WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-23T00:44:42Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Single Polymer Chains AFM.jpg|mini|desno|250px|Izgled pravih linearnih polimernih lanaca snimljenih posebnim mikroskopom, pod tekućim medijem. Duljina konture lanca za ovaj polimer je oko 204 [[nanometar]]a; debljina je oko 0,4 nanometara. <ref>{{cite journal|first1=Y.|last1=Roiter |first2=S.|last2=Minko|doi=10.1021/ja0558239|title= AFM Single Molecule Experiments at the Solid-Liquid Interface: In Situ Conformation of Adsorbed Flexible Polyelectrolyte Chains|journal=Journal of the American Chemical Society|volume=127|issue=45|pages=15688–15689|year=2005|pmid=16277495}}</ref>]]

[[datoteka:Polyethylene balls4.jpg|mini|desno|250px|[[Polietilen]]ski granulat.]]

[[datoteka:Laying sewer hi res (2).jpg|mini|desno|250px|[[PVC]] se uvelike koristi za [[Kanalizacija|kanalizacijske]] [[cijev]]ima zbog niske cijene, kemijske otpornosti i lakoće spajanja.]]

[[datoteka:Wheelbarrow tyre.JPG|mini|desno|250px|Vanjski sloj [[pneumatik]]a ([[automobil]]ske gume) s profiliranim gaznim slojem i bokom [[guma|gume]].]]

[[datoteka:Bakelite radio.jpg|mini|desno|250px|[[Radio]] s vanjskim kućištem od [[bakelit]]a.]]

'''Polimer''' je [[kemijska tvar]] građena od [[makromolekula]], golemih [[molekula]] sastavljenih od vrlo mnogo (nekoliko stotina do desetak tisuća) strukturnih jedinica (mera) koje se ponavljaju, to jest dijelova molekula malih, jednostavnih [[kemijski spoj|kemijskih spojeva]] nazvanih [[monomeri]]. Dugo se smatralo da su polimeri [[Agregat|agregirane]], sekundarnim vezama povezane niskomolekularne tvari. [[Edmond Fischer|E. Fischer]] je oko 1905. [[Polimerizacija|polimerizacijom]] [[aminokiselina]] [[Sintetika|sintetizirao]] velik broj [[Peptid|polipeptida]] i utvrdio da su ponavljane strukturne jedinice kemijski povezane [[Amidi|amidnim]] vezama ([[polimerizacija]]). Rasprave o građi polimera vodile su se sve do 1922., kada je [[Hermann Staudinger|H. Staudinger]] uveo pojam i naziv [[makromolekula]]. Struktura polimera određena je vrstom i brojem monomernih jedinica, njihovom konfiguracijom i konformacijom te nadmolekularnom strukturom.

Polimeri su prema podrijetlu prirodni ili sintetski. Prirodni polimeri pretežito su [[biopolimeri]] od kojih su građeni živi organizmi ([[bjelančevine]], [[polisaharidi]], [[nukleinske kiseline]]), a također i [[kaučuk]], [[svila]], [[vuna]]. Osim tih organskih polimera, u prirodne pripadaju i [[Anorganska kemija|anorganski]] polimeri kao temeljni sastojci [[Zemljina kora|Zemljine kore]], ponajprije alumo[[silikati]].

Sintetski polimeri dobivaju se polimerizacijom monomera i osnova su za proizvodnju [[Polimerni materijali|polimernih materijala]]. Broj monomernih jedinica u lančanim polimernim molekulama naziva se stupnjem polimerizacije, pa o njem ovisi i [[relativna molekularna masa]] polimera, koja je uglavnom veća od 10 000. Pojedini sintetski polimeri nemaju točno određenu i uvijek jednaku relativnu molekularnu masu, jer su to smjese makromolekula samo približno jednake veličine, pa se računa s prosječnim vrijednostima. Polimeri s malim stupnjem polimerizacije nazivaju se [[oligomeri]]. <ref> '''polimeri''', [https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=49180] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, preuzeto 29. ožujka 2020.</ref>

== O sintetskim polimerima ==
Inače to su materijali najvećim dijelom građeni od [[ugljik|ugljika]], [[vodik|vodika]], [[kisik|kisika]] a ponekad sadrže i [[klor]], [[fluor]], [[dušik]]. Do njih se dolazi preradom prirodnih sirovina ([[celuloza|celuloze]]) ili se dobivaju kemijskom [[sinteza|sintezom]] iz pojedinih frakcija [[nafta|nafte]].

=== Građa i svojstva sintetskih polimera ===
Sintetski polimeri su materijali koji nastaju procesom [[polimerizacija|polimerizacije]] malih molekulskih jedinki. Tu se molekule male molekulske mase (monomeri) međusobno spajaju i dobivaju se molekule velike molekulske građe (polimere). Dijele se na tri temeljne skupine:
* [[plastomer]]i ([[termoplast]]i) su sintetički polimeri čije su molekule dugi, linearni ili razgranati lanci. Osnovno svojstvo plastomera je da [[grijanje|zagrijavanjem]] omekšaju ili se rastale a [[hlađenje|hlađenjem]] očvrsnu ne promijenivši svojstva.
* [[elastomer]]i su sintetički polimeri čije su molekule međusobno povezane manjim brojem poprečnih veza. Odlikuju se [[elastičnost|savitljivošću]] (rastezljivošću) pri sobnoj temperaturi.
* [[duromer]]i (duroplasti) su građeni od gusto umreženih polimerskih molekula. To su tvrdi [[materijal|materijali]] koji se ne mogu preoblikovati [[grijanje|zagrijavanjem]] i lako se lome.

=== Prednosti i nedostaci ===
Plastične mase imaju brojne prednosti ispred prirodnih materijala:
* dobri su toplinski i električni [[izolator|izolatori]],
* otporni su prema [[voda|vodi]],
* mnoge su otporne prema [[kiselina|kiselinama]] i [[lužina|lužinama]],
* nisu izložene [[korozija|koroziji]],
* lako se oblikuju,
* dobro upijaju [[vibracije]],
* imaju niski faktor [[trenje|trenja]], stoga su otporni na trošenje.

Vrlo loše svojstvo plastičnih masa koje je uzrok velikih svjetskih [[ekologija|ekoloških]] problema je njihova biološka nerazgradivost.

=== Primjena sintetičkih polimera ===
Sintetički polimer koji pripadaju skupini plastometra su:
* [[polietilen]] (PE) koji se dobiva [[polimerizacija|polimerizacijom]] [[eten|etena]] pri određenim uvjetima uz [[katalizator]] a služi za izradu plastičnih folija, vrećica, posuđa, igračaka, boca, cijevi;
* [[poli(vinil-klorid)]] (PVC) koji se proizvodi iz vinil-klorida a iz njega se proizvode folije, izolacije električnih vodova, igračke, umjetna vlakna i mnogi drugi.

Sintetički polimer koji pripada skupini elastomera je:
* [[guma]] koja se dobiva iz drveta [[Kaučuk|kaučukovca]] ili umjetnim putem, a koristi se prvenstveno u proizvodnji automobilskih guma ([[pneumatik]]a).

Sintetički polimer koji pripada skupini duroplasta je:
* [[bakelit]] je jedan od najstarijih duroplasta a od njega se izrađuje alat, telefoni, utičnice, plastične ploče.

== Hrvatsko nazivlje ==
Veliku ulogu u razvitku hrvatskog nazivlja polimerstva dala je [[Ranka Čatić]]. Ona je napisala hrvatski stupac u trojezičnom englesko-njemačko-hrvatskom rječniku polimerstva.<ref> [http://blog.dnevnik.hr/plasticno-je-fantasticno/2014/04/1631759274/napustila-nas-je-ranka-catic.html Preneseni tekst Vesne Marić koji je u časopisu Polimeri napisala u povodu 70. rođendana Ranke Čatić]</ref>

== Poveznice ==
* [[Polimerni materijali]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

* ''[http://tehnika.lzmk.hr/polimeri-casopis/ Polimeri.]'' Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine
*''[http://tehnika.lzmk.hr/prerada-polimernih-materijala/ preradba polimernih materijala]''. Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine

[[Kategorija:Materijali]]
[[Kategorija:Polimeri| ]]

Polimer - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica