WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-29T09:15:37Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:PoissonRatio.svg|mini|300px|desno|Kada je kocka s duljinom stranice L, od izotropnog elastičnog materijala napregnuta na vlak (rastezanje) u smjeru osi x, ona se produlji za vrijednost ΔL, a u smjeru drugih dviju osi materijal se suzi ili skupi za pola duljine ΔL. Za izotropne elastične materijale Poissonov omjer je 0,5.]]
[[Datoteka:Al tensile test.jpg|mini|300px|desno|Ispitni uzorak ili epruveta nakon vlačnog ispitivanja. Vidi se suženje promjera uzorka zbog vlačnog istezanja na kidalici]]

'''Poissonov omjer''' ili '''Poissonov koeficijent''' (oznaka: υ) se određuje kao [[omjer]] poprečnog smanjenja i uzdužnog produljenja nekog materijala prilikom [[Vlačno ispitivanje|vlačnog ispitivanja]] na [[Kidalica|kidalici]]. Bio bi jednak 0,5 ako se obujam tijela prilikom rastezanja ne bi promijenio. Dobio je naziv prema [[Siméon Denis Poisson|Siméonu Poissonu]] (1781. – 1840.), [[Francuzi|francuskom]] [[fizičar]]u i [[matematičar]]u. Ako se materijal tlači u smjeru jedne osi, onda se on širi u smjeru druge dvije osi. <ref> [http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zvd_kons_stroj/katedre/konstruiranje/kolegiji/ke1/ke1_materijali_vj/1.UvodOsnove.pdf] "Konstrukcijski elementi I", Tehnički fakultet Rijeka, Božidar Križan i Saša Zelenika, 2011.</ref>

Većina materijala ima Poissonov omjer u području od 0 do 0,5. [[Čelik]] i tvrdi [[polimer]]i imaju Poissonov omjer oko 0,3. [[Guma]] ima gotovo vrijednost 0,5, dok za [[pluto]] iznosi 0. Za Poissonov omjer vrijedi: <ref> [http://www.fesb.hr/~djelaska/documents/ES-skripta-760.pdf] "Elementi strojeva", Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split, Prof. dr. sc. Damir Jelaska, 2011.</ref>

:<math>\nu = -\frac{d\varepsilon_\mathrm{trans}}{d\varepsilon_\mathrm{axial}} = -\frac{d\varepsilon_\mathrm{y}}{d\varepsilon_\mathrm{x}}= -\frac{d\varepsilon_\mathrm{z}}{d\varepsilon_\mathrm{x}} </math>

gdje je:
:<math>\nu</math> - Poissonov omjer,
:<math>\varepsilon_\mathrm{trans}</math> - poprečno (transverzalno) suženje ili skupljanje
:<math>\varepsilon_\mathrm{axial}</math> - uzdužno (aksijalno) produljenje .

==Uzrok Poissonovog djelovanja==
Na [[molekula]]rnom nivou, Poissonovo djelovanje nastaje zbog malog pomicanja između molekula i istezanja [[Kemijska veza|molekularnih veza]] unutar [[kristal]]a materijala, te prilagodbe [[naprezanje|naprezanju]]. Kada se kemijska veza istezne u smjeru [[sila|sile]] koja ju razvlači, onda se okomito na smjer djelovanja sile kemijske veze skraćuju. To se događa na mnogobrojnim mjestima unutar kristala i tako nastaje ta pojava. <ref>"Elementi strojeva", Karl-Heinz Decker, Tehnička knjiga Zagreb, 1975.</ref>

==Poissonov omjer za različite materijale==

{| class="wikitable sortable" cellpadding="4" cellspacing="0" border="1" style="border-collapse: collapse"
|- bgcolor="#cccccc"
!Materijal!!'''Poissonov omjer'''
|-
| [[guma]]
| ~ 0,50
|-
| [[zlato]]
| 0,42
|-
| zasićena [[Glina (tlo)|glina]]
| 0,40–0,50
|-
| [[magnezij]]
| 0,35
|-
| [[titanij]]
| 0,34
|-
| [[Bakar (element)|bakar]]
| 0,33
|-
| [[legura|legure]] [[aluminij]]a
| 0,33
|-
| [[glina]]
| 0,30–0,45
|-
| [[nehrđajući čelik]]
| 0,30–0,31
|-
| [[čelik]]
| 0,27–0,30
|-
| lijevano željezo
| 0,21–0,26
|-
| [[pijesak]]
| 0,20–0,45
|-
| [[beton]]
| 0,20
|-
| [[staklo]]
| 0,18–0,3
|-
| pjena
| 0,10–0,40
|-
| [[pluto]]
| ~ 0,00
|-
| auksetik
| negativan <ref> [http://silver.neep.wisc.edu/~lakes/Poisson.html] "Negative Poisson's ratio"</ref>
|}

==Primjena==
Poissonov omjer ima najveći utjecaj na protok [[fluid]]a pod velikim [[tlak]]om. Kada je fluid unutar [[cijev]]i pod velikim tlakom, cijev se širi. Zbog Poissonovog djelovanja dogodit će se da će [[promjer]] cijevi povećati, a po duljini cijevi će se primjetno skratiti, što može utjecati na [[Spoj (strojarstvo)|spoj]] cijevi, te [[naprezanje|naprezanja]] u spoju mogu dovesti do oštećenja ili deformacije, a ponekad i do [[Lom materijala|loma materijala]]. <ref> [http://www.cpchem.com/hb/getdocanon.asp?doc=135&lib=CPC-Portal] cpchem.com </ref>

[[Pluto]] se upotrebljava kao čep za [[Boca|boce]] upravo iz razloga što mu je Poissonov omjer jednak 0. Dio pluta koji je već u grlu boce, neće vršiti naprezanje na dio pluta koji je izvan grla boce, pa se lagano može dalje pluto utisnuti, jer treba savladati samo silu [[trenje|trenja]]. Kada bi čep bio od gume, dio koji je unutar grla boce bi stvorio veliku silu, pa bi utiskivanje takvog čepa bilo izuzetno teško. <ref> "Strojarski priručnik", Bojan Kraut, Tehnička knjiga Zagreb 2009.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Strojarstvo]]
[[Kategorija:Znanost o materijalima]]

Poissonov omjer - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica