WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-29T08:14:28Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir planina
| ime = Pogorelica
| slika = [[Datoteka:Pogorelica - panoramio.jpg|250px]]
| Opis slike = Pogorelica
| Visina = Kozica<ref name="icty">Topografska karta 1:200.000, [http://icr.icty.org/LegalRef/CMSDocStore/Public/English/Exhibit/Indexable/IT-01-47/ACE26899R0000116674.jpg list 4418 - Sarajevo], Vojnogeografski institut, Beograd, 1972. (preuzeto 9. prosinca 2017.)</ref> - 1437<ref name="libricon">[http://www.libricon.hr/Vranica---karta-1--50-000_b281.aspx Libricon] Zoran Šimić i dr. '' Vranica - karta 1 : 50 000'', {{ISBN|9789953569715}}, Izdavač: Planinarsko društvo "Bitovnja" Kreševo (pristupljeno 16. veljače 2018.)</ref>
| Država / Pokrajina = {{ZD|B|BIH}} [[BiH]]
| Dio gorja = [[Dinaridi]]
| Kordinate = {{coord|43.8637|17.9213}}
| Prvi uspon =
| Najlakša staza =
| Planinarski domovi =
| Najbliži gradovi = Fojnica
| Vrsta =
| Zadnja erupcija =
| Geološka starost =
| Ostali vrhovi =
| Top. karta =
}}
'''Pogorelica''' je [[Dodatak:Popis planina u Bosni i Hercegovini|planina]] u [[Bosna|Bosni]].

== Položaj ==
Nalazi se južno od [[Fojnica|Fojnice]] i zapadno od [[Kreševo|Kreševa]].
Dio 70 km dugačka neprekinuta planinskog niza koji čine planine [[Vranica]] (2112 m), [[Zec planina]] (1871 m), [[Matorac]] (1937 m), [[Vitreuša]] (1919 m), Pogorelica (1437 m), [[Bitovnja]] (1744 m) i [[Ivan-planina]] (1534 m), zvanog planinska grupa Vranica. Matorac je jednake geološke građe i sličnih reljefnih, hidroloških i drugih osobina.<ref name="libricon"/>
<ref>[https://www.dinarskogorje.com/pogorelica.html Dinarsko gorje] Pogorelica (pristupljeno 18. veljače 2018.)</ref>
Do Pogorelice se dolazi iz pravca Fojnice. Asfaltna cesta prati tok rječice Željeznice do [[Dusina|Dusine]], nakon koje još je 4 kilometra makadamskim putem. Može se doći i iz pravca doline Neretvice ili iz pravca Kreševa.<ref name="fojnica.ba">[http://www.fojnica.ba/index.php?do=search&search=Planinarski+dom+Pogorelica+Kiseljak&category=&year=0&month=0&day=0&search_boolean=and Fojnica] pretraga za Planinarski dom Pogorelica Kiseljak (pristupljeno 18. veljače 2018.)</ref>
Na Pogorelicu i Zec-planinu se nastavlja prema sjeverozapadu i zapadu planina Bitovnja koja istočno se nastavlja na Ivan-planinu, a prema jugu u župni, brdoviti teren Hercegovine.

Sa zapadne strane Pogorelice teče [[Neretvica]].<ref name="icty"/>

== Građa ==
Geološka građa Pogorelice nastala je iz vrlo duga geološkog razvitka, zbog čega su nastali vrlo složeni strukturni i litostratigrafski odnosi.<ref name="dinarskogorje-zec">[https://www.dinarskogorje.com/zec-planina.html Dinarsko gorje] Zec planina (pristupljeno 16. veljače 2018.)</ref> Jezgru Pogorelice čine [[paleozojski škriljci]].<ref name="libricon"/> i u geološkom pogledu u srednjobosanske škriljaste planine.<ref name="dinarskogorje-šćit">[https://www.dinarskogorje.com/scaron263it-scarontit.html Dinarsko gorje] Šćit (Štit) (pristupljeno 16. veljače 2018.)</ref> Poput ostalih planina iz ove skupine spada u najstarije planine i Bosni i Hercegovini koje se pružaju se u dinarskom smjeru,<ref name="libricon"/> ЈI — SZ počevši od Tarčina i Bradine do Busovače i Uskoplja. Prema zapadu idu ovako: Vel. Ivan, Lisinj, Bitovnja, Pogorelica, Zec, zatim Vranica, Matorac i Šćit-planina.<ref name="dinarskogorje-šćit"/> Visovi su pretežno glavičasti. Do naјviših kota pokrivena je zemljom.<ref name="dinarskogorje-šćit"/> U nižim - padinskim dijelovima Pogorelica je izgrađena od škriljaca i riolita. Najviši dijelovi imaju vapnence, dolomite i mramore. Ima kristalastih škriljevaca. Ima nešto šupljikavih vapnenaca, daljeg oblika karbonatnih stijena na kojima se uglavnom razvijaju kalkomelanosoli. Ima karbonatnih supstrata u vidu pojave tercijarnih sedimenata, čistih ili laporaca sa glincima. Od silikatnih stijena ima eruptivnih i kristalastih škriljevaca. Od eruptivnih stijena ima kvarcporfira, uglavnom paleozojske starosti. Erozija je poremetila glavne izljeve kvarcporfira koji su raščlanjeni. Na grebenima se javljaju kvarciti i kvarcni pješčenjaci.<ref name="dinarskogorje-zec"/>
Grupa masiva Vranice kojoj pripada Pogorelica u geološkoj prošlosti bila je aktivno vulkansko područje. Zbog toga ih se naziva "rudnim gorjem", "srednjebosanskim rudnim planinama", odnosno prostorom "bosanskog škriljavog (škriljastog) gorja". Osebujna geološka građa i tektonski sklop razlog su rudnih ležišta i mineralnih izvora poput fojničkog.<ref>[https://www.dinarskogorje.com/b51-grupa-vranice.html Dinarsko gorje] Grupa Vranice (pristupljeno 18. veljače 2018.)</ref>

== Vode ==
S Pogorelice se slijevaju [[Neretvica]] i Brložnjak.<ref name="dinarsko gorje">[http://www.dinarskogorje.com/uploads/4/1/3/3/41338573/570420119_orig.jpg Dinarsko gorje] Turistički zemljovid Fojnice i okolice </ref>

== Turizam ==
Na Pogorelici je [[planinarski dom]] Planinarskog društva "Pogorelica" iz Kiseljaka na bubu spajanja livadskih terena i guste stoljetne bukove šume na 1221 metar nadmorske visine.<ref>[http://prepustise.com/index.php/hoteli/23-planinarski-domovi/240-planinarski-dom-na-pogorelici Prepusti se] ''POGORELICA - Planinarski dom Pogorelica'' (pristupljeno 18. veljače 2018.)</ref> PD „Pogorelica“ iz Kiseljaka tradicionalno krajem svibnja organizira manifestaciju "Dane Pogorelice". Tradicionalno svake godine nakon uskršnjih blagdana održava manifestaciju „Dane pisanice“ Pogorelica. [[Lovački dom]] LD „Divokoza“ Fojnica iz 1983. uz rub bukove šume, udaljeni od planinarskog doma 300 metara, na nadmorskoj visini od 1000 metara. Na Pogorelici su vikendice. Omiljeno je mjesto za planinare, lovce, športaše, sakupljače ljekobilja i šumskih plodova.<ref name="fojnica.ba"/>
[[Planinarski put]] Bitovnja-Pogorelica-Vranica, zamisao o kojem datira iz 1930-ih, utemeljen je 1964. godine. Početna točka je u Kreševu, prelazi preko planina Inča, Lopate, Visočice, Bitovnje, Pogorelice, Zeca i Vranice i završava u Fojnici (inačica A) ili Uskoplju (inačica B).<ref>[https://www.dinarskogorje.com/bitovnja.html Dinarsko gorje] Bitovnja (pristupljeno 18. veljače 2018.)</ref>

== Fauna ==
Do naјviših kota obrasla biljem. Sa svih strana Pogorelice do visine 1000 m nižu se ziratne zemlje, oranice, livade i pašnjaci. Iznad 1000 m visine su velike šume kvalitetne drvne građe, uglavnom crnogorične, a ponešto i bјelogorične šume.<ref name="dinarskogorje-šćit"/>

== Gospodarstvo ==
Nekad je bilo razvijeno [[nomadsko stočarenje]]. Franjevački samostan u Fojnici imao je pašnjake od Vrankamena, Matorca, Poljane i Kozograda.<ref name="dinarskogorje-šćit"/>
Pašnjaci su bili bogati i prostrani. Između dva svjetska rata na Bitovnji, Pogorelici, Zecu, Vranici, Matorcu i Šćitu bilo je do 30 ljetnih pastirskih naselja s 230 koliba.<ref name="dinarskogorje-zec"/>

== Slučaj Pogorelica ==
{{glavni|Kamp Pogorelica}}
Na Pogorelici je bio kamp za obuku, za koje su jedni tvrdili da je to kamp za antiterorističku, a drugi za terorističku obuku. Pri kontroli sprovođenja Daytonskog mirovnog sporazuma i Memoranduma o razumijevanju, SAD su dobile ovlasti po svom nahođenju poduzeti istražne radnje, s naglaskom na mudžahedine. Washington Post je izvijestio da je 200 iranskih vojnih instruktora i dalje u Bosni i da im je osnovni kamp jeste "u Fojnici". 16. veljače 1996. IFOR je napravio helikopterski i transporterski desant, a američki admiral Leighton Smith iznio je teške optužbe, nazvavši to mjestom za obuku terorista i povezao da je obuka rađena uz znanje i suradnju ljudi iz bih. vlade.<ref>[https://www.bhdani.ba/portal/arhiva-67-281/253/t25314.shtml BH Dani] Vildana Selimbegović: Slučaj Pogorelica, Dani br. 253, 19. travnja 2002. (pristupljeno 18. veljače 2018.)</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[https://cibefojnica.files.wordpress.com/2010/10/izvjestaj_karta-09-2010.jpg PD Bitovnja - uređenje tematskih pješačkih staza oko Fojnice]
*[https://www.youtube.com/watch?v=GshpDJgbGec Prirodna baština: Život na vulkanskim stijenama, prilog Federalne TV]

[[Kategorija:Planine u Bosni i Hercegovini]]

Pogorelica - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica