].&lt;br /&gt;
|[[Ukrajina|Ukrajinske]] pisanice&lt;br /&gt;
Datoteka:Easter-Eggs-1.jpg|[[Čokolada|Čokoladne]] pisanice&lt;br /&gt;
Datoteka:WikipediaEasterEgg.jpg|Pisanica s logom [[wikipedija|wikipedije]].&lt;br /&gt;
Datoteka:Eastereggs ostereier.jpg|Pisanice u košarici.&lt;br /&gt;
Datoteka:Belarusian Easter Eggs.jpg|Pisanice iz [[Bjelorusija|Bjelorusije]].&lt;br /&gt;
&amp;lt;/gallery&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Poveznice ==&lt;br /&gt;
* [[Uskrs]]&lt;br /&gt;
* [[Uskrsnuće Isusa Krista]]&lt;br /&gt;
* [[Velika Uskršnja jaja]]&lt;br /&gt;
* [[Šarana jaja bojama grada]]&lt;br /&gt;
* [[Pinca]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Izvori ==&lt;br /&gt;
{{izvori}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Vanjske poveznice ==&lt;br /&gt;
{{commons|Easter eggs}}&lt;br /&gt;
* [http://www.zbornica.com/index.php?option=com_content&amp;amp;view=article&amp;amp;id=211:pisanice&amp;amp;catid=103:radionice&amp;amp;Itemid=95 Izrada tradicionalne hrvatske pisanice]&lt;br /&gt;
* [http://www.hic.hr/uskrs-hrvata02.htm Tradicija pisanica u Hrvata]&lt;br /&gt;
* [http://www.voanews.com/croatian/archive/2009-04/naiv2009-04-04-voa3.cfm?moddate=2009-04-04 Uskrsna pisanica, djelo Udruge hlebinskih slikara i kipara]&lt;br /&gt;
* [http://www.cyberbulevar.com/kuhar/razno/uskrsnje-jaje--jedna-mala-misterija/20080321/ Uskršnje jaje]&lt;br /&gt;
* [http://www.radiodalmacija.hr/Vijesti/tabid/3497/articleType/ArticleView/articleId/1181/Zato-bojamo-uskrnja-jaja.aspx Zašto bojamo uskršnja jaja?]&lt;br /&gt;
* [http://metro-portal.hr/vijesti/hrvatska/najveca-pisanica-u-europi Najveća pisanica u Europi]&lt;br /&gt;
* [http://www.lan-wars.com/content/view/1011/2/ Uskrsno jaje kao simbol života]&lt;br /&gt;
* [http://www.samogradnja.info/kuhanje-i-recepti/54-kolai/46-prirodno-farbanje-jaja-za-uskrs Bojanje pisanica na tradicionalan način]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{Primijenjene umjetnosti}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Uskrs]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Hrvatska kulturna baština]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Iranska kultura]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Primijenjene umjetnosti]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>