Plamen - Povijest promjena

WikiSysop: file->datoteka

2022-05-01T16:15:53Z

file->datoteka

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)

2021-12-02T00:20:39Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 00:20, 2. prosinca 2021.
Redak 5:		Redak 5:
	[[Boja]] i [[temperatura]] plamena ovisi o vrsti [[gorivo\|goriva]] koje sudjeluje u izgaranju, što možemo primijetiti ako držimo upaljeni [[upaljač]] u blizini upaljene [[svijeća\|svijeće]]. Ako upotrijebimo toplinu na [[molekula\|molekule]] fitilja svijeće, one će isparavati. U tom stanju, one mogu reagirati sa [[kisik]]om u zraku, što daje dovoljno [[toplina\|topline]], koja će ponovo [[isparavanje\|isparavati]] molekule fitilja svijeće i tako održavati ravnomjerni plamen. Visoka temperature plamena uzrokuje isparavanje i molekula goriva (vosak), koje se raspadaju, stvarajući različite produkte nekompletnog izgaranja i slobodne radikale ('''slobodni radikali''' su atomi, molekule i ioni, koji imaju neparan broj elektrona, pa su time izuzetno kemijski reaktivni), koji međusobno reagiraju i sa oksidansom koji je prisutan ('''oksidans''' je tvar koja prima elektrone i time oksidira druge tvari). Dovoljna [[energija\|energije]] u plamenu će pobuditi elektrone u nekim kratkotrajnim prijelaznim reakcijama, kao recimo nastanak CH i C<sub>2</sub>, koje rezultiraju u emisiji vidljive [[svjetlost\|svjetlosti]], jer imaju višak energije. Što je temperatura izgaranja plamena veća, to je i veća energija elektromagnetskog zračenja, kojeg isijava plamen (vidi [[crno tijelo]]).		[[Boja]] i [[temperatura]] plamena ovisi o vrsti [[gorivo\|goriva]] koje sudjeluje u izgaranju, što možemo primijetiti ako držimo upaljeni [[upaljač]] u blizini upaljene [[svijeća\|svijeće]]. Ako upotrijebimo toplinu na [[molekula\|molekule]] fitilja svijeće, one će isparavati. U tom stanju, one mogu reagirati sa [[kisik]]om u zraku, što daje dovoljno [[toplina\|topline]], koja će ponovo [[isparavanje\|isparavati]] molekule fitilja svijeće i tako održavati ravnomjerni plamen. Visoka temperature plamena uzrokuje isparavanje i molekula goriva (vosak), koje se raspadaju, stvarajući različite produkte nekompletnog izgaranja i slobodne radikale ('''slobodni radikali''' su atomi, molekule i ioni, koji imaju neparan broj elektrona, pa su time izuzetno kemijski reaktivni), koji međusobno reagiraju i sa oksidansom koji je prisutan ('''oksidans''' je tvar koja prima elektrone i time oksidira druge tvari). Dovoljna [[energija\|energije]] u plamenu će pobuditi elektrone u nekim kratkotrajnim prijelaznim reakcijama, kao recimo nastanak CH i C<sub>2</sub>, koje rezultiraju u emisiji vidljive [[svjetlost\|svjetlosti]], jer imaju višak energije. Što je temperatura izgaranja plamena veća, to je i veća energija elektromagnetskog zračenja, kojeg isijava plamen (vidi [[crno tijelo]]).

	Osim kisika kao oksidansa i drugi plinovi se mogu uključiti u stvaranju plamena, kao na primjer, [[vodik]] koji izgara u [[klorovodik]]u, stvara plamen i emitira plinoviti vodikov klorid (HCl), kao proizvod izgaranja.<ref>{{~~Citiraj web~~\|url=http://genchem.chem.wisc.edu/demonstrations/Inorganic/pages/Group67/chlorine_and_hydrogen.htm\|title=Reaction of Chlorine with Hydrogen}}</ref> Sljedeća kombinacija, jedna od mnogih, je reakcija [[hidrazin]]a (N<sub>2</sub>H<sub>4</sub>) i dušikovog tetraoksida (N<sub>2</sub>O<sub>4</sub>), koja se obično koristi kao pogon za [[raketa\|rakete]] – hipergoličko gorivo. Polimeri fluora mogu dovesti [[fluor]] kao oksidans za metalna goriva, npr. kombinacija [[magnezij]]/[[teflon]]/[[viton]] (MTV pirolant).		Osim kisika kao oksidansa i drugi plinovi se mogu uključiti u stvaranju plamena, kao na primjer, [[vodik]] koji izgara u [[klorovodik]]u, stvara plamen i emitira plinoviti vodikov klorid (HCl), kao proizvod izgaranja.<ref>{{Citiranje weba\|url=http://genchem.chem.wisc.edu/demonstrations/Inorganic/pages/Group67/chlorine_and_hydrogen.htm\|title=Reaction of Chlorine with Hydrogen}}</ref> Sljedeća kombinacija, jedna od mnogih, je reakcija [[hidrazin]]a (N<sub>2</sub>H<sub>4</sub>) i dušikovog tetraoksida (N<sub>2</sub>O<sub>4</sub>), koja se obično koristi kao pogon za [[raketa\|rakete]] – hipergoličko gorivo. Polimeri fluora mogu dovesti [[fluor]] kao oksidans za metalna goriva, npr. kombinacija [[magnezij]]/[[teflon]]/[[viton]] (MTV pirolant).

	[[Kemijska kinetika]] koja se javlja kod plamena je veoma složena i obično uključuje velik broj [[kemijska reakcija\|kemijskih reakcija]] i međuprodukata, obično radikala. Na primjer, da bi se opisalo izgaranje [[bioplin\|bioplina]], treba 53 vrste i 325 osnovnih reakcija. <ref>		[[Kemijska kinetika]] koja se javlja kod plamena je veoma složena i obično uključuje velik broj [[kemijska reakcija\|kemijskih reakcija]] i međuprodukata, obično radikala. Na primjer, da bi se opisalo izgaranje [[bioplin\|bioplina]], treba 53 vrste i 325 osnovnih reakcija. <ref>
Redak 118:		Redak 118:
	===Hladni plamen===		===Hladni plamen===
	[[File:Candlespace.jpg\|thumb\|Kod nulte gravitacije, prijenos topline na okolinu se ne odvija i ne može odnijeti tople proizvode izgaranja od izvora goriva, tako da plamen ima kuglasti oblik]]		[[File:Candlespace.jpg\|thumb\|Kod nulte gravitacije, prijenos topline na okolinu se ne odvija i ne može odnijeti tople proizvode izgaranja od izvora goriva, tako da plamen ima kuglasti oblik]]
	Kod nižih temperatura od 120 ºC, mješavina goriva i zraka može kemijski reagirati i stvoriti veoma slabi plamen, kojeg zovemo hladni plamen. Tu pojavu je otkrio Humpry Davy 1817. Proces ovisi o pažljivoj ravnoteži temperature i koncentracije reaktivne mješavine i ako su uvjeti povoljni, ona se može zapaliti bez vanjskog utjecaja.<ref>{{~~Citiraj web~~\|url=http://www.grc.nasa.gov/WWW/RT/RT1999/6000/6711wu.html\|title=Cool Flames and Autoignition in Microgravity\|last=Pearlman\|first=Howard\|coauthors=Chapek, Richard M.\|date=24 April 2000\|publisher=[[NASA]]\|accessdate=13 May 2010}}</ref><ref>{{Citiranje knjige\|last=Jones\|first=John Clifford \|title=Hydrocarbon process safety: a text for students and professionals\|date=September 2003\|publisher=PennWell\|location=Tulsa, OK\|isbn=9781593700041\|pages=32–33\|chapter=Low temperature oxidation}}</ref>		Kod nižih temperatura od 120 ºC, mješavina goriva i zraka može kemijski reagirati i stvoriti veoma slabi plamen, kojeg zovemo hladni plamen. Tu pojavu je otkrio Humpry Davy 1817. Proces ovisi o pažljivoj ravnoteži temperature i koncentracije reaktivne mješavine i ako su uvjeti povoljni, ona se može zapaliti bez vanjskog utjecaja.<ref>{{Citiranje weba\|url=http://www.grc.nasa.gov/WWW/RT/RT1999/6000/6711wu.html\|title=Cool Flames and Autoignition in Microgravity\|last=Pearlman\|first=Howard\|coauthors=Chapek, Richard M.\|date=24 April 2000\|publisher=[[NASA]]\|accessdate=13 May 2010}}</ref><ref>{{Citiranje knjige\|last=Jones\|first=John Clifford \|title=Hydrocarbon process safety: a text for students and professionals\|date=September 2003\|publisher=PennWell\|location=Tulsa, OK\|isbn=9781593700041\|pages=32–33\|chapter=Low temperature oxidation}}</ref>

	==Plamen u svemiru==		==Plamen u svemiru==

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)

2021-12-01T04:45:07Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)

←Starija inačica		Inačica od 04:45, 1. prosinca 2021.
Redak 5:		Redak 5:
	[[Boja]] i [[temperatura]] plamena ovisi o vrsti [[gorivo\|goriva]] koje sudjeluje u izgaranju, što možemo primijetiti ako držimo upaljeni [[upaljač]] u blizini upaljene [[svijeća\|svijeće]]. Ako upotrijebimo toplinu na [[molekula\|molekule]] fitilja svijeće, one će isparavati. U tom stanju, one mogu reagirati sa [[kisik]]om u zraku, što daje dovoljno [[toplina\|topline]], koja će ponovo [[isparavanje\|isparavati]] molekule fitilja svijeće i tako održavati ravnomjerni plamen. Visoka temperature plamena uzrokuje isparavanje i molekula goriva (vosak), koje se raspadaju, stvarajući različite produkte nekompletnog izgaranja i slobodne radikale ('''slobodni radikali''' su atomi, molekule i ioni, koji imaju neparan broj elektrona, pa su time izuzetno kemijski reaktivni), koji međusobno reagiraju i sa oksidansom koji je prisutan ('''oksidans''' je tvar koja prima elektrone i time oksidira druge tvari). Dovoljna [[energija\|energije]] u plamenu će pobuditi elektrone u nekim kratkotrajnim prijelaznim reakcijama, kao recimo nastanak CH i C<sub>2</sub>, koje rezultiraju u emisiji vidljive [[svjetlost\|svjetlosti]], jer imaju višak energije. Što je temperatura izgaranja plamena veća, to je i veća energija elektromagnetskog zračenja, kojeg isijava plamen (vidi [[crno tijelo]]).		[[Boja]] i [[temperatura]] plamena ovisi o vrsti [[gorivo\|goriva]] koje sudjeluje u izgaranju, što možemo primijetiti ako držimo upaljeni [[upaljač]] u blizini upaljene [[svijeća\|svijeće]]. Ako upotrijebimo toplinu na [[molekula\|molekule]] fitilja svijeće, one će isparavati. U tom stanju, one mogu reagirati sa [[kisik]]om u zraku, što daje dovoljno [[toplina\|topline]], koja će ponovo [[isparavanje\|isparavati]] molekule fitilja svijeće i tako održavati ravnomjerni plamen. Visoka temperature plamena uzrokuje isparavanje i molekula goriva (vosak), koje se raspadaju, stvarajući različite produkte nekompletnog izgaranja i slobodne radikale ('''slobodni radikali''' su atomi, molekule i ioni, koji imaju neparan broj elektrona, pa su time izuzetno kemijski reaktivni), koji međusobno reagiraju i sa oksidansom koji je prisutan ('''oksidans''' je tvar koja prima elektrone i time oksidira druge tvari). Dovoljna [[energija\|energije]] u plamenu će pobuditi elektrone u nekim kratkotrajnim prijelaznim reakcijama, kao recimo nastanak CH i C<sub>2</sub>, koje rezultiraju u emisiji vidljive [[svjetlost\|svjetlosti]], jer imaju višak energije. Što je temperatura izgaranja plamena veća, to je i veća energija elektromagnetskog zračenja, kojeg isijava plamen (vidi [[crno tijelo]]).

	Osim kisika kao oksidansa i drugi plinovi se mogu uključiti u stvaranju plamena, kao na primjer, [[vodik]] koji izgara u [[klorovodik]]u, stvara plamen i emitira plinoviti vodikov klorid (HCl), kao proizvod izgaranja.<ref>{{~~cite~~ web\|url=http://genchem.chem.wisc.edu/demonstrations/Inorganic/pages/Group67/chlorine_and_hydrogen.htm\|title=Reaction of Chlorine with Hydrogen}}</ref> Sljedeća kombinacija, jedna od mnogih, je reakcija [[hidrazin]]a (N<sub>2</sub>H<sub>4</sub>) i dušikovog tetraoksida (N<sub>2</sub>O<sub>4</sub>), koja se obično koristi kao pogon za [[raketa\|rakete]] – hipergoličko gorivo. Polimeri fluora mogu dovesti [[fluor]] kao oksidans za metalna goriva, npr. kombinacija [[magnezij]]/[[teflon]]/[[viton]] (MTV pirolant).		Osim kisika kao oksidansa i drugi plinovi se mogu uključiti u stvaranju plamena, kao na primjer, [[vodik]] koji izgara u [[klorovodik]]u, stvara plamen i emitira plinoviti vodikov klorid (HCl), kao proizvod izgaranja.<ref>{{Citiraj web\|url=http://genchem.chem.wisc.edu/demonstrations/Inorganic/pages/Group67/chlorine_and_hydrogen.htm\|title=Reaction of Chlorine with Hydrogen}}</ref> Sljedeća kombinacija, jedna od mnogih, je reakcija [[hidrazin]]a (N<sub>2</sub>H<sub>4</sub>) i dušikovog tetraoksida (N<sub>2</sub>O<sub>4</sub>), koja se obično koristi kao pogon za [[raketa\|rakete]] – hipergoličko gorivo. Polimeri fluora mogu dovesti [[fluor]] kao oksidans za metalna goriva, npr. kombinacija [[magnezij]]/[[teflon]]/[[viton]] (MTV pirolant).

	[[Kemijska kinetika]] koja se javlja kod plamena je veoma složena i obično uključuje velik broj [[kemijska reakcija\|kemijskih reakcija]] i međuprodukata, obično radikala. Na primjer, da bi se opisalo izgaranje [[bioplin\|bioplina]], treba 53 vrste i 325 osnovnih reakcija. <ref>		[[Kemijska kinetika]] koja se javlja kod plamena je veoma složena i obično uključuje velik broj [[kemijska reakcija\|kemijskih reakcija]] i međuprodukata, obično radikala. Na primjer, da bi se opisalo izgaranje [[bioplin\|bioplina]], treba 53 vrste i 325 osnovnih reakcija. <ref>
Redak 118:		Redak 118:
	===Hladni plamen===		===Hladni plamen===
	[[File:Candlespace.jpg\|thumb\|Kod nulte gravitacije, prijenos topline na okolinu se ne odvija i ne može odnijeti tople proizvode izgaranja od izvora goriva, tako da plamen ima kuglasti oblik]]		[[File:Candlespace.jpg\|thumb\|Kod nulte gravitacije, prijenos topline na okolinu se ne odvija i ne može odnijeti tople proizvode izgaranja od izvora goriva, tako da plamen ima kuglasti oblik]]
	Kod nižih temperatura od 120 ºC, mješavina goriva i zraka može kemijski reagirati i stvoriti veoma slabi plamen, kojeg zovemo hladni plamen. Tu pojavu je otkrio Humpry Davy 1817. Proces ovisi o pažljivoj ravnoteži temperature i koncentracije reaktivne mješavine i ako su uvjeti povoljni, ona se može zapaliti bez vanjskog utjecaja.<ref>{{~~cite~~ web\|url=http://www.grc.nasa.gov/WWW/RT/RT1999/6000/6711wu.html\|title=Cool Flames and Autoignition in Microgravity\|last=Pearlman\|first=Howard\|coauthors=Chapek, Richard M.\|date=24 April 2000\|publisher=[[NASA]]\|accessdate=13 May 2010}}</ref><ref>{{Citiranje knjige\|last=Jones\|first=John Clifford \|title=Hydrocarbon process safety: a text for students and professionals\|date=September 2003\|publisher=PennWell\|location=Tulsa, OK\|isbn=9781593700041\|pages=32–33\|chapter=Low temperature oxidation}}</ref>		Kod nižih temperatura od 120 ºC, mješavina goriva i zraka može kemijski reagirati i stvoriti veoma slabi plamen, kojeg zovemo hladni plamen. Tu pojavu je otkrio Humpry Davy 1817. Proces ovisi o pažljivoj ravnoteži temperature i koncentracije reaktivne mješavine i ako su uvjeti povoljni, ona se može zapaliti bez vanjskog utjecaja.<ref>{{Citiraj web\|url=http://www.grc.nasa.gov/WWW/RT/RT1999/6000/6711wu.html\|title=Cool Flames and Autoignition in Microgravity\|last=Pearlman\|first=Howard\|coauthors=Chapek, Richard M.\|date=24 April 2000\|publisher=[[NASA]]\|accessdate=13 May 2010}}</ref><ref>{{Citiranje knjige\|last=Jones\|first=John Clifford \|title=Hydrocarbon process safety: a text for students and professionals\|date=September 2003\|publisher=PennWell\|location=Tulsa, OK\|isbn=9781593700041\|pages=32–33\|chapter=Low temperature oxidation}}</ref>

	==Plamen u svemiru==		==Plamen u svemiru==

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-17T23:20:06Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 23:20, 17. studenoga 2021.
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Plamen'''-->[[File:Candleburning.jpg\|thumb\|150px\|Slojeviti plamen svijeće]]		<!--'''Plamen'''-->[[File:Candleburning.jpg\|thumb\|150px\|Slojeviti plamen svijeće]]
	[[File:DancingFlames.jpg\|thumb\|150px\|Plamen drvenog ugljena]]		[[File:DancingFlames.jpg\|thumb\|150px\|Plamen drvenog ugljena]]
	'''Plamen''' (od latinskog ''flamma'') je vidljivi (s emisijom svjetla), plinski dio [[vatra\|vatre]]. To je pojava kod koje dolazi do izrazitog oslobađanja energije (eksotermna reakcija), pogotovo uslijed izgaranja (samoodrživa [[redoks]] reakcija – redukcija i [[oksidacija]]).<ref>{{~~cite book~~\|last=Law\|first=C. K.\|title=Combustion physics\|publisher=Cambridge University Press\|location=Cambridge, England\|year=2006\|page=300\|chapter=Laminar premixed flames\|isbn=0521870526\|url=http://books.google.com/?id=vWgJvKMXwQ8C&pg=RA300}}</ref> Ako je plamen dovoljno topao da [[ionizacija\|ionizira]] plinove, može se pojaviti i [[plazma]]. <ref>{{~~cite book~~\|last=Verheest\|first=Frank \|title=Waves in Dusty Space Plasmas\|publisher=Kluwer Academic\|location=Norwell MA\|page=1\|chapter=Plasmas as the fourth state of matter\|isbn=0792362322\|year=2000\|url=http://books.google.com/?id=LBpPMbADNCgC&pg=PA1}}</ref>		'''Plamen''' (od latinskog ''flamma'') je vidljivi (s emisijom svjetla), plinski dio [[vatra\|vatre]]. To je pojava kod koje dolazi do izrazitog oslobađanja energije (eksotermna reakcija), pogotovo uslijed izgaranja (samoodrživa [[redoks]] reakcija – redukcija i [[oksidacija]]).<ref>{{Citiranje knjige\|last=Law\|first=C. K.\|title=Combustion physics\|publisher=Cambridge University Press\|location=Cambridge, England\|year=2006\|page=300\|chapter=Laminar premixed flames\|isbn=0521870526\|url=http://books.google.com/?id=vWgJvKMXwQ8C&pg=RA300}}</ref> Ako je plamen dovoljno topao da [[ionizacija\|ionizira]] plinove, može se pojaviti i [[plazma]]. <ref>{{Citiranje knjige\|last=Verheest\|first=Frank \|title=Waves in Dusty Space Plasmas\|publisher=Kluwer Academic\|location=Norwell MA\|page=1\|chapter=Plasmas as the fourth state of matter\|isbn=0792362322\|year=2000\|url=http://books.google.com/?id=LBpPMbADNCgC&pg=PA1}}</ref>

	[[Boja]] i [[temperatura]] plamena ovisi o vrsti [[gorivo\|goriva]] koje sudjeluje u izgaranju, što možemo primijetiti ako držimo upaljeni [[upaljač]] u blizini upaljene [[svijeća\|svijeće]]. Ako upotrijebimo toplinu na [[molekula\|molekule]] fitilja svijeće, one će isparavati. U tom stanju, one mogu reagirati sa [[kisik]]om u zraku, što daje dovoljno [[toplina\|topline]], koja će ponovo [[isparavanje\|isparavati]] molekule fitilja svijeće i tako održavati ravnomjerni plamen. Visoka temperature plamena uzrokuje isparavanje i molekula goriva (vosak), koje se raspadaju, stvarajući različite produkte nekompletnog izgaranja i slobodne radikale ('''slobodni radikali''' su atomi, molekule i ioni, koji imaju neparan broj elektrona, pa su time izuzetno kemijski reaktivni), koji međusobno reagiraju i sa oksidansom koji je prisutan ('''oksidans''' je tvar koja prima elektrone i time oksidira druge tvari). Dovoljna [[energija\|energije]] u plamenu će pobuditi elektrone u nekim kratkotrajnim prijelaznim reakcijama, kao recimo nastanak CH i C<sub>2</sub>, koje rezultiraju u emisiji vidljive [[svjetlost\|svjetlosti]], jer imaju višak energije. Što je temperatura izgaranja plamena veća, to je i veća energija elektromagnetskog zračenja, kojeg isijava plamen (vidi [[crno tijelo]]).		[[Boja]] i [[temperatura]] plamena ovisi o vrsti [[gorivo\|goriva]] koje sudjeluje u izgaranju, što možemo primijetiti ako držimo upaljeni [[upaljač]] u blizini upaljene [[svijeća\|svijeće]]. Ako upotrijebimo toplinu na [[molekula\|molekule]] fitilja svijeće, one će isparavati. U tom stanju, one mogu reagirati sa [[kisik]]om u zraku, što daje dovoljno [[toplina\|topline]], koja će ponovo [[isparavanje\|isparavati]] molekule fitilja svijeće i tako održavati ravnomjerni plamen. Visoka temperature plamena uzrokuje isparavanje i molekula goriva (vosak), koje se raspadaju, stvarajući različite produkte nekompletnog izgaranja i slobodne radikale ('''slobodni radikali''' su atomi, molekule i ioni, koji imaju neparan broj elektrona, pa su time izuzetno kemijski reaktivni), koji međusobno reagiraju i sa oksidansom koji je prisutan ('''oksidans''' je tvar koja prima elektrone i time oksidira druge tvari). Dovoljna [[energija\|energije]] u plamenu će pobuditi elektrone u nekim kratkotrajnim prijelaznim reakcijama, kao recimo nastanak CH i C<sub>2</sub>, koje rezultiraju u emisiji vidljive [[svjetlost\|svjetlosti]], jer imaju višak energije. Što je temperatura izgaranja plamena veća, to je i veća energija elektromagnetskog zračenja, kojeg isijava plamen (vidi [[crno tijelo]]).
Redak 95:		Redak 95:
	{\| class="wikitable" border="1"		{\| class="wikitable" border="1"
	! Materijal koji gori		! Materijal koji gori
	! Max. temperature plamena(°C, u zraku, difuzioni plamen)<ref name=temp>{{~~cite book~~\|url=http://books.google.com/?id=Q7Pb2wXV2woC&pg=PA4\|pages=2–4\|title=The analysis of burned human remains\|author=Christopher W. Schmidt, Steve A. Symes\|publisher=Academic Press\|year=2008\|isbn=0123725100}}</ref>		! Max. temperature plamena(°C, u zraku, difuzioni plamen)<ref name=temp>{{Citiranje knjige\|url=http://books.google.com/?id=Q7Pb2wXV2woC&pg=PA4\|pages=2–4\|title=The analysis of burned human remains\|author=Christopher W. Schmidt, Steve A. Symes\|publisher=Academic Press\|year=2008\|isbn=0123725100}}</ref>
	\|-		\|-
	\| [[Drvo]]		\| [[Drvo]]
Redak 118:		Redak 118:
	===Hladni plamen===		===Hladni plamen===
	[[File:Candlespace.jpg\|thumb\|Kod nulte gravitacije, prijenos topline na okolinu se ne odvija i ne može odnijeti tople proizvode izgaranja od izvora goriva, tako da plamen ima kuglasti oblik]]		[[File:Candlespace.jpg\|thumb\|Kod nulte gravitacije, prijenos topline na okolinu se ne odvija i ne može odnijeti tople proizvode izgaranja od izvora goriva, tako da plamen ima kuglasti oblik]]
	Kod nižih temperatura od 120 ºC, mješavina goriva i zraka može kemijski reagirati i stvoriti veoma slabi plamen, kojeg zovemo hladni plamen. Tu pojavu je otkrio Humpry Davy 1817. Proces ovisi o pažljivoj ravnoteži temperature i koncentracije reaktivne mješavine i ako su uvjeti povoljni, ona se može zapaliti bez vanjskog utjecaja.<ref>{{cite web\|url=http://www.grc.nasa.gov/WWW/RT/RT1999/6000/6711wu.html\|title=Cool Flames and Autoignition in Microgravity\|last=Pearlman\|first=Howard\|coauthors=Chapek, Richard M.\|date=24 April 2000\|publisher=[[NASA]]\|accessdate=13 May 2010}}</ref><ref>{{~~cite book~~\|last=Jones\|first=John Clifford \|title=Hydrocarbon process safety: a text for students and professionals\|date=September 2003\|publisher=PennWell\|location=Tulsa, OK\|isbn=9781593700041\|pages=32–33\|chapter=Low temperature oxidation}}</ref>		Kod nižih temperatura od 120 ºC, mješavina goriva i zraka može kemijski reagirati i stvoriti veoma slabi plamen, kojeg zovemo hladni plamen. Tu pojavu je otkrio Humpry Davy 1817. Proces ovisi o pažljivoj ravnoteži temperature i koncentracije reaktivne mješavine i ako su uvjeti povoljni, ona se može zapaliti bez vanjskog utjecaja.<ref>{{cite web\|url=http://www.grc.nasa.gov/WWW/RT/RT1999/6000/6711wu.html\|title=Cool Flames and Autoignition in Microgravity\|last=Pearlman\|first=Howard\|coauthors=Chapek, Richard M.\|date=24 April 2000\|publisher=[[NASA]]\|accessdate=13 May 2010}}</ref><ref>{{Citiranje knjige\|last=Jones\|first=John Clifford \|title=Hydrocarbon process safety: a text for students and professionals\|date=September 2003\|publisher=PennWell\|location=Tulsa, OK\|isbn=9781593700041\|pages=32–33\|chapter=Low temperature oxidation}}</ref>

	==Plamen u svemiru==		==Plamen u svemiru==

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-13T11:05:46Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 11:05, 13. studenoga 2021.
Redak 8:		Redak 8:

	[[Kemijska kinetika]] koja se javlja kod plamena je veoma složena i obično uključuje velik broj [[kemijska reakcija\|kemijskih reakcija]] i međuprodukata, obično radikala. Na primjer, da bi se opisalo izgaranje [[bioplin\|bioplina]], treba 53 vrste i 325 osnovnih reakcija. <ref>		[[Kemijska kinetika]] koja se javlja kod plamena je veoma složena i obično uključuje velik broj [[kemijska reakcija\|kemijskih reakcija]] i međuprodukata, obično radikala. Na primjer, da bi se opisalo izgaranje [[bioplin\|bioplina]], treba 53 vrste i 325 osnovnih reakcija. <ref>
	{{~~Cite web~~		{{Citiranje weba
	\|author = Gregory P. Smith, David M. Golden, Michael Frenklach, Nigel W. Moriarty, Boris Eiteneer, Mikhail Goldenberg, C. Thomas Bowman, Ronald K. Hanson, Soonho Song, William C. Gardiner, Jr., Vitali V. Lissianski, and Zhiwei Qin		\|author = Gregory P. Smith, David M. Golden, Michael Frenklach, Nigel W. Moriarty, Boris Eiteneer, Mikhail Goldenberg, C. Thomas Bowman, Ronald K. Hanson, Soonho Song, William C. Gardiner, Jr., Vitali V. Lissianski, and Zhiwei Qin
	\|title = GRI-Mech 3.0		\|title = GRI-Mech 3.0

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-26T23:33:35Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[File:Candleburning.jpg|thumb|150px|Slojeviti plamen svijeće]]
[[File:DancingFlames.jpg|thumb|150px|Plamen drvenog ugljena]]
'''Plamen''' (od latinskog ''flamma'') je vidljivi (s emisijom svjetla), plinski dio [[vatra|vatre]]. To je pojava kod koje dolazi do izrazitog oslobađanja energije (eksotermna reakcija), pogotovo uslijed izgaranja (samoodrživa [[redoks]] reakcija – redukcija i [[oksidacija]]).<ref>{{cite book|last=Law|first=C. K.|title=Combustion physics|publisher=Cambridge University Press|location=Cambridge, England|year=2006|page=300|chapter=Laminar premixed flames|isbn=0521870526|url=http://books.google.com/?id=vWgJvKMXwQ8C&pg=RA300}}</ref> Ako je plamen dovoljno topao da [[ionizacija|ionizira]] plinove, može se pojaviti i [[plazma]]. <ref>{{cite book|last=Verheest|first=Frank |title=Waves in Dusty Space Plasmas|publisher=Kluwer Academic|location=Norwell MA|page=1|chapter=Plasmas as the fourth state of matter|isbn=0792362322|year=2000|url=http://books.google.com/?id=LBpPMbADNCgC&pg=PA1}}</ref>

[[Boja]] i [[temperatura]] plamena ovisi o vrsti [[gorivo|goriva]] koje sudjeluje u izgaranju, što možemo primijetiti ako držimo upaljeni [[upaljač]] u blizini upaljene [[svijeća|svijeće]]. Ako upotrijebimo toplinu na [[molekula|molekule]] fitilja svijeće, one će isparavati. U tom stanju, one mogu reagirati sa [[kisik]]om u zraku, što daje dovoljno [[toplina|topline]], koja će ponovo [[isparavanje|isparavati]] molekule fitilja svijeće i tako održavati ravnomjerni plamen. Visoka temperature plamena uzrokuje isparavanje i molekula goriva (vosak), koje se raspadaju, stvarajući različite produkte nekompletnog izgaranja i slobodne radikale ('''slobodni radikali''' su atomi, molekule i ioni, koji imaju neparan broj elektrona, pa su time izuzetno kemijski reaktivni), koji međusobno reagiraju i sa oksidansom koji je prisutan ('''oksidans''' je tvar koja prima elektrone i time oksidira druge tvari). Dovoljna [[energija|energije]] u plamenu će pobuditi elektrone u nekim kratkotrajnim prijelaznim reakcijama, kao recimo nastanak CH i C2, koje rezultiraju u emisiji vidljive [[svjetlost|svjetlosti]], jer imaju višak energije. Što je temperatura izgaranja plamena veća, to je i veća energija elektromagnetskog zračenja, kojeg isijava plamen (vidi [[crno tijelo]]).

Osim kisika kao oksidansa i drugi plinovi se mogu uključiti u stvaranju plamena, kao na primjer, [[vodik]] koji izgara u [[klorovodik]]u, stvara plamen i emitira plinoviti vodikov klorid (HCl), kao proizvod izgaranja.<ref>{{cite web|url=http://genchem.chem.wisc.edu/demonstrations/Inorganic/pages/Group67/chlorine_and_hydrogen.htm|title=Reaction of Chlorine with Hydrogen}}</ref> Sljedeća kombinacija, jedna od mnogih, je reakcija [[hidrazin]]a (N2H4) i dušikovog tetraoksida (N2O4), koja se obično koristi kao pogon za [[raketa|rakete]] – hipergoličko gorivo. Polimeri fluora mogu dovesti [[fluor]] kao oksidans za metalna goriva, npr. kombinacija [[magnezij]]/[[teflon]]/[[viton]] (MTV pirolant).

[[Kemijska kinetika]] koja se javlja kod plamena je veoma složena i obično uključuje velik broj [[kemijska reakcija|kemijskih reakcija]] i međuprodukata, obično radikala. Na primjer, da bi se opisalo izgaranje [[bioplin|bioplina]], treba 53 vrste i 325 osnovnih reakcija. <ref>
{{Cite web
|author = Gregory P. Smith, David M. Golden, Michael Frenklach, Nigel W. Moriarty, Boris Eiteneer, Mikhail Goldenberg, C. Thomas Bowman, Ronald K. Hanson, Soonho Song, William C. Gardiner, Jr., Vitali V. Lissianski, and Zhiwei Qin
|title = GRI-Mech 3.0
|url =http://www.me.berkeley.edu/gri_mech/
}}</ref>

Postoje različiti načini rasporeda komponenti kod izgaranja u plamenu. Kod '''difuzionog plamena''', kisik i gorivo se spajaju tek kad se susreću u plamenu. Plamen svijeće je difuzioni plamen, jer prvo se dešava [[hlapljenje]] goriva, pa se stvara [[laminarno strujanje]] (slojevito) vrućeg plina, koji se miješa sa kisikom i sagorijeva.

==Boja plamena==
Boja plamena ovisi o nekoliko čimbenika, najvažniji su tipična radijacija [[crno tijelo|crnog tijela]] (isijavanje) i [[Spektroskopska vrpca|spektralni pojasevi]], dok spektralne linije emisije i spektralne linije upijanja, igraju vrlo malu ulogu. Kod tipičnog izgaranja ugljikovodika, boja plamena uglavnom ovisi o dovodu kisika i dobrom mješanju kisika i goriva, koje određuje stupanj izgaranja i time koja će se temperature postići.

U laboratoriju, pod normalnom gravitacijom i sa zatvorenim ventilom kisika, [[Bunsenov plamenik]] će goriti sa žutim plamenom, na oko 1000 °C. To je zbog užarenosti jako malih čestica čađe, koje nastaju u plamenu. Sa povećanjem dovoda kisika, manje će biti prisutno isijavanje čađe, a više će doći do potpunog izgaranja i reakcija će stvoriti dovoljno energije da pobudi ionizaciju molekula plinova, što dovodi do plavičaste boje. Spektar dobro pomiješanog kisika i potpuno izgorenog butana, stvara plamen na desnoj strani slike plave boje, posebno zbog pobuđenih molekula radikala, koje emitiraju svjetlo ispod 565 nanometara, u plavom i zelenom području, vidljivog spektra svjetlosti.
[[File:Bunsen_burner_flame_types.jpg|thumb|Različite vrste plamena Bunsenovog plamenika, koje ovise o dovodu kisika. Na lijevoj strani je bogato gorivo bez pomiješanog kisika, stvara žuti čađavi difuzijski plamen; na desno je tanak, pun pomiješanog kisika, plamen, bez [[čađa|čađe]] i boju plamena stvaraju molekule radikala, posebno CH i C2 pojasna emisija. Ljubičasta boja je smetnja zbog fotografskog procesa.]]

Temperature plamena običnog plamenika su oko 1600 ºC, svijeće oko 1400 ºC,<ref>[http://www.doctorfire.com/flametmp.html Temperatures in flames and fires]</ref> propan plamenika oko 1995 ºC, a mnogo topliji kisik + acetilen plamenik stvara 3000 ºC. Cianogen (CN)2 stvara čak i još topliji plamen, sa temperaturom 4525 ºC, kada izgara s kisikom. <ref>
{{Cite journal
|last = Thomas
|first =N.
|last2 =Gaydon, A. G.; Brewer, L.
|title = Cyanogen Flames and the Dissociation Energy of N2
|journal =The Journal of Chemical Physics
|volume =20
|issue =3
|pages =369–374
|year =1952
|doi =10.1063/1.1700426
|first2 = A. G.
|last3 = Brewer
|first3 = L.}}</ref>

Hladniji difuzioni plamen (nepotpuno izgaranje) će biti crven, malo narančast i bijel, ako temperatura raste. Što je temperature veća, to će boja biti sve više bjelija. Prijelaz se može dobro opaziti kod vatre, blizu goriva je bijela boja, iznad toga je narančasta i na kraju plamena je crvena boja, a tim redom se i temperature smanjuje. Plava boja se pojavljuje samo ako se smanji količina čađi i ako pobuđene molekule radikala prevladavaju, pa se tako plava boja može vidjeti blizu osnove svijeće, gdje je manje prisutno čađi.

Posebne boje se mogu dobiti ako se dodaju tvari koje pobuđuju plamen, a u [[analitička kemija|analitičkoj kemiji]] ta se pojava koristi u ispitivanju plamenom, da se utvrdi prisutnost nekih metalnih iona. U [[pirotehnika|pirotehnici]], neke pirotehničke boje se dodaju, da stvaraju posebne efekte za [[vatromet]].

==Temperatura plamena==
Temperatura plamena ovisi o mnogim stvarima, koje ga mogu mijenjati. Treba napomenuti da boja plamena ne određuje nužno i temperaturu plamena, jer emisija svjetlosti idealnog [[crno tijelo|crnog tijela]], nije jedina koja utječe na boju plamena, pa je zato boja plamena samo približna procjena. Čimbenici koji utječu na temperaturu plamena su:
*adijabatski plamen (adijabatski proces je proces bez prijenosa topline), što znači da temperatura plamena ovisi da li postoji prijenos topline na okolinu ili ne
*[[atmosferski tlak]]
*prisutsvo [[kisik]]a, kao dio atmosferskog zraka
*gorivo koje izgara (ovi o brzini izgaranja goriva)
*prisustvo oksidacije (gubitka elektrona) kod goriva
*temperatura okolnog zraka, recimo ako je zrak hladniji i toplina će se brže odvoditi, te će plamen biti hladnijite
*[[stehiometrija|stehiometrijski]] proces izgaranja, tako recimo i premali i preveliki dovod kisika će smanjiti temperaturu plamena
Kod požara kuća ili zgrada, plamen će obično biti crven i stvarati dosta dima. Crvena boja plamena, u odnosu na uobičajenu žutu boju plamena, nam govori da je temperatura nešto niža. To je zato što u stambenim prostorijama je nedostatak kisika i dešava se nepotpuno izgaranje, pa su temperature plamena 600 – 800 ºC. To znači da se stvara puno ugljičnog monoksida CO (koji je goriv ako je velika temperatura). Treba upozoriti na opasnost od '''“povratnog udara”''', a to se dešava kada požar dobije dovoljno kisika, onda ugljični monoksid izgara i stvara temperature sve do 2000 ºC i to je jedan od najvećih problema za [[vatrogasci|vatrogasce]].

===Uobičajene temperature plamena===
[[File:Flametest--Na.swn.jpg|thumb|Ispitivanje plamena [[natrij]]a. Treba napomenuti da žuta boja ne dolazi zbog emisije čađi (plava boja na dnu pokazuje potpuno sagorijevanje), već dolazi od spektralne linije atoma natrija, posebno veoma izražene linije D]]
To je jedan kratki vodič temperatura plamena, za različite tvari (kod 20 ºC zraka i tlaka od 1 bara):

{| class="wikitable" border="1"
|-
! Materijal koji gori
! Temperatura plamena (°C)
|-
| Vatra drvenog ugljena
| 750–1 200
|-
| [[Metan ]](prirodni plin)
| 900–1 500
|-
| [[Propan]] plamenik
| 1 200–1 700
|-
| Plamen svijeće
| ~1 100 (glavnina), vrući dio 1300–1400
|-
| [[Magnezij]]
| 1 900–2 300
|-
| [[Vodik]]ov plamenik
| Do ~2 000
|-
| Acetilen([[Etin]]) plamenik
| Do ~2 300
|-
| Kisik+acetilen plamenik
| Do ~3 300
|-
| Povratni udar kod požara
| 1 700–1 950
|-
| Bunsenov [[plamenik]]
| 900–1 600 (ovisi o dotoku kisika)
|}

{| class="wikitable" border="1"
! Materijal koji gori
! Max. temperature plamena(°C, u zraku, difuzioni plamen)<ref name=temp>{{cite book|url=http://books.google.com/?id=Q7Pb2wXV2woC&pg=PA4|pages=2–4|title=The analysis of burned human remains|author=Christopher W. Schmidt, Steve A. Symes|publisher=Academic Press|year=2008|isbn=0123725100}}</ref>
|-
| [[Drvo]]
| 1027
|-
| [[Benzin]]
| 1026
|-
| [[Metanol]]
| 1200
|-
| [[Petrolej]]
| 990
|-
| Životinjska mast
| 800–900
|-
| Drveni ugljen (kovački ,sa više zraka)
| 1390
|}

===Hladni plamen===
[[File:Candlespace.jpg|thumb|Kod nulte gravitacije, prijenos topline na okolinu se ne odvija i ne može odnijeti tople proizvode izgaranja od izvora goriva, tako da plamen ima kuglasti oblik]]
Kod nižih temperatura od 120 ºC, mješavina goriva i zraka može kemijski reagirati i stvoriti veoma slabi plamen, kojeg zovemo hladni plamen. Tu pojavu je otkrio Humpry Davy 1817. Proces ovisi o pažljivoj ravnoteži temperature i koncentracije reaktivne mješavine i ako su uvjeti povoljni, ona se može zapaliti bez vanjskog utjecaja.<ref>{{cite web|url=http://www.grc.nasa.gov/WWW/RT/RT1999/6000/6711wu.html|title=Cool Flames and Autoignition in Microgravity|last=Pearlman|first=Howard|coauthors=Chapek, Richard M.|date=24 April 2000|publisher=[[NASA]]|accessdate=13 May 2010}}</ref><ref>{{cite book|last=Jones|first=John Clifford |title=Hydrocarbon process safety: a text for students and professionals|date=September 2003|publisher=PennWell|location=Tulsa, OK|isbn=9781593700041|pages=32–33|chapter=Low temperature oxidation}}</ref>

==Plamen u svemiru==
2000. pokusi koje je provela [[NASA]], pokazali su da gravitacija igra dodatnu ulogu u oblikovanju plamena. Normalni raspored plamena kod normalne gravitacije ovisi o prijenosu topline. Kod male ili nulte gravitacije, kao u svemiru, prirodnog odvoda topline nema, plamen postaje kuglast, dobiva više plavu boju i izgaranje je bolje. <ref>[http://science.nasa.gov/headlines/y2000/ast12may_1.htm Spiral flames in microgravity], National Aeronautics and Space Administration, 2000.</ref>

== Izvori ==
{{izvori|3}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.plasma-universe.com/Image:Electric-candle-flame.jpg A candle flame strongly influenced and moved about by an electric field due to the flame having ions.]

[[Kategorija:Kemija]]

←Starija inačica		Inačica od 16:15, 1. svibnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Plamen'''-->[[~~File~~:Candleburning.jpg\|thumb\|150px\|Slojeviti plamen svijeće]]		<!--'''Plamen'''-->[[Datoteka:Candleburning.jpg\|thumb\|150px\|Slojeviti plamen svijeće]]
	[[~~File~~:DancingFlames.jpg\|thumb\|150px\|Plamen drvenog ugljena]]		[[Datoteka:DancingFlames.jpg\|thumb\|150px\|Plamen drvenog ugljena]]
	'''Plamen''' (od latinskog ''flamma'') je vidljivi (s emisijom svjetla), plinski dio [[vatra\|vatre]]. To je pojava kod koje dolazi do izrazitog oslobađanja energije (eksotermna reakcija), pogotovo uslijed izgaranja (samoodrživa [[redoks]] reakcija – redukcija i [[oksidacija]]).<ref>{{Citiranje knjige\|last=Law\|first=C. K.\|title=Combustion physics\|publisher=Cambridge University Press\|location=Cambridge, England\|year=2006\|page=300\|chapter=Laminar premixed flames\|isbn=0521870526\|url=http://books.google.com/?id=vWgJvKMXwQ8C&pg=RA300}}</ref> Ako je plamen dovoljno topao da [[ionizacija\|ionizira]] plinove, može se pojaviti i [[plazma]]. <ref>{{Citiranje knjige\|last=Verheest\|first=Frank \|title=Waves in Dusty Space Plasmas\|publisher=Kluwer Academic\|location=Norwell MA\|page=1\|chapter=Plasmas as the fourth state of matter\|isbn=0792362322\|year=2000\|url=http://books.google.com/?id=LBpPMbADNCgC&pg=PA1}}</ref>		'''Plamen''' (od latinskog ''flamma'') je vidljivi (s emisijom svjetla), plinski dio [[vatra\|vatre]]. To je pojava kod koje dolazi do izrazitog oslobađanja energije (eksotermna reakcija), pogotovo uslijed izgaranja (samoodrživa [[redoks]] reakcija – redukcija i [[oksidacija]]).<ref>{{Citiranje knjige\|last=Law\|first=C. K.\|title=Combustion physics\|publisher=Cambridge University Press\|location=Cambridge, England\|year=2006\|page=300\|chapter=Laminar premixed flames\|isbn=0521870526\|url=http://books.google.com/?id=vWgJvKMXwQ8C&pg=RA300}}</ref> Ako je plamen dovoljno topao da [[ionizacija\|ionizira]] plinove, može se pojaviti i [[plazma]]. <ref>{{Citiranje knjige\|last=Verheest\|first=Frank \|title=Waves in Dusty Space Plasmas\|publisher=Kluwer Academic\|location=Norwell MA\|page=1\|chapter=Plasmas as the fourth state of matter\|isbn=0792362322\|year=2000\|url=http://books.google.com/?id=LBpPMbADNCgC&pg=PA1}}</ref>

Redak 20:		Redak 20:

	U laboratoriju, pod normalnom gravitacijom i sa zatvorenim ventilom kisika, [[Bunsenov plamenik]] će goriti sa žutim plamenom, na oko 1000 °C. To je zbog užarenosti jako malih čestica čađe, koje nastaju u plamenu. Sa povećanjem dovoda kisika, manje će biti prisutno isijavanje čađe, a više će doći do potpunog izgaranja i reakcija će stvoriti dovoljno energije da pobudi ionizaciju molekula plinova, što dovodi do plavičaste boje. Spektar dobro pomiješanog kisika i potpuno izgorenog butana, stvara plamen na desnoj strani slike plave boje, posebno zbog pobuđenih molekula radikala, koje emitiraju svjetlo ispod 565 nanometara, u plavom i zelenom području, vidljivog spektra svjetlosti.		U laboratoriju, pod normalnom gravitacijom i sa zatvorenim ventilom kisika, [[Bunsenov plamenik]] će goriti sa žutim plamenom, na oko 1000 °C. To je zbog užarenosti jako malih čestica čađe, koje nastaju u plamenu. Sa povećanjem dovoda kisika, manje će biti prisutno isijavanje čađe, a više će doći do potpunog izgaranja i reakcija će stvoriti dovoljno energije da pobudi ionizaciju molekula plinova, što dovodi do plavičaste boje. Spektar dobro pomiješanog kisika i potpuno izgorenog butana, stvara plamen na desnoj strani slike plave boje, posebno zbog pobuđenih molekula radikala, koje emitiraju svjetlo ispod 565 nanometara, u plavom i zelenom području, vidljivog spektra svjetlosti.
	[[~~File~~:Bunsen_burner_flame_types.jpg\|thumb\|Različite vrste plamena Bunsenovog plamenika, koje ovise o dovodu kisika. Na lijevoj strani je bogato gorivo bez pomiješanog kisika, stvara žuti čađavi difuzijski plamen; na desno je tanak, pun pomiješanog kisika, plamen, bez [[čađa\|čađe]] i boju plamena stvaraju molekule radikala, posebno CH i C<sub>2</sub> pojasna emisija. Ljubičasta boja je smetnja zbog fotografskog procesa.]]		[[Datoteka:Bunsen_burner_flame_types.jpg\|thumb\|Različite vrste plamena Bunsenovog plamenika, koje ovise o dovodu kisika. Na lijevoj strani je bogato gorivo bez pomiješanog kisika, stvara žuti čađavi difuzijski plamen; na desno je tanak, pun pomiješanog kisika, plamen, bez [[čađa\|čađe]] i boju plamena stvaraju molekule radikala, posebno CH i C<sub>2</sub> pojasna emisija. Ljubičasta boja je smetnja zbog fotografskog procesa.]]

	Temperature plamena običnog plamenika su oko 1600 ºC, svijeće oko 1400 ºC,<ref>[http://www.doctorfire.com/flametmp.html Temperatures in flames and fires]</ref> propan plamenika oko 1995 ºC, a mnogo topliji kisik + acetilen plamenik stvara 3000 ºC. Cianogen (CN)<sub>2</sub> stvara čak i još topliji plamen, sa temperaturom 4525 ºC, kada izgara s kisikom. <ref>		Temperature plamena običnog plamenika su oko 1600 ºC, svijeće oko 1400 ºC,<ref>[http://www.doctorfire.com/flametmp.html Temperatures in flames and fires]</ref> propan plamenika oko 1995 ºC, a mnogo topliji kisik + acetilen plamenik stvara 3000 ºC. Cianogen (CN)<sub>2</sub> stvara čak i još topliji plamen, sa temperaturom 4525 ºC, kada izgara s kisikom. <ref>
Redak 54:		Redak 54:

	===Uobičajene temperature plamena===		===Uobičajene temperature plamena===
	[[~~File~~:Flametest--Na.swn.jpg\|thumb\|Ispitivanje plamena [[natrij]]a. Treba napomenuti da žuta boja ne dolazi zbog emisije čađi (plava boja na dnu pokazuje potpuno sagorijevanje), već dolazi od spektralne linije atoma natrija, posebno veoma izražene linije D]]		[[Datoteka:Flametest--Na.swn.jpg\|thumb\|Ispitivanje plamena [[natrij]]a. Treba napomenuti da žuta boja ne dolazi zbog emisije čađi (plava boja na dnu pokazuje potpuno sagorijevanje), već dolazi od spektralne linije atoma natrija, posebno veoma izražene linije D]]
	To je jedan kratki vodič temperatura plamena, za različite tvari (kod 20 ºC zraka i tlaka od 1 bara):		To je jedan kratki vodič temperatura plamena, za različite tvari (kod 20 ºC zraka i tlaka od 1 bara):

Redak 117:		Redak 117:

	===Hladni plamen===		===Hladni plamen===
	[[~~File~~:Candlespace.jpg\|thumb\|Kod nulte gravitacije, prijenos topline na okolinu se ne odvija i ne može odnijeti tople proizvode izgaranja od izvora goriva, tako da plamen ima kuglasti oblik]]		[[Datoteka:Candlespace.jpg\|thumb\|Kod nulte gravitacije, prijenos topline na okolinu se ne odvija i ne može odnijeti tople proizvode izgaranja od izvora goriva, tako da plamen ima kuglasti oblik]]
	Kod nižih temperatura od 120 ºC, mješavina goriva i zraka može kemijski reagirati i stvoriti veoma slabi plamen, kojeg zovemo hladni plamen. Tu pojavu je otkrio Humpry Davy 1817. Proces ovisi o pažljivoj ravnoteži temperature i koncentracije reaktivne mješavine i ako su uvjeti povoljni, ona se može zapaliti bez vanjskog utjecaja.<ref>{{Citiranje weba\|url=http://www.grc.nasa.gov/WWW/RT/RT1999/6000/6711wu.html\|title=Cool Flames and Autoignition in Microgravity\|last=Pearlman\|first=Howard\|coauthors=Chapek, Richard M.\|date=24 April 2000\|publisher=[[NASA]]\|accessdate=13 May 2010}}</ref><ref>{{Citiranje knjige\|last=Jones\|first=John Clifford \|title=Hydrocarbon process safety: a text for students and professionals\|date=September 2003\|publisher=PennWell\|location=Tulsa, OK\|isbn=9781593700041\|pages=32–33\|chapter=Low temperature oxidation}}</ref>		Kod nižih temperatura od 120 ºC, mješavina goriva i zraka može kemijski reagirati i stvoriti veoma slabi plamen, kojeg zovemo hladni plamen. Tu pojavu je otkrio Humpry Davy 1817. Proces ovisi o pažljivoj ravnoteži temperature i koncentracije reaktivne mješavine i ako su uvjeti povoljni, ona se može zapaliti bez vanjskog utjecaja.<ref>{{Citiranje weba\|url=http://www.grc.nasa.gov/WWW/RT/RT1999/6000/6711wu.html\|title=Cool Flames and Autoignition in Microgravity\|last=Pearlman\|first=Howard\|coauthors=Chapek, Richard M.\|date=24 April 2000\|publisher=[[NASA]]\|accessdate=13 May 2010}}</ref><ref>{{Citiranje knjige\|last=Jones\|first=John Clifford \|title=Hydrocarbon process safety: a text for students and professionals\|date=September 2003\|publisher=PennWell\|location=Tulsa, OK\|isbn=9781593700041\|pages=32–33\|chapter=Low temperature oxidation}}</ref>