https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&feed=atom&title=Plebejac 2026-05-24T08:09:28Z Povijest promjena ove stranice na wikiju MediaWiki 1.36.2 https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Plebejac&diff=444078&oldid=prev 2022-03-23T19:49:45Z

<p>bnz</p> <table style="background-color: #fff; color: #202122;" data-mw="interface"> <col class="diff-marker" /> <col class="diff-content" /> <col class="diff-marker" /> <col class="diff-content" /> <tr class="diff-title" lang="hr"> <td colspan="2" style="background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;">←Starija inačica</td> <td colspan="2" style="background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;">Inačica od 19:49, 23. ožujka 2022.</td> </tr><tr><td colspan="2" class="diff-lineno" id="mw-diff-left-l1">Redak 1:</td> <td colspan="2" class="diff-lineno">Redak 1:</td></tr> <tr><td class="diff-marker" data-marker="−"></td><td style="color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #ffe49c; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div><del style="font-weight: bold; text-decoration: none;">&lt;!--'''Plebejac'''--&gt;'''</del>Plebejci''' su bili klasa građana s manjim pravima u starom [[Rimski imperij|Rimu]], uglavnom seljačkog podrijetla. Kako su se razvijali zanati i trgovina, doseljavali su se i obrtnici i specijalizirani radnici. Posljedica je bila nastajanje cehova. Kako su cehovi rasli, kod slobodnih obrtnika, radnika i seljaka nastala je svijest o staleškom identitetu. Poticala ju je i još uvijek čvrsto poštivana zabrana braka između patricija i plebejaca. Težnja plebejskih obitelji koje su se obogatile - obitelji veleposjednika i trgovaca - da se uključe u politički život udružila se s nezadovoljstvom ekonomski slabijih; nastala je interesna skupina. (''vidi'':[[secessio plebis]])</div></td><td class="diff-marker" data-marker="+"></td><td style="color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #a3d3ff; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>Plebejci''' su bili klasa građana s manjim pravima u starom [[Rimski imperij|Rimu]], uglavnom seljačkog podrijetla. Kako su se razvijali zanati i trgovina, doseljavali su se i obrtnici i specijalizirani radnici. Posljedica je bila nastajanje cehova. Kako su cehovi rasli, kod slobodnih obrtnika, radnika i seljaka nastala je svijest o staleškom identitetu. Poticala ju je i još uvijek čvrsto poštivana zabrana braka između patricija i plebejaca. Težnja plebejskih obitelji koje su se obogatile - obitelji veleposjednika i trgovaca - da se uključe u politički život udružila se s nezadovoljstvom ekonomski slabijih; nastala je interesna skupina. (''vidi'':[[secessio plebis]])</div></td></tr> <tr><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><br/></td><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><br/></td></tr> <tr><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>Takozvanom borbom staleža plebejci su postigli uvođenje službe pučkog [[tribun]]a, a postupno im se otvorio i pristup gotovo svim državnim službama. Na kraju ovog procesa ([[287. pr. Kr.]]) plebejci su postali ravnopravni [[patricij]]ama: bili su punopravni građani, a zaključci narodne skupštine imali su zakonsku snagu za čitav narod. Ugledni plebejski rodovi pridružili su se starom patricijskom plemstvu.</div></td><td class="diff-marker"></td><td style="background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;"><div>Takozvanom borbom staleža plebejci su postigli uvođenje službe pučkog [[tribun]]a, a postupno im se otvorio i pristup gotovo svim državnim službama. Na kraju ovog procesa ([[287. pr. Kr.]]) plebejci su postali ravnopravni [[patricij]]ama: bili su punopravni građani, a zaključci narodne skupštine imali su zakonsku snagu za čitav narod. Ugledni plebejski rodovi pridružili su se starom patricijskom plemstvu.</div></td></tr> </table>

WikiSysop https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Plebejac&diff=400536&oldid=prev 2021-12-21T06:24:05Z

<p>Bot: Automatski unos stranica</p> <p><b>Nova stranica</b></p><div>&lt;!--'''Plebejac'''--&gt;'''Plebejci''' su bili klasa građana s manjim pravima u starom [[Rimski imperij|Rimu]], uglavnom seljačkog podrijetla. Kako su se razvijali zanati i trgovina, doseljavali su se i obrtnici i specijalizirani radnici. Posljedica je bila nastajanje cehova. Kako su cehovi rasli, kod slobodnih obrtnika, radnika i seljaka nastala je svijest o staleškom identitetu. Poticala ju je i još uvijek čvrsto poštivana zabrana braka između patricija i plebejaca. Težnja plebejskih obitelji koje su se obogatile - obitelji veleposjednika i trgovaca - da se uključe u politički život udružila se s nezadovoljstvom ekonomski slabijih; nastala je interesna skupina. (''vidi'':[[secessio plebis]])<br /> <br /> Takozvanom borbom staleža plebejci su postigli uvođenje službe pučkog [[tribun]]a, a postupno im se otvorio i pristup gotovo svim državnim službama. Na kraju ovog procesa ([[287. pr. Kr.]]) plebejci su postali ravnopravni [[patricij]]ama: bili su punopravni građani, a zaključci narodne skupštine imali su zakonsku snagu za čitav narod. Ugledni plebejski rodovi pridružili su se starom patricijskom plemstvu.<br /> <br /> Poslije borbi staleža u Rimu, plebejci ili '''plebs''' je naziv za ostale slobodne građane. Čak i kod ove skupine tradicija i vezanost uz moral predaka nadjačavali su težnju za promjenom društvenog i socijalnog položaja. Kako im je nedostajalo političkog iskustva i zrelosti, prepuštali su političko vodstvo članovima starih rodova. Slijedili su onog plemića koji je obećavao da će štititi interese malih ljudi.<br /> Nakon [[Punski ratovi|punskih ratova]] zaoštrile su se društvene suprotnosti; mase seljaka koji su ostali bez posjeda doselile su u [[Rim]]. To je izazvalo socijalne, ekonomske i političke probleme koje [[Rimska Republika|republika]] nije bila u stanju riješiti.<br /> Besplatna podjela žita za stotine tisuća nezaposlenih i povremenih radnika, mjera uvedena koncem republike, jest simptom nezavidnog ekonomskog položaja osiromašenih masa u velegradu. I u carsko doba procjenjuje se broj primalaca žita na 200 000 do 250 000 osoba, ali vladari su velikim građevinskim projektima plebsu osiguravali rad i zaradu.<br /> <br /> [[Kategorija:Rimska politika]]</div>

WikiSysop