WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-09T06:49:51Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Translational motion.gif|mini|desno|300px|[[Temperatura]] [[idealni plin|idealnog plina]] je mjera prosječne [[kinetička energija|kinetičke energije]] [[molekula]].]]

[[datoteka:Purplesmoke.jpg|mini|desno|300px|[[Dim]] omogućuje kretanje okolnih čestica plina.]]

[[datoteka:Cutting torch.jpg|mini|desno|300px|[[Plinsko zavarivanje|Plinsko rezanje]] [[čelik|čelične]] [[cijev]]i.]]

'''Plin''' je [[agregatno stanje]] u kojemu [[tvar]] nema stalni oblik ni [[obujam]]. U takvom stanju sve molekule [[tvar]]i imaju dovoljnu unutarnju [[energija|energiju]] da se oslobode iz stabilne strukture, pri čemu [[temperatura]] mora biti iznad, a [[tlak]] ispod kritične vrijednosti. U suprotnom samo neke molekule imaju dovoljnu energiju, pa uz plinovitu postoji i [[kapljevina|kapljevita]] ili [[krutina|kruta]] faza, pa se za takav slučaj obično koristi pojam [[para (fizika)|para]]. Plin je tvar u plinovitom agregatnom stanju u kojem ne pokazuje nikakvu strukturnu uređenost i nema određen oblik ni volumen, nego uvijek ispunjava sav prostor u kojem se nalazi. U [[Kinetička teorija plinova|kinetičkoj teoriji plinova]] razmatra se kao temeljni pojam [[idealni plin]], za koji bi pod bilo kojim uvjetima vrijedila plinska jednadžba, koja zapravo izriče zakon očuvanja energije, a objedinjuje sva tri [[Plinski zakoni|plinska zakona]]:

:<math>p \cdot V = n \cdot R \cdot T \,</math>

gdje je: ''p'' - [[tlak]] (koji nastaje gibanjem molekula, a očituje se silom na površinu stijenki posude), ''V'' - [[volumen]], ''n'' - broj [[Mol (mjerna jedinica)|molova]] ili [[množina tvari]], ''R'' - [[plinska konstanta]], a ''T'' - [[apsolutna temperatura]]. Stanje idealnoga plina materija poprima na vrlo visokim temperaturama i pri niskim tlakovima, dok se za [[Realni plin|realne plinove]] rabe jednadžbe koje uključuju korektivne elemente za pojedine plinove, jer međudjelovanje molekula plina ovisi o masi molekula, gustoći plina, pa time i o tlaku, te o brzini gibanja, a time i o temperaturi, te o privlačnim silama među molekulama plina. Što je temperatura niža, a tlak viši, to više djeluju privlačne sile među molekulama plina, i to veći dio od cijeloga zauzetog prostora čini vlastiti obujam molekula. Pod dovoljno visokim tlakom i ispod kritične temperature ([[kritične veličine]]), plin se može dovesti u takvo stanje da hlađenjem prijeđe u kapljevinu na niskome tlaku, a da se ne može reći u kojem je trenutku prešao iz plinovitog u tekuće stanje. Zbog toga se ta dva stanja zajedno nazivaju [[fluid]]nima, za razliku od čvrstoga. Iznad kritične temperature plinovi se ne pokoravaju [[Jednadžba stanja idealnog plina|jednadžbi stanja idealnih plinova]] (realni plinovi), a ispod kritične temperature plin se pod dovoljno visokim tlakom (u tom stanju naziva se [[para|parom]]) može [[kondenzacija|kondenzirati]] u tekućinu. <ref> '''plin''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=48736] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

Jedna je od jednadžba stanja postavljenih za [[realni plin|realne plinove]] [[Van der Waalsova jednadžba stanja|van der Waalsova jednadžba]]:

:<math>\left(p + \frac{n^2 a}{V^2}\right)\left(V-nb\right) = nRT</math>

gdje je:
:''p'' - [[tlak]] fluida;
:''V'' – obujam spremnika u kojem se nalazi [[fluid]];
:''a'' - mjera za privlačenje čestica <math>\scriptstyle a=N_\mathrm{A}^2 a'</math>;
:''b'' - obujam koji zauzimaju molovi čestica <math>\scriptstyle \, b=N_\mathrm{A} b'</math>;
:''n'' - broj [[mol]]ova;
:''R'' - univerzalna [[plinska konstanta]], <math>\scriptstyle \,R= N_\mathrm{A} k</math>;
:''T'' - apsolutna [[temperatura]]. <ref> T. L. Hill: ''Statistical Thermodynamics'', Addison-Wesley, Reading (1960), p. 280</ref> <ref> Cross Michael ''First Order Phase Transitions'', [http://www.pma.caltech.edu/~mcc/Ph127/b/Lecture3.pdf]</ref> <ref> A. E. Elhassan, R. J. B. Craven, K. M. de Reuck: ''The Area Method for pure fluids and an analysis of the two-phase region'', Fluid Phase Equilibria 130 (1997) 167-187.</ref> <ref> Maxwell J.C. ''The scientific papers of James Clerk Maxwell'' Dover 1965.(c1890.) p424</ref>

Temperatura pri kojoj tvar [[isparavanje]]m prelazi iz kapljevitog u plinovito stanje naziva se [[vrelište]]. Ako tvar u plinovito stanje prelazi neposredno iz krutog stanja ta se pojava naziva [[sublimacija]]. Obrnuti procesi [[kondenzacija|kondenzacije]] su [[ukapljivanje]] i [[resublimacija]].

== Tehnički plinovi ==
U gospodarskim djelatnostima plinovi služe kao plinovita [[goriva]] ili takozvani tehnički plinovi. Plinovita goriva mogu biti prirodna ([[prirodni plin]]) ili prerađena (oplemenjena, umjetna). Prerađena plinovita goriva dobivaju se na različite načine, obično preradbom čvrstih i kapljevitih prirodnih goriva, a po svojem su sastavu elementarna (na primjer [[vodik]]) ili u obliku pojedinih kemijskih spojeva (na primjer [[metan]]), ili su pak različite smjese plinova ([[vodik]]a, plinovitih [[Ugljikovodici|ugljikovodika]], [[Ugljikov(II) oksid|ugljikova monoksida]], [[Ugljikov(IV) oksid|ugljikova dioksida]], [[kisik]]a, [[dušik]]a i drugih). Među njima su najvažniji za tržište loživi plin (smjesa [[propan]]/[[butan]]) i [[bioplin]], a od manje su važnosti [[Destilacija|destilacijski]] plinovi ([[koks]]ni, švelni i [[drvni plin]]) i generatorski plinovi (generatorski, vodeni i miješani plin). U tehničke se plinove ubrajaju: [[kisik]], [[dušik]], [[vodik]], [[helij]], [[argon]], ugljikov dioksid, [[amonijak]], [[acetilen]], [[Dušikov(I) oksid|dušikov(I) oksid]], poznat i kao oksidul (N<sub>2</sub>O) i drugi. Kemijska i fizikalna svojstva tehničkih plinova omogućuju njihove mnogobrojne primjene u mnogim gospodarskim područjima, na primjer u pripremi pitke i procesne vode, obradi otpadnih voda, metalurgiji, kemijskoj i prehrambenoj industriji, biotehnologiji, medicini, farmaciji i drugo.

==Izvori==
{{izvori}}

[[Kategorija:Agregatna stanja]]
[[Kategorija:Statistička fizika]]

Plin - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica