WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-24T23:14:33Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Ping Pong (24800456449).jpg|mini|desno|250px|Loptice za [[stolni tenis]] od [[celuloid]]a.]]

[[datoteka:Bakelite radio.jpg|mini|desno|250px|[[Radio]] s vanjskim kućištem od [[bakelit]]a.]]

[[datoteka:Laying sewer hi res (2).jpg|mini|desno|250px|Polaganje PVC ([[poli(vinil-klorid)]]) [[cijev]]i.]]

[[datoteka:5-chamber plastic window profile.JPG|mini|desno|250px|Plastični profil [[prozor]]a s pet komora.]]

[[datoteka:Extruder with sheet die.jpg|mini|desno|250px|[[Alatni stroj]] za [[isprešavanje]] ili ekstruziju [[plastika|plastike]].]]

[[datoteka:Extruder Screws From Boston Matthews.jpg|mini|desno|250px|Vretena za [[isprešavanje]] ili ekstruziju [[plastika|plastike]].]]

[[datoteka:Mold cavity.jpg|mini|desno|250px|Proizvodi dobiveni injekcijskim prešanjem (otpresak).]]

'''Polimerni materijali''' su [[tehnika|tehnički]] upotrebljive [[tvar]]i kojima osnovu čine [[polimer]]i. Ubrajaju se među najvažnije tehničke [[materijal]]e današnjice. Najviše služe kao [[konstrukcija|konstrukcijski]] materijali i upotrebljavaju se svuda gdje i uobičajeni materijali – [[metal]]i, [[Drvo (materijal)|drvo]], [[keramika]], [[staklo]], [[tekstil]]na [[vlakno|vlakna]], [[kaučuk]], [[guma]], ali su zbog svojih posebnih svojstava našli i posebnu primjenu te omogućili napredak u mnogim područjima ljudske djelatnosti. Prirodne polimerne materijale koristio je čovjek od svojega postanka. Prvi polimerni polusintetski proizvod, [[celulozni nitrat]], dobiven je 1845., a svojstva su mu poboljšana 1870., kada se kao [[omekšavala|omekšavalo]] dodao [[kamfor]] te se tako proizveo [[celuloid]]. Prvi potpuno sintetski polimerni materijal pripravio je 1907. Leo Hendrik Baekeland reakcijom [[Fenoli|fenola]] i [[formaldehid]]a te umrežavanjem u čvrsti i tvrdi materijal, koji se ubrzo, pod imenom [[bakelit]], počeo koristiti kao vrstan [[električni izolator]]. Industrijska proizvodnja polimernih materijala u većem je opsegu započela između 1930. i 1940., a već 1979. po volumenu je premašila proizvodnju [[čelik]]a.

Prirodni polimerni materijali su [[drvo]], [[papir]], biljna i životinjska vlakna, prirodni [[kaučuk]], prirodne [[smola|smole]], neki [[silikati|silikatni]] proizvodi. Sintetski polimerni materijali proizvode se [[kemijska reakcija|kemijskim reakcijama]] ([[polimerizacija]]) od monomera dobivenih uglavnom iz [[nafta|nafte]] i [[prirodni plin|prirodnoga plina]], a glavne su vrste [[poliplast]]i, [[elastomer]]i ([[kaučuk]] i [[guma]]) i kemijska vlakna. <ref> '''polimerni materijali''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=49183] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019. </ref>

== Poliplasti ==
{{Glavni|Poliplast|Plastika}}

'''Poliplasti''' (trgovački naziv '''plastika''', prije nazivani i '''plastičnim masama''') najčešće se upotrebljavaju kao konstrukcijski materijali, a prema ponašanju tijekom preradbe i prema svojim uporabnim svojstvima dijele se na plastomere i duromere:
* [[plastomer]]i su građeni od ravnolančanih ili granatih makro[[molekula]] velikih [[Relativna molekulska masa|relativnih molekularnih masa]]. Zagrijavanjem do [[temperatura|temperature]] mekšanja ili [[Taljenje|taljenja]] ne mijenjaju kemijsku strukturu, nego samo [[Agregatna stanja|agregatno stanje]]. Mogu se po volji oblikovati, a uzastopno mekšanje i skrućivanje moguće je ponavljati bez bitnih promjena temeljnih svojstava.
* [[duromer]]i se u konačnom obliku sastoje od gusto prostorno umreženih makromolekula. Proizvode se tako da prvo polikondenzacijom monomera nastaju viskozni ili lakotaljivi pretpolimeri ([[smola|smole]]) pogodni za oblikovanje i preradu, zatim se smole zagrijavanjem i dodatkom reaktivnih spojeva (umrežavala) nepovratno povezuju i otvrdnu u netopljive i netaljive materijale velike [[čvrstoća|čvrstoće]], [[tvrdoća|tvrdoće]] i [[toplina|toplinske]] postojanosti.

Polimerne tvari rijetko se koriste u izvornu obliku u kakvu nastaju polimerizacijom, već im se primješavaju mnogobrojni dodatci ([[aditivi]]), koji im i u malim udjelima bitno poboljšavaju neka svojstva ([[mehanika|mehanička]], površinska, [[optika|optička]], [[kemija|kemijska]], postojanost prema toplini i [[svjetlost]]i, preradljivost) i čine ih tehnički uporabljivim materijalima. Dodatkom omekšavala (plastifikatora) nekim se plastomerima, posebno [[PVC|poli(vinil-kloridu)]], poboljšavaju preradbena i uporabna svojstva. Miješanjem dvaju ili više polimera dobivaju se smjese polimera s poboljšanim ili čak novim svojstvima. Ugradnjom ojačala (na primjer [[Stakleno vlakno|staklenih]] ili [[ugljična vlakna |ugljičnih vlakana]]) u polimernu osnovu nekih polimernih materijala, na primjer nezasićenih [[poliester]]a, dobivaju se [[kompozit|kompozitni materijali]] ([[kompozit]]i) bitno povećane čvrstoće. Polimerni materijali u pjenastom (spužvastom) obliku, kao što su na primjer pjenasti [[poliuretan]] i pjenasti [[polistiren]], imaju izvrsna [[Toplinska izolacija|toplinska]] i [[Zvučna izolacija|zvučna izolacijska]] svojstva. U novije doba izrađuju se i mnogobrojni polimerni materijali posebnih svojstava, napose [[Električna vodljivost|električki vodljivi]] polimerni materijali, polimerni svjetlovodni kabeli ([[Optičko vlakno|optička vlakna]]), polimerni materijali na bazi tekućih [[kristal]]a prestižnih mehaničkih svojstava, toplinski postojani polimerni materijali, nanokompoziti, dendrimeri, takozvani inteligentni polimerni materijali.

U istim područjima primjene polimerni materijali pokazuju, u usporedbi s uobičajenim materijalima, bolja svojstva. Tako na primjer [[korozija|ne hrđaju]] kao [[metal]]i, ne razbiju se lako kao [[staklo]], prema [[vlaga|vlazi]] su otporniji od [[papir]]a. Smatra se da je već danas gotovo 20% plastike nemoguće zamijeniti alternativnim materijalima. Polimerni materijali imaju veliku važnost kao [[ambalaža]] ([[folija|folije]], [[Boca|boce]], [[Pakiranje|pakiranja]] prehrambenih i farmaceutskih proizvoda), u [[građevinarstvo|građevinarstvu]] ([[vrata]] i [[prozor]]i, [[krov]]ovi, [[Kanalizacija|odvodne cijevi]]), u elektroindustriji ([[Električni izolator|izolacija kabela]], električni i elektronički uređaji), [[automobil]]skoj industriji ([[Odbojnik|odbojnici]], armaturne ploče, tapeciranje), za izradbu [[namještaj]]a, [[Kućni uređaji|kućanskih]] i uredskih aparata i potrepština i slično.

Zbrinjavanje iskorištene plastike jedan je od prioriteta u [[Zaštita okoliša|zaštiti okoliša]], pa je i oporaba ([[recikliranje]]) važan dio industrije polimernih materijala. Neke vrste sortiranog i razmjerno čistoga plastomernog otpada mogu se ponovno izravno preraditi u gotove proizvode ili se [[toplinska obrada|toplinskom obradom]] i razgradnjom regenerirati u polazne sirovine. Intenzivno se istražuju bioplastika (od sirovina iz obnovljivih izvora), razgradljiva (toplinom, vlagom, ultraljubičastim zračenjem) i [[biorazgradljivost|biorazgradljiva plastika]] (djelovanjem [[Mikroorganizmi|mikroorganizama]]).

Danas se proizvodi više od 50 temeljnih vrsta polimernih materijala, a glavninu (gotovo 80%) čine njih pet: različiti tipovi [[polietilen]]a (32%), [[polipropilen]] (20%), [[PVC|poli(vinil-klorid)]] (16,5%), [[polistiren]] i [[polietilentereftalat]] (PET). Godine 2004. u svijetu je proizvedeno 224 milijuna tona plastike, od toga 29% u istočnoj Aziji, 26% u Sjevernoj Americi, 24% u zemljama EU-a, 9% u istočnoj Europi, a po 6% u Japanu, Africi i na Bliskom istoku.

Polimerni materijali počeli su se u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] proizvoditi od uvoznih sirovina odmah nakon Drugog svjetskog rata. Tako je već 1945. u [[Chromosov neboder|Chromosu]] u [[Zagreb]]u počela proizvodnja [[fenolformaldehidni polimeri|fenolformaldehidnih smola]], a 1961. i [[polistiren]]a. U [[Kaštel Sućurac|Kaštel Sućurcu]] izgrađena je 1950. tvornica vinil-klorida i [[PVC|poli(vinil-klorida)]], a u Zagrebu 1963. tvornica ''Organska kemijska industrija'' (OKI), koja je proizvodila [[polietilen]] niske gustoće, obični i pjenasti polistiren. Proizvodio se i polistiren povećane udarne čvrstoće (DOKI). Godine 1974. izgrađena je [[INA]] – Petrokemijska industrija u [[Omišalj|Omišlju]] s velikim kapacitetima za proizvodnju vinil-klorida i polietilena niske gustoće. Danas se u Hrvatskoj u većem opsegu proizvode samo polietilen niske gustoće, polistiren i poli(vinil-klorid), no u znatnom je opsegu zastupljena preradba uvezenih polimernih materijala. Veće proizvodne kapacitete imaju ''DIOKI'' (Zagreb i Omišalj), ''Chromos'' –Tvornica smola i ''Oriolik''. Godine 2004. hrvatska je proizvodnja polimernih materijala iznosila 183 200 tona.

== Prerada polimernih materijala ==
Proizvodnja poluproizvoda i gotovih proizvoda od polimernih materijala zasniva se na izradbenim postupcima praoblikovanja i preoblikovanja svojstvenima za tu vrstu materijala, te postupcima odvajanja ([[sječenje]], obrada odvajanjem čestica, kao na primjer [[piljenje]], [[Glodalica|glodanje]] ili [[bušenje]]), povezivanja (varenje, [[ljepilo|lijepljenje]]), prevlačenja površine i mijenjanja svojstava materijala. Za postupke praoblikovanja koristi se i izraz prerada materijala, ali se zbog najšire zastupljenosti tih postupaka tako naziva mnogo šira skupina izradbenih postupaka. Za postupke preoblikovanja i odvajanja uobičajen je zajednički naziv obrada materijala.

=== Preoblikovanje ===
Praoblikovanjem ili izvornim oblikovanjem od bezobličnih se tvari ([[plin]], [[kapljevina]], prašak, [[vlakno|vlakna]], strugotine, [[granulacija|granulat]], čestice geometrijski određenog oblika) dobiva kompaktno tijelo, pritom se postiže povezanost među česticama i stvara se materijal. Praoblikovanje plastomera i elastoplastomera temelji se na promjeni njihova stanja zagrijavanjem i [[hlađenje]]m. Pri praoblikovanju duromera i umreživih elastomera, stvaranje materijala prostorno umrežene strukture povezano je s jednom od polireakcija ili reakcijom umreživanja, pri kojoj istodobno nastaje i makrogeometrijski oblik tvorevine. Tako se izrađuju poluproizvodi (na primjer [[Isprešavanje|ekstrudirane]] [[cijev]]i ili kalandrirani trakovi) ili izradci (na primjer otpresci ili odljevci).

==== Isprešavanje ====
{{Glavni|Isprešavanje}}

'''Isprešavanje''' ili '''ekstrudiranje''' je najprošireniji postupak preradbe polimernih materijala, kojim se izrađuju beskonačni proizvodi ili poluproizvodi (ekstrudati), kao na primjer krute ili gipke [[cijev]]i, štapovi i slični profili, [[vlakno|vlakna]], obloženi [[kabel]]i. To je postupak kontinuiranoga praoblikovanja protiskivanjem kapljastoga [[polimer]]a kroz [[mlaznica|mlaznicu]]. Istisnuti polimer očvršćuje u tvorevinu [[hlađenje]]m, [[Polimerizacija|polimeriziranjem]] ili umreživanjem.

==== Kalandriranje ====
'''Kalandriranje''' je izrada beskonačnih trakova praoblikovanjem visokoviskoznoga kapljastog polimera njegovim propuštanjem između parova valjaka ([[kalandar]]a) s podesivim rasporom. Pritom valjci pritišću polimer, a vrpčasta tvorevina, kalandrat, očvršćuje [[gel]]iranjem i hlađenjem, odnosno hlađenjem ili umreživanjem. Osim smjesa prirodnog i sintetskoga [[kaučuk]]a, kalandriraju se i [[plastomer]]i.

==== Injekcijsko prešanje ====
'''Injekcijsko prešanje''' najvažniji je ciklički postupak preradbe polimera, a provodi se ubrizgavanjem polimerne tvari potrebne [[smik|smične]] [[viskoznost]]i iz jedinice za pripremu i ubrizgavanje u temperiranu kalupnu šupljinu. Tvorevina, otpresak, postaje polireakcijom ili umreživanjem, geliranjem ili hlađenjem podobna za vađenje iz kalupne šupljine. Proizvodnja pjenastih i ojačanih polimernih tvorevina vezana je uz posebnosti u građi i dobivanju praoblika reakcijskim praoblikovanjem.

==== Preoblikovanje ====
Preoblikovanjem se poluproizvodu (pripremku), dobivenomu jednim od postupaka praoblikovanja, mijenja oblik, uz moguće očvršćivanje. Najvažniji su postupci preoblikovanja toplo i hladno oblikovanje, puhanje i izvlačenje. Od postupaka toplog oblikovanja najproširenije je razvlačenje, koje se može provoditi mehaničkim pritiskanjem, [[tlak]]om zraka ili djelovanjem podtlaka, te njihovom kombinacijom. Puhanje šupljih tijela ciklički je postupak preoblikovanja pripremka djelovanjem [[stlačeni zrak|stlačenoga zraka]] u šuplje tijelo koje učvršćuje svoj oblik hlađenjem. Ovisno o načinu izrade pripremka razlikuju se ekstruzijsko i injekcijsko puhanje.

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Materijali]]
[[Kategorija:Polimeri]]

Polimerni materijali - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica